Novi terminalni informacijski sustav NAVIS, vrijedan oko milijun eura, koji omogućuje potpunu informacijsku potporu svim dijelovima operativnog rada na kontejnerskom terminalu u rijeÄkoj luci, pušten je u rad, priopćili su danas iz tvrtke Jadranska vrata d.d., koncesionara tog terminala.
Kako se navodi, NAVIS sustav je instaliran na više od 200 kontejnerskih terminala u svijetu, a njegovo uvoÄ‘enje traje od 9 do 12 mjeseci.
Na rijeÄkom kontejnerskom terminalu na Brajdici je inastaliran uz velike napore i entuzijazam zaposlenih, dva dana prije najavljenog roka, odnosno u tri mjeseca, što je rekord i novi standard u svjetskim razmjerima, naveli su iz Jadranskih vrata.
IstiÄu da je ulaganje u NAVIS sustav samo dio planiranih ulaganja tvrtke ICTSI, tvrtke sa sjedištem u Manili, na Filipinima, koja je od prošle godine vlasnik Jadranaskih vrata, u kontejnerski terminal u idućih nekoliko godina.
UvoÄ‘enje novog informacijskog sustava, Jadranska vrata i rijeÄka luka svrstavaju se meÄ‘u najmodernije kontejnerske terminale i luke na svijetu koje koriste vrhunske informatiÄke tehnologije, a to će povećati kvalitetu usluga i operativnu efikasnost te smanjiti troškove za kontejnerske brodove koji uplovljavaju u rijeÄku luku, stoji u priopćenju.
Read More
Hrvatski su graÄ‘ani na referendumu podržali ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali hrvatski put prema punopravnom Älanstvu još nije gotov.
Zanimalo nas je što o rezultatima referenduma, kao i o završetku procesa stupanja Hrvatske u punopravno Älanstvo EU-a, misli jedan od najvažnijih ljudi u tom procesu –Štefan Füle, Älan Europske komisije iz ÄŒeške, zadužen za proširenje i europsku susjedsku politiku.
Gospodine Füle, kao Älan Europske komisije zadužen za proširenje, pretpostavljam da ste zadovoljni što je oko dvije trećine hrvatskih graÄ‘ana koji su glasovali na referendumu podržalo Älanstvo Hrvatske u EU-u. Kako se osjećate s obzirom na to da su hrvatski graÄ‘ani rekli “da” Europskoj uniji?
– To je vrlo pozitivan korak i smatram vrijednim što je vrlo visok postotak hrvatskih graÄ‘ana glasovao na referendumu za pristup EU-u. Oni su otvorili vrata za završnu fazu koju Hrvatska mora proći da bi postala Älanica.
Svi su mogli dati glas
MeÄ‘utim, nizak odaziv biraÄa, manji od 44 posto, te Äinjenica da je samo 29 posto od ukupnog broja upisanih biraÄa zapravo glasovalo za ulazak Hrvatske u EU, može biti razlog za zabrinutost. Vjerujete li da bi i nacionalna tijela i sama Unija trebali unaprijediti praksu informiranja graÄ‘ana o EU-u u procesu proširenja?
– Sudjelovati ili ne, to je odluka svakog hrvatskog graÄ‘anina. Pretpostavljam da nesudjelovanje takoÄ‘er znaÄi izražavanje mišljenja. Najvažnije je da su svi hrvatski graÄ‘ani imali mogućnost dati svoj glas, svaki od njih mogao je donijeti svoju vlastitu prosudbu. Za mene je najvažnije da su dvije trećine biraÄa glasovale pozitivno za Hrvatsku u Europi, da EU bude jaÄi s Hrvatskom kao punopravnom Älanicom. Referendum je održan nakon nekoliko godina intenzivnih priprema Hrvatske za Älanstvo u EU-u. Pratio sam novine u Hrvatskoj i vidio dosta žive rasprave o prednostima i nedostacima Älanstva u Uniji. Dakle, u javnom prostoru je bilo puno informacija i argumenata.
Prije nego što postane punopravna država Älanica EU-a, Hrvatsku će motriti Europska komisija, posebno u pitanjima koja se odnose na pravosuÄ‘e i temeljna prava, pravdu, slobodu i sigurnost, kao i tržišno natjecanje. Kakva je procedura monitoringa? Vidite li u ovom trenutku neke znaÄajne probleme u ispunjavanju obveza Hrvatske, koji se mogu spomenuti u proljetnom izvješÄ‡u Europske komisije?
– Referendumom se otvara put za proces ratifikacije u Hrvatskoj i EU-u. U meÄ‘uvremenu, posao se nastavlja jer još uvijek postoji niz pitanja za koje oÄekujemo da će ih hrvatske vlasti riješiti prije ulaska u EU.
Europska komisija će nastaviti davati potporu Hrvatskoj u njezinim naporima, kao i monitoring na šestomjeseÄnoj osnovi, kako bi se hrvatskim graÄ‘anima i graÄ‘anima Unije pokazalo da je Hrvatska 1. srpnja 2013. godine spremna preuzeti odgovornosti i prava kao 28. Älanica EU-a.
To znaÄi da u podruÄjima koja ste spomenuli, a posebno borbi protiv korupcije, reformi pravosuÄ‘a i restrukturiranju brodograÄ‘evne industrije, treba nastaviti napredovati.
Mislite li da će uspjeti ovaj krug privatizacije hrvatskih brodogradilišta koja su u teškoćama? Postoji li sada neki, barem teoretski moguć, naÄin restrukturiranja brodogradilišta od strane države ako proces privatizacije ne uspije?
– Hrvatska će morati osigurati restrukturiranje svojih brodogradilišta da bi imala održiv sektor brodogradnje u EU-u. U lipnju 2011. godine EU i Hrvatska su se složili oko zatvaranja pristupnih pregovora u poglavlju 8 o tržišnom natjecanju na temelju odreÄ‘enih obveza koje je Hrvatska preuzela u vezi s restrukturiranjem brodogradilišta u teškoćama. Hrvatska je odluÄila restrukturirati svoja brodogradilišta privatizacijom.
Ove obveze sada stoje u Ugovoru o pristupanju. Prema Ugovoru o pristupanju Hrvatske, nakon pristupanja Europska komisija će narediti Hrvatskoj da uzme natrag svu pomoć koju je za sanaciju i restrukturiranje dala od 2006. godine ako do tada ne budu potpisani privatizacijski ugovori.
Kohezijski fond
Iz perspektive Europske komisije, je li prihvatljivo da se financijska omotnica Hrvatske iz Kohezijske politike ne smanji u financijskom razdoblju Europske unije nakon 2013. do kraja 2020. godine, nego da ostane onakva kako je dogovoreno u pregovorima?
– Na temelju završenih pregovora, Hrvatska će biti neto primateljica iz proraÄuna EU-a, posebno zahvaljujući znaÄajnim sredstvima iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda za potporu ekonomskom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta širom zemlje.
U definiranju financijskog paketa, Hrvatska je imala tretman kao i prethodne zemlje kandidatkinje. Ali, rezultati pregovora ne prejudiciraju odluke o budućem višegodišnjem financijskom razdoblju.
Read More
