Novoutemeljena specijalistiÄka postrojba za spašavanje na vodi, s Äetrdesetak Älanova iz pet splitskih ronilaÄkih klubova, danas je postrojavanjem i službeno predstavljena, a nove prostorije postrojbe otvorene su u RonilaÄkom klubu Špinut.
Prigodna sveÄanost održana je u povodu MeÄ‘unarodnog dana civilne zaštite u nazoÄnosti ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) Jadrana Perinića i župana splitsko-dalmatinskog Zlatka Ževrnje.
Perinić i Ževrnja takoÄ‘er su, isplovivši brodicom na more, položili vijenac za sve pokojne pripadnike civilne zaštite. Vijenac su na morsko dno spustili ronioci.
Ravnatelj DUZS-a je naglasio da se utemeljenjem i promocijom specijalistiÄke postrojbe za spašavanje na vodi oživotvoruje Zakon o zaštiti i spašavanju kojim je regulirano da se na razini podruÄne samouprave stvaraju takve postrojbe.
"Spasioci na vodi nedavno su odradili važan posao tijekom poplava u SisaÄko-moslavaÄkoj županiji i da nije bilo njihovog angažmana možda bi Jasenovac bio potopljen", rekao je Perinić.
Istaknuo je da specijalistiÄke postrojbe za spašavanje na vodi i pod vodom posjeduju sposobnosti koje u Hrvatskoj trebamo imati na raspolaganju.
Župan Ževrnja naglasio je da je nova specijalistiÄka postrojba iznimno važna za Splitsko-dalmatinsku županiju i da je, za njene potrebe, kupljena i specijalna oprema. Izvijestio je da za financiranje spasilaÄkih službi ta županija godišnje izdvaja oko pet miljuna kuna i da se meÄ‘u turistima prepoznaje kao sve sigurnija destinacija.
"Tijekom godine našu županiju posjeti više od dva miljuna turista, a dio njih odlazi na ronjenje i izlaže se opasnosti. No, ova će postrojba pružati pomoć i tako unaprijeÄ‘ivati osjećaj sigurnosti turista", naglasio je Ževrnja.
Podsjetio je da se dio turista, osim ronjenja, bavi i planinarenjem, raftingom ili posjećuje špilje izlažući se potencijalnim ugrozama, ali da i u tom sluÄaju postoje specijalistiÄke spasilaÄke postrojbe sposobne priteći im u pomoć.
RogozniÄani su na nogama. LuÄka uprava šibensko-kninske županije, tvrde, želi im oduzeti vezove za brodice koje oni i njihovi preci koriste više od sto godina. Umjesto brodica ubuduće će duž Äitave rogozniÄke rive biti privezivano na stotine stranih jahti, ako pak domicilni stanovnik na tom mjestu želi privezati brod morat će platiti masnu naknadu.
- Nemamo ništa protiv jahta i turistiÄkih brodova na operativnoj obali, meÄ‘utim u srijedu su tri službenika LuÄke uprave odredili pedeset novih vezova na dijelovima rive gdje su brodovi domaćeg stanovništva i gdje jugozapadnjak ima najjaÄu snagu. Valovi znaju udarati u kuće i samo domaći ljudi na tim mjestima mogu privezivati brodove. Brod po grbinu vezan na dva metra može se samo razbiti i završiti ispod mora - kažeNikola Ercegović.
Žive u grob
Pogubnu snagu jugozapadnjaka za brodove neiskusnih nautiÄara potvrdio je i Ivan Delale. On traži od LuÄke uprave ili Općine da im se osigura zamjensku luÄicu, pa neka onda privezuju jahte i ubiru novce koliko ih volja.
Ljudi su ogorÄeni, radi se uglavnom o umirovljenicima s malim mirovinama. Za uhvatiti kilo ribe ni mrežu više ne smiju baciti u more, neće imat gdje vezati brodicu, pa je najbolje, kažu, da ih žive zakopaju u grob.
Iz Općine Rogoznica stižu umirujući tonovi. Neće biti izmještanja malih brodica dok se ne osiguraju alternativni vezovi. Ljudi baš i ne vjeruju u tu tvrdnju. Znaju da lokalna samouprava ne gospodari pomorskim dobrom. Izvjesno je da će novim zakonskim prijedlogom, koji je trenutno na javnoj raspravi, još više izgubiti nadzor nad svojom obalnom crtom, a time i novac.
Općina ne može tek tako izgraditi komunalne vezove za svoje graÄ‘ane jer umjesto komunalne luke zakonodavac traži da se grade takozvane sportske luÄice kojima upravljaju sportski klubovi “od kolina” - naime, moraju imati najmanje tri, Äetiri generacije sportaša, a Rogoznica to trenutno nema.
- Općine samo upravljaju javnim plažama. Grupa graÄ‘ana nedavno je od nas zatražila da uklonimo bespravno izgraÄ‘ene mule i platoe, meÄ‘utim mi to ne možemo napraviti bez izrade studije ujecaja na okoliš, projektne dokumentacije i dozvola za graÄ‘enje - kaže rogozniÄka naÄelnica Sandra Jakelić.
Za razliku od pustih studija i dozvola koje treba općina, uzurpatorima obale i ljubiteljima betona nije trebalo ništa. U ovoj priÄi o upravljanju pomorskim dobrom nije teško zakljuÄiti tko su žrtve birokratizirane i nesposobne državne uprave.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
