Nautical News (Croatian)

Zamjenik ministra Zdenko Antešić i pomoćnik ministra Igor Butorac u obilasku dovršetka radova u


Zamjenik ministra Zdenko Antešić i pomoćnik ministra Igor Butorac danas su obišli radove koji su u završnoj fazi, a na rekonstrukciji trajektnog pristaništa Prizna, te dogradnji trajektnog pristaništa Valbiska na otoku Krku.

Projektom rekonstrukcije trajektnog pristaništa u luci Prizna predviÄ‘ena je izgradnja bočnog obalnog zida u dužini od 40 metara i nasipavanje lučkog područja iza obalnog zida za proširenje manipulativnog lučkog prostora površine cca. 600m2. Ukupna vrijednost projekta rekonstrukcije trajektnog pristaništa i proširenja rive u luci Prizna iznosi 8.936.216,69 kn, a završetak radova i puštanje novoizgraÄ‘enje infrastrukture planirano je za travanj ove godine.

„Iznimno mi je zadovoljstvo danas biti ovdje i vidjeti kako se radovi odvijaju planiranom dinamikom. Investicija u infrastrukturni projekt rekonstrukcije trajektnog pristaništa u luci Prizna je investicija od velikog značaja, jer će svakako pridonijeti povećanju razine sigurnosti za vrijeme pristajanja RO-RO brodova većih gabarita za vrijeme loših vremenskih uvjeta, a takoÄ‘er će utjecati i na poboljšanje i unapreÄ‘enje kvalitete povezivanja kopna s otokom.“-istaknuo je zamjenik ministra Zdenko Antešić prilikom obilaska.

Cilj projekta dogradnje trajektnog pristaništa Valbiska je kvalitetno povezivanje četiri najveća sjevernojadranska otoka: Cresa, Lošinja, Raba preko Krka sa kopnom. Uslijed znatno povećanog intenziteta prometa bilo je potrebno dovršiti izgradnju pristaništa koja je započela 1989. godine, a po kojoj je izgraÄ‘en jedan dio pristaništa, dok je za ostatak odgoÄ‘ena gradnja dok se ne ukaže potreba za njom.

Osim predviÄ‘enog povećanja prometa prema otoku Cresu, u 2008. godini  uvela se i linija prema otoku Rabu, te je bilo nužno pristupiti dogradnji treće trajektne rampe tako da luka Valbiska može primiti više brodova, i brodove većeg kapaciteta. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je bilo postojeći „zapadni“ vez produžiti tako da može primiti duže brodove, te izgraditi „istočni“ vez na mjestu prijašnjeg noćnog veza kao trajektnu rampu za liniju Valbiska-Lopar. Ugovorena vrijednost radova je 14.351.714,76kn, a završetak radova planira se do kraja lipnja ove godine.

Nakon obilaska radova u trajektnom pristaništu Valbiska, pomoćnik ministra Igor Butorac je naglasio: „Trajektno pristanište Valbiska na Krku jedno je od najprometnijih pristaništa na Jadranu, a samo tijekom 2013. godine iz luke Valbiska prema otocima prevezeno je oko 400 tisuća vozila i 850 tisuća putnika, što je svakako čini prvom trajektnom lukom po broju prevezenih vozila u javnom obalnom linijskom prometu.“

"Završetkom radova Luka Valbiska postat će najvažnija luka na području sjevernog Jadrana, a dodatnom rampom za funkcioniranje brodari će dobiti kvalitetnu infrastrukturu za obavljanje prometa prema otocima. Projekt dogradnje trajektnog pristaništa Valbiska odličan je primjer uspješne sinergije izmeÄ‘u Ministarstva, Primorsko-goranske županije, i Županjske lučke uprave Krk“, zaključio je zamjenik ministra Antešić.
 

Read More




Automobili i brodovi parkirat će se nad sarkofagom punim radioaktivne šljake


Priču je skandalozno i u krivom smjeru pokrenuo “Kemokompleks”. To je tipično okretanje pile naopako – tim je riječima Josip Berket, vlasnik Marine Kaštela, reagirao na informaciju da je na dijelu prostora za koji je marina dobila koncesiju pokrenuo radove iako su zabranjeni. A prostor je izrazito osjetljiv, jer riječ je o površini na kojoj je takozvani sarkofag, gdje je svojedobno deponirana radioaktivna šljaka.

– ÄŒinjenica jest – objašnjava Berket – da se ograÄ‘uje katastarska čestica utvrÄ‘ena parcelacijskim elaboratom potvrÄ‘enim od nadležnih institucija. Nitko nije znao, otkrio je zapravo geometar, da je ograda koju je postavio “Kemokompleks” bila pomaknuta 12 metara na zapad i neprimjereno učvršÄ‡ena pobijanjem metalnih cijevi u zemlju. Ogradu sada izmještamo na katastarsku granicu, izvan površine sarkofaga. Prema tome, treba odgovarati onaj tko je ogradu postavio na strogo zabranjen način – kaže Berket.

Kako god, na osnovi prijave za ometanje posjeda, na navedenu su lokaciju u srijedu ujutro došli policijski djelatnici i graÄ‘evinski inspektori. Oni su odradili svoj dio posla, sastavili zapisnike i otišli. Već njihov dolazak bio je, meÄ‘utim, dovoljan da Kaštelima pukne priča o narodnoj buni i “zabrani” radova na sarkofagu. U srijedu je u popodnevnim satima na teren trebala doći i inspekcija Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost kako bi utvrdila je li na bilo koji način ugrožena sigurnost stanovnika.

Nova ograda bit će postavljena na betonskim nosačima, koji neće biti zabodeni u zemlju, doznajemo dok zajedno s Berketom obilazimo lokaciju na kojoj nismo zatekli ni policiju ni “narod”. Uglavnom, riječ je o površini od oko 10.000 kvadrata za koju je Marina Kaštela dobila 30-godišnju koncesiju koju godišnje plaća 60.000 kuna, a koja vrijedi od 1. siječnja ove godine. Riječ je o koncesiji za pomorsko dobro na koje je, na ukupno oko 12.000 kvadrata, svojedobno dovezena radioaktivna šljaka za potrebe tadašnjega “Jugovinila” i većim dijelom “uskladištena” u zemlju.

Da na tom i ukupnom području Marine Kaštela nema pojačanog zračenja, proizlazi iz godišnjih izvješÄ‡a Instituta “RuÄ‘er Bošković”. Tako u izvješÄ‡u od 16. siječnja 2014. piše: “Ni na jednoj od 17 mjernih točaka na lokaciji Marine Kaštela razine ionizirajućeg zračenja nisu bile povišene.” Mjerenja se obavljaju na zahtjev Marine Kaštela.

Gradnja bez temelja i drveće bez dubljega korijenja

Marina Kaštela na spomenutoj lokaciji namjerava izgraditi parkiralište i u tijeku je ishoÄ‘enje dokumentacije. Postupak izgradnje je, naglašava direktor razvoja marine Miran Tomasović, strogo propisan i u skladu je sa Studijom utjecaja na okoliš odobrenom 2004. godine. Zapravo je riječ o načinu zaštite tog osjetljivog prostora. To, meÄ‘u ostalim, znači da se prije izgradnje parkirališta, namijenjenog dijelom za brodove, a dijelom za automobile, cijeli prostor mora prekriti slojem glinovitog materijala u debljini od 60 centimetara, te da kolna površina mora biti debljine najmanje 20 centimetara, ispod koje će biti podloga od kamenog zatora debljine najmanje 10 centimetara, odnosno minimalno 10 centimetara debeli betonski ili asfaltni završni sloj. Pri tome nije dopuštena gradnja nikakvih temelja koji bi ulazili u zemlju.

Uz rubne dijelove predviÄ‘eno je formiranje zelenih površina na kojima se ne bi smjelo saditi drveće ili grmlje koje ima dublje razvijen korijenski sustav, što dodatno potvrÄ‘uje potrebu da se zemljana površina ni na kakav način ne remeti.

Read More




Recent Nautical News Entries

Uskoro počinje 22. Croatia Boat Show

Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.

February.24.2020

Pristajanje bez muke i stresa uz pomoć virtualnog odbojnika

Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama

February.10.2020

29. zagrebački sajam nautike

Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte

January.21.2020

Taiga na struju juri čak 104 km/h

Taiga na struju juri čak 104km/h.

December.16.2019