KonaÄno se kreće: deset godina od prve inicijative Hrvatska starta s projektom uspostave hidroavionskih veza na Jadranu, a prema oÄekivanjima prvi se letovi iz baza u Dubrovniku i Splitu planiraju već do ljeta ove godine!
Dvije južne hrvatske županije ozbiljno su shvatile važnost 34 milijuna eura teškog projekta, prionuvši rješavanju opsežne dokumentacije na ishoÄ‘enju lokacijskih dozvola i koncesija. Ulog je velik, a dobitak neosporan - kaže dr.sc. Srećko Favro, uvaženi struÄnjak, sudski vještak i konzultant za pomorski promet, napominjući kako usprkos tome još niti jedna koncesija nije dobivena. Dok se nekoliko njih ne izda, na ledu su i velika inozemna sredstva. To samo nepotrebno i vrlo nelogiÄno oteže realizaciju projekta, koji bi u punu snagu trebao doći do ljeta sljedeće godine.
- S mrežom od 18 hidroavionskih pristaništa na obali i otocima, koje je kao i cjelokupnu investiciju zajamÄio nositelj posla, njemaÄka tvrtka “European Coastal airlines”, Hrvatska dobiva infrastrukturni projekt osiguranja cjelogodišnjeg javnog prometa, te uslugu ljetnih turistiÄkih letova. Za odmrzavanje sredstava Äeka se samo još jedna bitna stavka, pojaÄani angažman u još nekoliko luÄkih uprava, posebice onih sa sjevera našeg Jadrana.
Uz njihovo pridruživanje već probuÄ‘enim luÄkim upravama s juga, projekt bi naglo krenuo, doslovce put neba - kaže dr. Favro. Osim javnog prometa na relacijama hrvatsko kopno - otoci, te Hrvatska - inozemstvo, hidroavioni bi obavljati i hitne medicinske letove, zaštitu i spašavanje, nadzor mora... O važnosti ideje govori i Äinjenica da se za njega svojedobno osobno zauzela istaknuta njemaÄka politiÄarka Angela Merkel, te, kako doznajemo, nedavno kod premijera Zorana Milanovića i njemaÄki veleposlanik.
- U Dubrovniku, KorÄuli i Lastovu uz veliku asistenciju dožupana Frane Skokandića, već su utvrÄ‘ene lokacije i pokrenut postupak za ishoÄ‘enje koncesija. Pomaci idu i u Splitu i Visu, gdje takoÄ‘er oÄekujemo uÄinkovitu realizaciju. Nadamo se da će se projektu što promptnije pridružiti i ostali gradovi, posebice na sjeveru. Brzina je bitna jer bez još nekoliko koncesija, za postavljanje hidroavionskih pristaništa, takozvanih pontona u lukama, investicijsko ulaganje ostaje zamrznuto. Nema smisla više Äekati, investitor je tu, avioni su spremni, osigurana je i suradnja s TUI-om. Priliku kao što je ova nipošto ne smijemo propustiti – kaže Favro.
 |
| Ponton za ukrcavanje putnika u Dubrovniku |
Upozorava s punim pravom, Hrvatska se treba probuditi, moderni život donosi brzinu, putnici nemaju vremena za bacanje. Dugi redovi za ukrcaj u trajektima, a ni višesatne vožnje do otoka, primjerice Lastova do kojeg se brodom vozi i po šest sati, nisu dobrodošli. Hidroavioni bi donijeli preokret, uštedjeli vrijeme, smanjili trošak i osigurali veliku dozu komfora. Upravo zato i investitor, ali i brojni naši struÄnjaci gromoglasno navijaju za bržu realizaciju projekta, koji uz već osigurana sredstva ne mora trpjeti desetogodišnju posloviÄnu anemiju vodećih ljudi nekih naših luÄkih uprava.
- Uspostavom hidroavionske veze unapreÄ‘uju se i životni uvjeti i gospodarstvo na otocima, a gdje je tek unapreÄ‘enje turistiÄkog proizvoda na Jadranu, zasnovanog na brzoj i efikasnoj povezanosti izmeÄ‘u mjesta na otocima i obale. Projekt, nasreću, ima snažnu podršku resornog ministarstva, a podržala ga je i Vlada. MeÄ‘utim, još uvijek nije od Ministarstva prometa potvrÄ‘ena operativna mogućnost korištenja hidroaviona, kao što je bilo certificirano 2002. na obavljenim pokusnim letovima. Preciznije reÄeno, slijetanje na 300 metara od obale, a bliže po posebnom odobrenju, te daljnjem prometovanju hidroaviona kao brodice – kaže dr. sc. Srećko Favro.
Crnogorci su nam za petamaKao primjer zemlje koja bilježi ekspanziju odliÄnih projekata, te brzu reakciju na relacijama gradovi – centrala – realizacija, može se uzeti Crna Gora. PojaÄani turizam, veliki projekti, priljev stranog kapitala, nevjerojatni interes bogataša za kupnjom nekretnina plod su odliÄno osmišljene poslovne strategije koja ne trpi višeljetna mudrovanja i sporost. Najbolji primjer je gradnja marine za mega jahte Porto Monte Negro u Tivtu, koja je odnijela ne krišku, već cijelu tortu u pozamašnom nautiÄkom poslovanju za goste visoke klase na ovom prostoru.- Istina je. Bogata klijentela će u posjetu Dubrovniku od sada dolaziti iz Tivta. S obzirom da u Hrvatskoj nema marine za takva mega plovila, ti će se brodovi usidriti ispred Dubrovnika. I nama će tako umjesto žive love ostati mrvice i njihovo smeće. Crnogorci su marinu napravili baš u Tivtu jer im osigurava blizinu atraktivne dubrovaÄke blizine. A ja sam još prije 15 godina apelirao na gradnju marine za mega jahte u Kuparima, na samo sedam kilometara od Dubrovnika. I dok mi Äekamo, drugi igraju kolo – kaže dr.sc. Srećko Favro. |
Baza u DivuljamaLeteća eskadrila će biti sastavljena od 6 do 10 hidroaviona proizvedenih u Kanadi, kojima treba osigurati pontonsko pristanište. Ono što se od LuÄkih uprava i Županija oÄekuje su lokacijske dozvole za ponton koji bi se dao u koncesiju. Prema sadašnjem planu pontonska aerodromi su planirani u Puli, Rijeci, Zadru, Dubrovniku, Cavtatu, Rovinju, Šibeniku i Omišu.Na otocima su to Mali Lošinj, Rab, Hvar, KorÄula, Vela Luka, Brioni, Cres, Krk, Ubli, Vis, Komiža, PolaÄe-Pomena, Novalja, Supetar i Bol. Problem je i još uvijek neriješena glavna baza tvrtke ECA kod Divulja (Resnik). Naime, raspoloživo zemljište na obali Državna uprava za zaštitu i spašavanje je ustupila, ali ono još uvijek nije ponuÄ‘eno u zakup tvrtki ECA. |
Dr.sc. Srećko Favro osim svojeg struÄnog rada predaje na Ekonomskom fakultetu u Splitu i Pomorskom fakultetu u Kotoru, te SveuÄilištu u Novom Sadu i Wessex institute of Technology u Southamptonu. S dr.sc.Mirjanom KovaÄić izdao je knjigu NautiÄki turizam i Luke nautiÄkog turizma. U Bolu ove godine organizira II konferenciju o održivom razvoju otoka. Favro je moderator modula NautiÄki turizam na REXPO meÄ‘unarodnom sajmu investicijskih projekata za Jadransku regiju.
Za 26. travnja najavljuje sjednicu Saborskog odbora za turizam na temu nautiÄkog turizma. Na njoj će biti moderator kao i 2005-e, kada je sjednica istog odbora na ovu temu pokrenula izradu Studije i strategije razvitka nautiÄkog turizma. Ove je godine angažiran kao konzultant za nautiÄki turizam crnogorske vlade za izradu Prostornog plana upravljanja obalnim pojasom, a nakon toga u pripremi je i Strategija razvitka NT Crne Gore.
Na poÄetku najprije ono najvažnije: “Dobri restorani“ su doista – dobra stvar. Jer, ma koliko da netko – a uvijek takvih mora biti – bio nezadovoljan visokim ili niskim plasmanom svog omiljenog restorana ili pak “objekta“ u kojem je baš loše jeo, izbor najboljih gastronomskih lokacija u Hrvatskoj na temelju široko zapasnoga glasaÄkog tijela gastrokritiÄara, kuhara, restoratera, vinara ili, naprosto, poznavatelja scene, sjajna je stvar!
Kao jedan od “konzultanata“, a poslije i glasaÄa koji je “dao ruku“ voditelju projekta Saši Špiranecu, možda nisam baš posve neutralan i objektivan, no, kvragu, “Dobri restorani“ su naprosto ono “nešto“ što godinama treba domaćoj gastronomskoj sceni. I konzumentima kojima je itekako važna neka temeljna informacija/preporuka, ali i samim restoraterima koji su vitalno zainteresirani za ulazak na popis najboljih.
Jedini problem može Äiniti doslovno shvaćanje naslova projekta jer ne samo da je najbolji hrvatski “objekt“ zagrebaÄki “Apetit“ bistro, a ne restoran, već su meÄ‘u prestižnih “Top 100“ mjesto našle i konobe.
Konobe i restorani
Poput splitskog “Hvaranina“ koji se, naravno, ne može ogledati ni s gradskim konkurentskim restoranima impresivnijih gabarita, bolje vinske karte i sanitarnog Ävora, a kamoli s ekskluzivnim “hranilištima“ poput dubrovaÄke “Nautike“. Kad već spominjem “Nautiku“, ona je – posve oÄekivano i zasluženo – na popisu 200 najboljih i najbolje plasiran dalmatinski restoran.
Prednost “Nautike“ Mate Äurovića nad konkurentima nije dakako samo u jednom od najljepših pogleda s neke od restoranskih terasa na ovome dijelu Mediterana, već u gastronomskoj ekskluzivnosti koju je, bez imalo pretjerivanja, postigao maštoviti kuharski Äarobnjak Špiro Pavlić. Široj publici je, posve sigurno, manje poznato ime drugoplasiranog dalmatinskog restorana “Pelegrini“ iako je, po osobnom sudu, rijeÄ o jednoj od najboljih dalmatinskih gastroadresa. ÄŒinjenica da je rijeÄ o restoranu u Šibeniku – gradu kojeg su, ne bez razloga, prije koji tjedan i simboliÄno pokopali – visoko plasiranom “Pelegrinu“ daje još veće znaÄenje.
PaÄe, rekao bih da je rijeÄ o pravome Äudu, ali, prije i poslije svega, o apsolutno zasluženom priznanju vlasniku i chefu Rudiju Štefanu. I tri sljedeća visoko plasirana dalmatinska restorana potpuno su zasluženo pri vrhu. Zadarska “Foša“ i dalje drži visoku razinu kvalitete koju je utemeljio chef Damir Tomljanović, baš kao i viška “Pojoda“ Zorana BrajÄića. Filozofije ovih dvaju restorana posve su razliÄite jer dok je adut “Foše“ gastronomska stilizacija lokalnih tradicijskih jela i receptura, one u “Pojodi“ dolaze u svom što je moguće izvornijem stilu.
Provjerena imena
“Kadena“ je najbolje plasiran splitski restoran koji je “debelo“ za sobom ostavio konkurente iz gradskoga gastroÄ‘ira poput “Adriatic Graše“, “Bobana“, “Noštroma“, “Zrna soli“... Razlog tome je naravno i atraktivan izgled restorana i odliÄna vinska karta, ali prvenstveno rad chefa Brace Sanjina. Uzgred, u zimskoj sezoni koja je za nama “Kadena“ je bila i jedan od najposjećenijih splitskih restorana koji se posebno specijalizirao za vinske gastroprezentacije i Sanjinova uspjela sljubljivanja jela i vina. MeÄ‘u preostalih pet od prvih deset dalmatinskih restorana takoÄ‘er nema bitnijih iznenaÄ‘enja.
Uostalom, dubrovaÄki “Gil’s“ – kao vjeÄni konkurent “Nautici“, nezaobilazni “Boškinac“ u Novalji na Pagu te stonska “Kapetanova kuća“ Lidije Kralj posve su i logiÄan i oÄekivan izbor. Baš kao i visoki plasman stobreÄkog “Nikole“ koji se na popisu našao uz još jednu pouzdanu gastroadresu s juga: restoran “Kod Marka“ u Šipanskoj Luci na Šipanu. Oba restorana – kao i većina meÄ‘u najbolje plasiranima na popisu “Dobrih restorana“ – bili su, uzgred reÄeno, i na prestižnoj listi 40 najboljih dalmatinskih gastroadresa koju je prošle godine predstavio festival Dalmacija Wine Expo. Svih deset najboljih - a to su redom “Pojoda“, “Nautika“, “Gil’s“, “Kapetanova kuća“, “Foša“, “Pelegrini“, “Nikola“, “Boškinac“, “Cantinetta“ i “Kod Marka“ – i ovoga su puta visoko plasirani, što možda govori o konzultiranju sliÄnog “izbornog tijela“, ali takoÄ‘er i o postojanosti kvalitete već etabliranih restorana.
Naravno, restoraterska ili najšire shvaćena gastronomska scena nije statiÄna, već trajno podložna promjenama. S restoranima koji gube na kvaliteti po kojoj su godinama bili poznati ili pak – kao u sluÄaju zagrebaÄkog “Vinodola“ kojeg je iz mrtvih vratio chef Marijo ÄŒepek – neoÄekivano bljesnu novom i uzbudljivom ponudom. Kao projekt koji u taj trajno mutirajući gastronomski svijet kani uvesti prepoznatljivost aktualne kvalitete, “Dobri restorani“ odraÄ‘uju pionirski posao. Valja vjerovati da će se on i nastaviti.
1. Nautika Dubrovnik (10) 2. Pelegrini Šibenik (16) 3. Foša Zadar (18) 4. Pojoda Vis (21) 5. Kadena Split (26) 6. Gil’s Dubrovnik (27) 7. Boškinac Novalja (30) 8. Kapetanova kuća Ston (32) 9. Nikola StobreÄ (42) 10. Kod Marka Šipanska Luka (46) 11. Zlatna ribica Šibenik (54) 12. Noštromo Split (52) 13. Leut Cavtat (54) 14. Tic-tac Murter (56) 15. Adriatic Grašo Split (61) 16. Proto Dubrovnik (62) 17. Cantinetta Skradin (65) 18. Hvaranin Split (70) 19. Tamaris Zadar (74) 20. Boban Split (78) 21. Galija Cavtat (80) 22. Gastro mare Ston (86) 23. Zrno soli Split (89) 24. Sesame Dubrovnik (90) 25. Kornat Zadar (95) 26. Niko Zadar (100)
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
