Izjava direktora ZagrebaÄkog nautiÄkog sajma Zorana Ušurića, izreÄena na pres konferenciji uoÄi samog poÄetka ove manifestacije i u kojoj se spominje podatak da je od 2008. godine, kada je kriza zakucala i na naša vrata, pa do danas sa hrvatskog tržišta nestalo gotovo 50 posto tvrtki koje su se bavile proizvodnjom ili prodajom brodova, doista zvuÄi alarmantno i pokazuje svu dubinu problema u kojima su se proteklih šest godina našli mali brodograditelji u nas.
No ako je vjerovati podacima o broju izlagaÄa na oovogišnjem sajmu nautike u Zagrebu, ali i rijeÄima Romana PiÄuljana,jednog od hrvatskih najiskusnijih i najuspješnijih malih brodograditelja, za hrvatsku malu brodogradnju stižu neka bolja i nadajmo se optimistiÄnija vremena. „Ne treba pretjerivati, nisu to drastiÄne promjene, ali upravo završeni sajam uDusseldorfu, promatrajući protok ljudi kroz hale, broj posjetitelja i izlagaÄa, ali i komentare distributera, zastupnika i proizvoÄ‘aÄa brodova i opreme, pokazuje da je razlika izmeÄ‘u ovogodišnjeg i prošlogodišnjeg sajma osjetna i to u korist ovog upravo završenog. A to je optimistiÄan znak i našoj nautiÄkoj industriji da se promjene približavaju i da pozitivni pomaci na zapadu Europe donose bolja vremena i nama“ kazao je Romano PiÄuljan kada smo ga upitali kako ocjenjuje ovogodišnju najavu uzlaznog trenda broja izlagaÄa na zagrebaÄkom sajmu.
Budući da je PiÄuljan i predsjednik Udruge nautiÄkog sektora koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, zanimalo nas je što Udruga konkretno, ali i ostale organizacije koje okupljaju predstavnike nautiÄke industrije i trgovine u Hrvatskoj, Äini za promociju hrvatske male brodogradnje u inozemstvu. Naime, na upravo završenom sajmu u Dusseldorfu gotovo da i nije bilo naših predstavnika, osim solinske tvrtke „AD brodovi“ koja je pritom premijerno predstavila i svoj najnoviji model Salona 60. O nekom zajedniÄkom nastupu naših malih brodograditelja pod jednom krovnom organizacijom nema niti govora, što je teško shvatiti znamo li da naši brodovi i kvalitetom i cijenom i te kako mogu konkurirati na europskom i svjetskom tržištu.
„Da, na žalost ni ove godine, kao ni prošle i kao što je to već nekoliko godina sluÄaj, nije bilo zajedniÄkog nastupa naših predstavnika na nekom nautiÄkom sajmu, pa tako ni nedavno u Dusseldorfu. Takvo što nije jednostavno ni organizirati uzmemo li u obzir aktualnu tešku situaciju u branši i bez obzira na državne subvencije odlazak na sajam u inozemstvo mnogima je još uvijek golem trošak na koji se teško odluÄuju“ kazao je PiÄuljan. Prošlih je godina, dodao je, bilo nekih pokušaja od strane Udruge male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori da okupi male brodograditelje za zajedniÄki nastup na sajmovima u inozemstvu, no odaziv je bio vrlo slab i od te se namjere odustalo. Najmanji je problem, kaže PiÄuljan, organizirati nastup. No kad treba podmiriti troškove izložbenog prostora, boravka na sajmu i posebno transporta brodova do sajma i natrag, tu svaka organizacija pada u vodu, jer tu cijenu netko treba platiti, objasnio je.
Da visina troškova sudjelovanja na sajmu prosjeÄnom Äitatelju bude nešto jasnija, recimo da transport jednog broda prosjeÄne veliÄine osam ili deset metara, kakvi se najviše proizvode u našim brodogradilištima, do sajma u nekoj od zemalja EU-a u prosjeku košta oko 15.000 eura ili više, a tome treba pribrojiti i troškove najma izložbenog prostora, koji nisu mali, te boravka i prezentacije. Sveukupno gledajući, to su troškovi koje si malo tko od malih brodograditelja u današnje krizno vrijeme može priuštiti. Uz to, posao otežava i nova, pooštrena politika državnih subvencija koja mora poštivati pravila Europske unije, što ne ide na ruku malim brodograditeljima. „ÄŒak i da naši mali brodograditelji od države uspiju ishoditi 50 posto subvencija za troškove nastupa na sjamovima, i taj preostali iznos mnogima je jednostavno nedostižan“ kaže PiÄuljan.
Preostaje, dakle, vjerovati u najave o dolasku povoljnijih vjetrova za hrvatsku nautiÄku proizvodnju i malu brodogradnju.
Na 51 trajektnoj, katamaranskoj i “klasiÄnoj” brodskoj liniji tijekom 2013. prevezeno je 11,35 milijuna putnika i 2,78 milijuna vozila, što je oko 200.000 osoba i 20-ak tisuća vozila više nego u godini ranije.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
