"Radimo proizvodnu dokumentaciju, zadnju fazu prije izrade broda. Imali smo sedam zaposlenih. Zbog novog posla zaposlili smo troje ljudi, a trebat će nam ih još", kazao je Slobodan Maksimović, suvlasnik i osnivaÄ tvrtke Armanija. Maksimović je nekada bio šef Odjela za projektiranje trupa u Brodosplitu, a već sedam godina suraÄ‘uje s tvrtkom Rolls-Royce Marine.
"Radimo na njihovim specijaliziranim brodovima dužine 80-100 metara za rad izvan luke. Uglavnom se koriste za opskrbu platformi, prijevoz posade i ostalih potrepština na otvorenome moru", ispriÄao je Maksimović za 24 sata.
Iako je tvrtka Rolls-Royce Marine na svojoj internetskoj stranici objavila kako je krajem ožujka sklopila ugovor vrijedan 50 milijuna funti (600 milijuna kuna), u Armaniji nisu htjeli govoriti koliko su vrijedni njihovi poslovi za Britance. Kazali su kako su zadovoljni te najavili nova zapošljavanja.
"Uskoro ćemo oglasiti natjeÄaj. Trebamo do pet ljudi sa srednjom, višom i visokom struÄnom spremom iz brodogradnje i strojarstva kako bismo preuzeli još projekata. Nadamo se da će se uskoro u Splitu potpuno projektirati plovila za Rolls-Royce. To je prestižni brend sa 150-godišnjom tradicijom", kazao je Maksimović.
U Armaniji radi i njegov sin Teodor (34) kao direktor tvrtke, dok je za pravne poslove u tvrtki zadužena Teodorova supruga Valentina (34).
InaÄe, Armanija je izradila i dokumentaciju za JoyMe, 50-metarsku megajahtu Philipa Zeptera. SuraÄ‘ivali su i s Brodospasom, Atlantskom plovidbom, braÄkom Sardinom, solinskim preraÄ‘ivaÄima ribe Conex Trade i drugima.
Sam Bog će znati koliko je mudrih rijeÄi i reÄenica izgovoreno i napisano o moru i plovidbi. Od onog da si - kad staviš prst u more - graÄ‘anin Planete, povezan s cijelim svijetom, pa do toga da se živjeti i ne mora, a ploviti mora. Izazovima plovidbe, svemu što ta velika avantura duha i tijela nosi sa sobom kao pokoru i kao dar, zaista mnogi nisu odoljeli. Od onih roÄ‘enih iz morske pjene, koji su se nasisali mora zajedno s majÄinim mlijekom, sve do “suhozemaca i pješadinaca” koji nikad nisu svladali niti vještinu plivanja, premda su se u plovidbu (“život je more, puÄina crna, pod koju tonu mnogi što brode“) upuštali iz posve razliÄitih razloga.
Jedni zato što im je to znaÄilo kruh koji jedu, drugi jer je tako zapisao prst sudbine, treći radi toga da bi uživali, otkrivali nove svjetove, ispunjavali svoj život refulima vjetra u jedrima i onim blagotvornim zvukom što ga oslobaÄ‘a pramac broda kad sijeÄe valove...
Ovi potonji s liste, svojevrsni “uživatelji mora u slobodnom vremenu”, danas su bez sumnje najbrojnija grupacija moreplovaca i pripadnici su planetarnog turistiÄkog plemena na Äijoj se potrošnji – misli se, naravno, na potrošnju novca – uvelike baziraju nacionalne ekonomije zemalja koje imaju sreću da ih na geografskim kartama dodiruje veliko plavetnilo. Oni zaista plove najviše - iako o plovidbi samoj i svemu što im je na “plavim putovima mora” potrebno, ili im možda prijeti, Äesto znaju malo i ništa – pa je svako nastojanje da im se, na ovaj ili onaj naÄin, pomogne ravnati se prema pravoj zvijezdi i u svim prilikama pronaći svjetionik (u najširem znaÄenju te rijeÄi) potez vrijedan svake pažnje.
Ova Dalmovnica posvećena je jednom takvom poduhvatu: fascinantno preciznom vodiÄu za nautiÄare u izdanju Hrvatskoga hidrografskog instituta u Splitu, prvoj knjizi (na kojoj se još nije osušila štamparska boja) od ukupno šest iz kompleta “Jadranski arhipelag”, a “adresirana” je splitskom akvatoriju.
No, najprije rijeÄ-dvije o ukupnoj izdavaÄkoj djelatnosti Instituta – koja je i sama po sebi, osobito kad se radi o sigurnosti, neka vrsta Äamca ili pojasa za spašavanje na Jadranu, pa mirita trajnu “plavu vrpcu” za podvige na moru – koju ukratko predstavlja mr. Tonći JeliÄić, zamjenik glavnog urednika: “Temeljna su nam tiskana izdanja službene pomorske karte i druge navigacijske publikacije. Posebnost tih izdanja je što ih treba održavati, kako bi i nakon tiska bile u skladu sa stvarnim stanjem u prirodi.
Uz njih su i druga tiskana izdanja koja ne podliježu obvezi održavanja: karte i publikacije koje nisu za navigaciju, struÄne i znanstvene knjige, udžbenici, zbornici radova, turistiÄko-nautiÄka izdanja, razni priruÄnici, brodske knjige, dnevnici i još puno toga vezanog za djelatnost hidrografskih organizacija.
Navigacijske publikacije HHI su Peljari Jadranskog mora, Peljari za male brodove, Popisi svjetala, Znaci i kratice na hrvatskim pomorskim kartama, Sistemi pomorskih oznaka IALA, Radio-službe, NautiÄke tablice, NautiÄki godišnjaci, Tablica morskih mijena... i izdaju se mjeseÄno, godišnje ili povremeno, ovisno o vrsti i namjeni.
Objavili smo i cijeli niz izdanja vezanih za hidrografiju, geodeziju, oceanografiju, pomorstvo, pomorsko pravo, brodogradnju i nautiÄki menadžment, te knjige i skripte za pomorske i srodne škole i fakultete. Osim toga, institut je pokrenuo i biblioteku posebnih, odnosno povijesnih izdanja - reprinta starih knjiga iz pomorstva, kartografije i hidrografije na Jadranu...”.
Iz tog je, dakle, miljea izronio “Jadranski arhipelag – akvatorij Split” (pridružit će mu se, u skoroj budućnosti, “pozicije” Zadar, Dubrovnik, Šibenik, Kvarner i Istra), po svemu sudeći najkompletniji vodiÄ za nautiÄare kod nas ikad objavljen.
Uz dizajn i sjajne fotografije Julija Skelina, strastvenog nautiÄara i marketinškog struÄnjaka, u vodiÄ je atraktivno “spakirano” valjda sve što se onome tko je doplovio u splitski akvatorij može (i mora) podastrijeti kao korisna informacija, upozorenje, obveza ili preporuka: najljepše i najsigurnije uvale, smjer i jaÄina vjetrova, dubine mora, pozicije sidrišta i zakloništa, lokacije i opremljenost marina i privezišta, svjetionici, lokalni propisi, kulturno-povijesne znamenitosti, “mreža” restorana, trgovina i servisa, najbolja izletišta, najbolje šetnje, najbolja hrana...
Sve u svemu, slika (dijela) Dalmacije kakva još nije viÄ‘ena! Mirno vam more.
© Mladen Krnić
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
