Može li muzejski eksponat Muzeja ratne povijesti u Pivki, 80-tonska diverzantska podmornica P-913, u nekim žešÄ‡im verzijama meÄ‘ugraniÄnih napetosti sa Hrvatskom, postati tajno oružje slovenske vojske na moru?
 |
| Osamdesettonska diverzantska podmornica P-913 |
Ovo je, dakako, hipotetsko pitanje, bizarno dapaÄe, no poprima sasvim drugaÄije konotacije pred jednim krupnim detaljem koji je promakao svim novinarskim karavanama koje su proteklih mjeseci obilazile Pivku. Taj detalj sedmoj sili nisu spomenuli ni predstavnici slovenske vojske, ponosni na novi eksponat. Naime, podmornica je tehniÄki potpuno ispravna.
Podsjetimo, podmornica je u travnju prošle godine, kao donacija Ministarstva obrane Crne Gore, preko luka Bar i Bari, potom uzduž Jadrana do sjevera Italije, šleperom ‘doplovila’ u Pivku. Znak je to zahvalnosti crnogorskog ministra obrane Bore VuÄinića Sloveniji na “ustrajnoj podršci koju pruža Crnoj Gori prema euroatlantskim integracijama”.
Slovenska ministrica obrane Ljubica Jelušić objeruÄke je prihvatila darovanu podmornicu, iako uz nju nije dobila i vlasniÄke papire. Nije ni mogla, jer po naÄelima sukcesije vojne imovine bivše SFRJ, podmornica pripada Hrvatskoj. Podmornicu je 1991. JNA otela iz matiÄne luke Lora, gdje se nalazila baza Äuvene 88. podmorniÄke flotile.
Kako doznajemo od Älanova slovenskog društva “PodmorniÄar”, osim što je potpuno obnovljen trup, svi tehniÄki aparati, elektriÄni ureÄ‘aji i sklopovi ove jedinstvene podmornice ispravni su. Srce podmornice, aktivni sonar njemaÄkog “Krupp Atlasa”, premda proizveden još 80-ih godina, u vrlo je dobrom stanju. U bivšoj JRM podmorniÄari su ovaj sonar zvali kraticom PEL, (“podvodni elektriÄni lokator”). To je elektroakustiÄni ureÄ‘aj za traženje i otkrivanje, odreÄ‘ivanje daljine, dubine, smjera te za identifikaciju podvodnih pokretnih i nepokretnih objekata – podmornica, mina, potopljenih brodova i podvodnih hridi.
Mišići ove ÄeliÄne ljepotice, dva “KonÄarova” elektromotora od po 18kW, remenom povezani na pogonsku osovinu, takoÄ‘er funkcioniraju. Nedostaje jedino akumulatorska baterija. No, ni nju nije problem nabaviti u Tvornici akumulatorskih baterija u obližnjim Mežicama.
Igor Tabak, vojni analitiÄar i bivši Älan Odbora za obranu Sabora, kaže kako “od Pivke do luke Kopar ima manje od sat vremena vožnje šleperom”.
– PraktiÄno, podmornica bi se već od mrklog mraka do rane zore mogla naći u moru. U odreÄ‘enim okolnostima mogla bi biti odliÄno sredstvo za izviÄ‘anje. Kada bi sonari hrvatskih topovnjaÄa bili ispravni, a uz prethodnu dojavu o nazoÄnosti podmornice, možda bi je HRM i uspio pronaći. Ispravna i opremljena slovenska podmornica manji je problem od kroniÄnog nedostatka vizije da se od potpunog kolapsa spasi HRM i konaÄno nabave novi brodovi – smatra Tabak.
– Umirovljeni slovenski admiral Marijan PogaÄnik zalagao se za formiranje slovenske podmorniÄarske jedinice. No, nije teško zamisliti frku koja bi nastala kad bi se slovenska podmornica našla u moru, kaže nam Miroslav Lazanski, najpoznatiji vojni komentator s podruÄja bivše Jugoslavije.
– Prvo bi Slovencima došao urgentni upit iz NATO-a što im ta podmornica radi u moru. Bugarska, koja ima sjajnu podmorniÄarsku tradiciju, nedavno je htjela remontirati svoju jedinu podmornicu, ruske klase “Kilo”. MeÄ‘utim, iz zapovjedništva NATO-a došla im je obavijest da Bugarska u okviru NATO-a nije nadležna za podmorniÄarstvo. Nema nikakve sumnje da su istu direktivu dobile i sve zemlje istoÄne obale Jadrana. O slovenskoj podmornici u Jadranu možemo razgovarati samo u kategoriji viceva – kaže Lazanski.
Slovenska podmornica, kojoj su agenti Vojnosigurnosne agencije RH (VSOA) nadjenuli neslužbeno kodno ime “Mojca velika”, sve do 2003. aktivno je, tada još u sastavu Mornarice Srbije i Crne Gore, plovila i zaranjala u morske dubine. Agenti VSOA-e još su uvijek u dilemi jesu li crnogorski podmorniÄari neopaženo ulazili u hrvatsko podmorje. Kako je ova podmornica radijusa plovidbe 200 kilometara, plovidbe pet dana u komadu bez izrona, Crnogorci su mogli neopaženo roniti Jadranom sve do Cavtata, Dubrovnika pa i dalje. Tko bi ih primijetio?
Na kraju – rijeÄ je i o regionalnom prestižu: Slovenci su, sasvim neoÄekivano, preuzeli primat.
Olupina kruzera Coste Concordije mogla bi ostati pred talijanskim otokom Gigliom do kraja godine prije no što će biti izrezana ili otegljena, rekao je u nedjelju dužnosnik nadležan za operacije saniranja šteta.
Ronioci koji traže tijela u trupu broda koji leži u neposrednoj blizini obale u nedjelju su obustavili posao zbog nemirnog mora i snažnih vjetrova koji su primjetno pomaknuli brod, rekle su talijanske vlasti.
Loše vrijeme već je odgodilo planove uklanjanja 2300 tona dizel goriva iz spremnika broda, što bi moglo trajati tri tjedna do mjesec dana od poÄetka operacije, vjerojatno sredinom idućeg tjedna.
Ravnatelj civilne zaštite Franco Gabrielli, nadležan za operaciju, izjavio je da bi moglo proći još sedam do deset mjeseci prije no što se olupina konaÄno makne s ulaza u luku.
- Već smo znali da je ovo vrlo dug sluÄaj i mislim da je važno da su svi potpuno svjesni da će to biti vrlo dugi rokovi - rekao je novinarima. Rad na spašavanju ili uklanjanju broda ne može poÄeti prije nego se uklone gorivo i maziva ulja i tako izbjegne rizik ekološke katastrofe a prije odluke kako nastaviti bit će potrebno mnogo preliminarnog posla.
Potraga za tijelima obustavljena je u nedjelju nakon što su mjerni instrumenti utvrdili da se 290 metara dug brod tijekom šest sati pomaknuo 3,5 centimetara dok je normalno pomicanje jedan do dva milimetra.
Dužnosnici su rekli da je olupina stabilna i da nema velike neposredne opasnosti da sklizne sa svog sadašnjeg položaja na 20 metara dubine u dublje more. No i najmanje pomicanje predstavlja opasnost za ronioce koji pretražuju unutrašnjost broda punu plutajućih krhotina, komada namještaja i osobnih predmeta putnika i posade.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
