Nautical News (Croatian)

Skočile cijene za vez u Rogoznici: sto kuna po metru dužnom broda


Rogzničani su se zbog straha da bi njihove vezove mogla okupirati luksuzna, strana plovila, prošlu srijedu žestoko pobunili. Iz Lučke uprave Šibensko-kninske im poručuju da nitko od njih neće ostati bez svoga veza.

- Od 1. siječnja ove godine stupio je na snagu novi pravilnik o kumunalnim vezovima na lučkom području. Novi brojevi postavljeni su upravo zbog ljudi čiji su brodovi već desetljećima privezani na tom dijelu obale, a u narednih nekoliko dana dobit će i nove ugovore. Kada ih potpišu na to mjesto neće se moći privezati drugi brod, ni u njihovom odsustvu. Lučka uprava odredila je i najmanju moguću cijenu komunalnog veza od sto kuna po metru dužnom broda na godinu - kaže ravnatelj Lučke uprave Å½eljko Dulibić.


Do sada su Rogozničani Lučkoj kapetaniji za plovne puteve plaćali pristojbu od 50 do nekih dvjestotinjak kuna. Sada će i uz tu pristojbu primjerice za brodicu od pet metara morati platiti još 500 kuna. Za one s većim brodovima cijena Ä‡e porasti i desetak puta.

Ravnatelj ističe da u drugim priobalnim mjestima Šibensko-kniske županije nije bilo ni pobune ni prosvjeda, ljudi su s odobravanjem dočekali sigurnost veza i nisku vezarinu. Inače jagma za novim vezovima je ogromna, meÄ‘utim ograničena veličina lučkog područja diktira broj komunalnih vezova.

I stigli smo tako do glavne hrvatske boljke: nedorečenih zakona i nejednakosti graÄ‘ana. Rogozničko lučko područje ima oko 320 metara, dvjestotinjak metara ostavljeno je za komunalne vezove. Iza tog područja svi brodovi moći će se vezivati bez da plate i jednu kunu Lučkoj upravi, općini ili državi. 

Obalna crta općine Rogoznica iznosi ogromnih 54 kilometra. Ima sedam obalnih naselja i još nekoliko u potpunosti izgraÄ‘enih uvala sa stotinama vikendica i turističkih apartmana. Većina tih ljudi ima brodice i svi oni mogu se vezivati ispred svojih kuća za nula kuna, baš kao što je i većina njih za nula kuna i bez ikakve kazne nasula more i betonirala vlastite plaže.

Tim dijelom pomorskog dobra ne upravlja nitko ni Lučka uprava, ni općina, ali ni država.

Read More




Jerolim Uroda: Sedam godina čekamo granice pomorskog dobra


Ponedjeljak je, kao svoj prvi umirovljenički dan, Jerolim Jere Uroda proveo na petom katu nekadašnjeg hotela „Beograd“, u uredu županijskog pročelnika za more i turizam. Prvi gradonačelnik Biograda, danas 67-godišnji Uroda, od 1997. godine je bio “vječni” pročelnik za „more, obalu, koncesije, pomorstvo, turizam...“. U ponedjeljak je „uvodio u posao“ novog pročelnika Krešimira Laštru.

- ÄŒovjek prvi put dolazi u dodir s tim poslom, malo ću ga upoznati s onim što ga čeka i pomoći mu da krene, neće to dugo trajati. Upravni odjel je dobro ustrojen, ljudi znaju svoj posao - kaže Uroda.

 

- Ni novi pročelnik neće znati granice pomorskog dobra?

- E, to je jedan od najvećih problema. Legislativa nam je opsežna, ali s njom mi na terenu nikada nismo dobili što nam treba, jer nas nitko ništa i ne pita. Oduvijek je to tako, pa je i sada: dok mi govorimo, ministar gleda u plafon! Što se granica tiče, mi smo za područje grada Zadra poslali prijedlog dijela granica pomorskog dobra još 2007. godine i otada – potpuni muk! A to nije sve, odradili smo i niz drugih prijedloga, odradili smo prioritete, ali što se granica pomorskog dobra tiče – ni glasa.

- Može li pomoći novi Zakon o pomorskom dobru?


- Novi zakon je – nula bodova! Godinama smo predlagali da granice pomorskog dobra odreÄ‘uju županije, a ne ministarstvo, ali to nikada nije prošlo. Ubuduće će to raditi Agencija, ali problem je u tome što sve to radi jedan jedini čovjek koji je zatrpan papirima iz cijele Hrvatske.

- Koliko je devastirana obala u Zadarskoj županiji?


- Dosta, a imamo jednog jedinog hidrograÄ‘evnog inspektora! Ma koliko bio sposoban, jedan čovjek to ne može stići. A čak i u slučajevima kada neki predmeti završe na DORH-u ili padne pravomoćna presuda, na terenu se nakon toga ne dogaÄ‘a ništa.

- Upozoravali ste da novim zakonom županije gube dio prihoda od koncesija?


- To se dosada dijelilo na tri, a sada na četiri dijela, pa ispada da ćemo financirati novoustanovljenu Agenciju. Osim koncesija, izdavali smo i rješenja o korištenju pomorskog dobra za brodice i jahte, što će ubuduće raditi lučke kapetanije. To se plaćalo 15 kuna po dužnom metru plovila i pet kuna po kilovatu motora, a sada će taj novac ići u državni proračun. U Zadarskoj smo županiji izdavali oko 13.000 takvih rješenja, nije to mali novac.


Read More




Recent Nautical News Entries

Uskoro počinje 22. Croatia Boat Show

Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.

February.24.2020

Pristajanje bez muke i stresa uz pomoć virtualnog odbojnika

Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama

February.10.2020

29. zagrebački sajam nautike

Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte

January.21.2020

Taiga na struju juri čak 104 km/h

Taiga na struju juri čak 104km/h.

December.16.2019