Nautical News (Croatian)

ekologija / čišćenje podmorja


Brojne su bile akcije podmorja u travnju, mi objavljujemo izvješÄ‡a i fotografije nekih od njih kao podsjetnik da sljedeći put promislite prije nego što nešto bacite u more

 



 

Dana 21. travnja povodom Dana planeta Zemlje na državnoj je razini održana akcija „Zelena čistka“, najveća akcija čišÄ‡enja ikad provedena u Hrvatskoj koju su podržali predsjednik Hrvatske dr. Ivo Josipović te brojne organizacije i institucije. Predsjednik i ministri, doduše, nisu ronili i zadržali su se na kontinentu, ali i na moru je bilo brojnih akcija čišÄ‡enja.

Tako je u organizaciji Udruge „Argonauta“, a u suradnji Općine Murter-Kornati uspješno provedena akcija čišÄ‡enja podmorja i priobalja u sklopu projekta „More je život V“. Projekt već petu godinu financira Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH, a podupire Komunalno poduzeće „Murtela“ te ronilački centar Najada iz Murtera. Akcija čišÄ‡enja podmorja otoka Žuta i Murtera održala se od 21. do 22. travnja 2012. godine povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje – 22. travnja. Akciji su se pridružili učenici Osnovne škole „Murterski škoji“ koji su u subotu od otpada očistili obližnje murterske otoke Teginu i Radej. Uz lokalno stanovništvo, vlasnike posjeda na otoku Žutu te mještane mjesta Murtera u akciji je sudjelovalo i 20 ronilaca iz KPA „Karlovac“, RK „Sisak“ i RK „Orca“ iz Petrinje te dvadesetak učenika Osnovne škole „Murterski škoji“.

Sama manifestacija imala je i odgojnu i društveno korisnu komponentu u podizanju ekološke svijesti ronilaca, učenika i svih korisnika mora za očuvanje i zaštitu okoliša, mora i podmorja.

Nešto ranije od 14. do 15. travnja na području Umaga, Savudrije, Borozije, Karigadora i Kanegre održala se tradicionalna ekološka akcija čišÄ‡enja podmorja u organizaciji Turističke zajednice Grada Umaga, TZ Buje, TZ Brtonigla, te „Istraturist“ – Umag uz sudjelovanje volontera Zelene stranke. Prilikom akcije aktivno su bila uključena 22 ronioca, inače volontera ronilačkih klubova „Drava“ Varaždin i „Šoderica“ Koprivnica i 12 ronioca s područja Umaga, a kako doznajemo, roniocima je još desetak osoba pomagalo prilikom vaÄ‘enja otpada iz mora. Usprkos nepogodnim vremenskim uvjetima, entuzijazam ronilaca i njihovih pomoćnika vodio je ekoakciju nalazeći velike količine odbačenih predmeta kao što su stolice, suncobrani, reklamni panoi, bicikli, boce, čaše i drugo. U subotu, 14. travnja, oko 100 vreća sitnijeg otpada te ostali krupni otpad napunili su kamion komunalnog poduzeća, a na inicijativu umaškog „Istraturista“ akcija je nastavljena 15. travnja u laguni naselja „Stella maris“ gdje u sezoni i tijekom ATP teniskog turnira boravi velik broj gostiju i kupača. Tijekom akcije tamo se pronašla velika količina boca, čaša, limenki, ali i bicikala, koševa, stolica i drugih predmeta.

Podmorje su čistili i Makarani: u uvali Donja Luka u Makarskoj učinilo je to šest članova ronilačke sekcije PSRD „Arbun“ kao uvertira u veliku akciju „Zelena čistka“. ÄŒistilo se i Zadarskoj županiji, primjerice, u Ražancu je organizirana akcija čišÄ‡enja mjesne luke. U akciji su sudjelovali ronioci članovi podvodnog kluba „Sv. Roko“ iz Bibinja i ronioci Javne vatrogasne postrojbe grada Zadra. Ronioci su s dna mjesne luke izvadili pozamašnu hrpu raznog otpada – od automobilskih guma pa do odbačenih starih morskih mreža.

Za kraj, kao pokazatelj da čišÄ‡enje uopće nije bezopasna aktivnost, evo primjera iz Senja. Tamo se u subotu, 21. travnja, čistilo u suradnji s ronilačkim centrom Mihurić iz Selca, ronilačkim klubom Saint Georges iz Svetog Jurja, Lučkom upravom Senj i GKD Komunalac Senj. Prilikom čišÄ‡enja ronioci su pronašli bombu, a kasnijim uvidom utvrÄ‘eno je da se radi o projektilu ručnog bacača iz Drugoga svjetskog rata. 

Svima koji su čistili i onima koje ovaj put nismo spomenuli, zahvaljujemo u ime svih koji će Jadranom ploviti, loviti i roniti.

Read More




Brodotrogir preuzima Quaestus Borislava Å kegre?


Prvi potpredsjednik Vlade Radimir ÄŒačić i ministar financija Slavko Linićpostigli su dogovor oko privatizacije riječkog 3.maja i Brodotrogira. Investicijski fondovi predvoÄ‘eni Quaestusom Borislava Škegre do kraja ovog mjeseca predložit će vladi model po kojem bi vlasnički preuzeli ta dva državna brodogradilišta koji se doduše može kretati isključivo u okvirima ispregovaranim s Europskom komisijom.

Investicijski će fondovi dakle morati predložiti program restrukturiranja koji dokazuje da će kroz najdulje pet godina ta brodogradilišta prestati proizvoditi gubitke. Moraju zadržati djelatnost ali sa smanjenim kapacitetom obrade čelika, predložiti model zbrinjavanja prekobrojnih radnika a kojih je prema ranijim procjenama najmanje 30 posto viška te dati čvrsta jamstva za 160 milijuna eura ulaganja ili 40 posto od ukupnih potpora koja su navozi primili od 2006.godine, piše Jutarnji list.

Iz fondovskih izvora doznajemo da će im za taj financijski trebati partnerstvo banaka, no u bankarskim krugovima čujemo kako oni baš i nisu skloni ulagati u brodogradilišta koja već nekoliko godina izbjegavaju kreditirati čak i u vrijeme dok im je novac bio osiguran državnim jamstvom. To bi svakako morale biti komercijalne banke a ne HBOR jer ovaj privatizacijski plan sigurno neće proći kod Europske komisije ukoliko u njemu država bude imala značajniji udio.

- Točno je, da bi taj plan prošao mi moramo minimalizirati državni udio a povećati privatni. Plan je da se uz Quaestus, Nexus i Prosperus uključe još najmanje dva investicijska fonda, rekao nam je visoki izvor iz Vlade. PotvrÄ‘uje nam takoÄ‘er da je postignut politički konsenzus oko privatizacije ova dva brodogradilišta s investicijskim fondovima, što je u stvari samo prva faza. Naime kako nam je nedavno potvrdio i sam Škegro, nakon temeljitog restrukturiranja i financijskog ozdravljenja brodogradilišta, oni bi svoje udjele ponudili strateškim investitorima.

Read More




Recent Nautical News Entries

Uskoro počinje 22. Croatia Boat Show

Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.

February.24.2020

Pristajanje bez muke i stresa uz pomoć virtualnog odbojnika

Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama

February.10.2020

29. zagrebački sajam nautike

Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte

January.21.2020

Taiga na struju juri čak 104 km/h

Taiga na struju juri čak 104km/h.

December.16.2019