DvojeziÄna fotomonografija "Hrvatski svjetionici" na hrvatskom i engleskom jeziku, u kojoj je objavljeno stotinu fotografija svih pedeset svjetionika u našem dijelu Jadrana, predstavljena je veÄeras u Splitu.
U fotomonografiji, koju je objavila splitska tvrtka "Plovput", objavljeni su radovi 35 hrvatskih i petero inozemnih fotografa, Äije su fotografije u proteklih pet godina predstavljene na izložbama pod istoimenim naslovom "Hrvatski svjetionici" u 46 gradova diljem svijeta, reÄeno je na predstavljanju.
"Svjetionici su svjedoci hrvatske povijesti", istaknuo je direktor "Plovputa" Mate Perišić. Napomenuo je kako se zbog automatizacije svjetla gasi posao svjetioniÄara. "Trenutno na hrvatskom Jadranu imamo tridesetak svjetioniÄara, a ranije je taj broj bio višestruko veći", rekao je Perišić, te istaknuo kako je ta tvrtka razvila projekt obnove svjetioniÄarskih zgrada koji je odobrila i hrvatska vlada te se oÄekuje da će u idućih nekoliko godina biti obnovljena unutrašnjost svih svjetioniÄarskih zgrada na našem dijelu Jadrana.
Autor uvodnika fotomonografije Joško Božanić kazao je kako ta fotomonografija svjedoÄi o "ljepoti dodira mora i kamena uronjenog u slanu vodu, a fotografsko oko otkriva Äudesnu ljepotu prizora oko svjetionika koji su kuće svjetla".
Jadranski arhipelag je Äudesan u svjetskim razmjerima i po mnoštvu otoka i po podmorju i nadmorju, te je i ova knjiga o našim svjetionicima takoÄ‘er Äudesna, smatra Božanić. "More ne predstavlja prekid komunikacije niti zatvorenost, nego obrnuto – more je komunikacija, otvorenost i povezanost razliÄitih nacija, kultura i civilizacija", kazao je. "Da bi se plovilo, potrebni su orijentiri, a to su svjetionici".
PovjesniÄar umjetnosti Joško Belamarić je istaknuo kako su svjetionici "trag globalne civilizacije". "Naši su svjetionici dio hrvatske kulturne baštine koji su možda i najbolje održavani", rekao je.
Ožujak je mjesec u kojem se sukobljavaju dva godišnja doba; zima i proljeće. Iz hladnijeg dijela godine postupno prelazimo u topliji, a taj prijelaz Äesto je popraćen dinamiÄnim vremenskim zbivbanja. Jedno od obilježja mjeseca ožujka jesu i bure, u puku poznatije kao marÄane bure. Da bismo shvatili razloge njenog nastanka osvrnimo se na prosjeÄnu sinoptiÄku situaciju ovoga dijela godine.
Hladni dio godine nad Jadranom i ostatkom Sredozemlja obilježava blaga dominacija polja niskog tlaka zraka. Sredozemlje je tada toplije od ohlaÄ‘enog euroazijskog kopna na kojem dominira visoki tlak (anticiklona). Zbog toga su ciklone na Jadranu upravo najÄešÄ‡e od listopada do travnja.
Zatvorena i plića sredozemna mora, poput Jadranskog, brže se ohlade od ostatka Sredozemlja tijekom zime pa je Jadran tijekom veljaÄe i sijeÄnja jedan od najhladnijih dijelova Sredozemnog mora. Ciklona aktivnost se zbog toga nad njim uspori, a kontinentalna anticiklona Äesto pruži svoj ogranak prema Jadranu što može donijeti duži niz stabilnih dana s obiljem zimskoga sunca.
U ožujku sunce zamjetnije poÄinje zagrijavati kopno, a ciklonalna aktivnost opet "zaživi". Po prolasku ciklona preko naših podruÄja, osobito jakih, zapuše bura koja može biti olujna ili orkanska.
Stražnja strana ciklone povuÄe još hladan kontinentalan zrak preko naše obale dalje prema jugu i tako nastaje bura.
Planinska "kapa"
Anticiklonalnu buru Äesto najavljuje planinska "kapa": hladni se zrak diže uz sjevernu stranu planine, vlaga u njemu se hladi i dolazi do ukapljivanja vodene pare, pa se iznad viših planina uz obalu stvori bijeli oblaÄić.
Napredovanjem hladnoga zraka taj oblak Äesto "proguta" planinski vrh i tada možemo oÄekivati dolazak jake bure. Na Jadranu je najpoznatija velebitska burna kapa, a može se zamijetiti i nad drugim planinama poput Kamešnice (vidi se u procjepu izmeÄ‘u Kozjaka i Mosora), Biokova itd.
PuÄka vjerovanja uz ožujak vezuju tri "marÄane bure" - što ima temelja u Äinjenici da je ožujak jedan od najvjetrovitijih mjeseci na Jadranu, a bura najÄešÄ‡i vjetar. PuÄki meteorolog Äak predviÄ‘a i tri datuma u ožujku u kojima se bura javlja, ali su oni razliÄiti u pojedinim krajevima. Osobito Äesto se navode 7., 17. i 27. ožujka, a ponegdje - na srednjodalmatinskim otocima - 7., 14. i 21. ožujka. Te "prognoze" treba uzeti s rezervom jer se dogodi da tih dana bura uopće ne zapuše, pa i da izostanu sve tri marÄane bure.
Jer, ožujak je razdoblje složenog prijelaza zime u proljeće, a lokalna gibanja u sklopu opće atmosferske cirkulacije nisu jednaka svake godine. InaÄe, na širemu splitskom podruÄju bura prosjeÄno najÄešÄ‡e i najjaÄe puše u prvoj dekadi ožujka, a najrjeÄ‘e u drugoj. Opet je Äesta krajem treće dekade, kad se jave jaÄa, ali kratkotrajna zahlaÄ‘enja.
Ove godine samo poÄetak ožujka obilježila je jaka i olujna bura, no nije potrajala. Slijedeća bura na vidiku je od petka, no neće pokazati osobitu snagu.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
