ROMANO PIČULJAN: DOLAZE BOLJI DANI ZA DOMAĆU NAUTIČKU INDUSTRIJU

•  February.19.2014
•  24 Comments

Izjava direktora Zagrebačkog nautičkog sajma Zorana Ušurića, izrečena na pres konferenciji uoči samog početka ove manifestacije i u kojoj se spominje podatak da je od 2008. godine, kada je kriza zakucala i na naša vrata, pa do danas sa hrvatskog tržišta nestalo gotovo 50 posto tvrtki koje su se bavile proizvodnjom ili prodajom brodova, doista zvuči alarmantno i pokazuje svu dubinu problema u kojima su se proteklih šest godina našli mali brodograditelji u nas.

No ako je vjerovati podacima o broju izlagača na oovogišnjem sajmu nautike u Zagrebu, ali i riječima Romana Pičuljana,jednog od hrvatskih najiskusnijih i najuspješnijih malih brodograditelja, za hrvatsku malu brodogradnju stižu neka bolja i nadajmo se optimističnija vremena. „Ne treba pretjerivati, nisu to drastične promjene, ali upravo završeni sajam uDusseldorfu, promatrajući protok ljudi kroz hale, broj posjetitelja i izlagača, ali i komentare distributera, zastupnika i proizvoÄ‘ača brodova i opreme, pokazuje da je razlika izmeÄ‘u ovogodišnjeg i prošlogodišnjeg sajma osjetna i to u korist ovog upravo završenog. A to je optimističan znak i našoj nautičkoj industriji da se promjene približavaju i da pozitivni pomaci na zapadu Europe donose bolja vremena i nama“ kazao je Romano Pičuljan kada smo ga upitali kako ocjenjuje ovogodišnju najavu uzlaznog trenda broja izlagača na zagrebačkom sajmu.

Budući da je Pičuljan i predsjednik Udruge nautičkog sektora koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, zanimalo nas je što Udruga konkretno, ali i ostale organizacije koje okupljaju predstavnike nautičke industrije i trgovine u Hrvatskoj, čini za promociju hrvatske male brodogradnje u inozemstvu. Naime, na upravo završenom sajmu u Dusseldorfu gotovo da i nije bilo naših predstavnika, osim solinske tvrtke „AD brodovi“ koja je pritom premijerno predstavila i svoj najnoviji model Salona 60. O nekom zajedničkom nastupu naših malih brodograditelja pod jednom krovnom organizacijom nema niti govora, što je teško shvatiti znamo li da naši brodovi i kvalitetom i cijenom i te kako mogu konkurirati na europskom i svjetskom tržištu.

„Da, na žalost ni ove godine, kao ni prošle i kao što je to već nekoliko godina slučaj, nije bilo zajedničkog nastupa naših predstavnika na nekom nautičkom sajmu, pa tako ni nedavno u Dusseldorfu. Takvo što nije jednostavno ni organizirati uzmemo li u obzir aktualnu tešku situaciju u branši  i bez obzira na državne subvencije odlazak na sajam u inozemstvo mnogima je još uvijek golem trošak na koji se teško odlučuju“ kazao je Pičuljan. Prošlih je godina, dodao je, bilo nekih pokušaja od strane Udruge male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori da okupi male brodograditelje za zajednički nastup na sajmovima u inozemstvu, no odaziv je bio vrlo slab i od te se namjere odustalo. Najmanji je problem, kaže Pičuljan, organizirati nastup. No kad treba podmiriti troškove izložbenog prostora, boravka na sajmu i posebno transporta brodova do sajma i natrag, tu svaka organizacija pada u vodu, jer tu cijenu netko treba platiti, objasnio je.

Da visina troškova sudjelovanja na sajmu prosječnom čitatelju bude nešto jasnija, recimo da transport jednog broda prosječne veličine osam ili deset metara, kakvi se najviše proizvode u našim brodogradilištima,  do sajma u nekoj od zemalja EU-a u prosjeku košta oko 15.000 eura ili više, a tome treba pribrojiti i troškove najma izložbenog prostora, koji nisu mali, te boravka i prezentacije. Sveukupno gledajući, to su troškovi koje si malo tko od malih brodograditelja u današnje krizno vrijeme može priuštiti. Uz to, posao otežava i nova, pooštrena politika državnih subvencija koja mora poštivati pravila Europske unije, što ne ide na ruku malim brodograditeljima. „ÄŒak i da naši mali brodograditelji od države uspiju ishoditi 50 posto subvencija za troškove nastupa na sjamovima, i taj preostali iznos mnogima je jednostavno nedostižan“ kaže Pičuljan.

Preostaje, dakle, vjerovati u najave o dolasku povoljnijih vjetrova za hrvatsku nautičku proizvodnju i malu brodogradnju.