Nautical News (Croatian)

Promjene u sustavu jedinog lanca profesionalnih marina na Hrvatskoj obali


Godinu na izmaku možemo nazvati godinom velikog zamaha ACi-ja, jer mnogo se toga gradi i mijenja u sustavu jedinog lanca profesionalnih marina duž hrvatske obale. Ofenzivni pristup tvrtke čije je sjedište u Opatiji, ali čije su ljudstvo, usluga i logistika nautičarima dostupni u 21 marini od Umaga do Dubrovnika, dokazuju projekti od kojih se mnogi već ostvaruju, a neki su »zapisani u poslovnom GPS-u« kao točke razvoja u bliskoj budućnosti, piše.

Sugovornici u ACI-ju su nam Gracia Krainer, direktorica korporativnih komunikacija i marketinga, te Zoran Mladenić, voditelj službe za investicijsko i tekuće održavanje, jer teme se investicije, privlačenje nautičara kvalitetnijom uslugom, posebno u restoranima, te »odijevanje« marina u novi vizualni identitet. Svaka od marina će zadržati svoje specifičnosti, ali povezivati će ih isti vizualni štih.

Za primat među investicijama ravnopravno se bore – Slano i Rovinj. Na jugu Hrvatske nedaleko Dubrovnika do početka iduće nautičke sezone moći ćete pristati u 22. marini ACI-ja, a na istarskom poluotoku temeljito će se preurediti rovinjska marina, kako bi mogla prihvatiti velike brodove i pružati usluge koje traži najbogatija klijentela.Nova 22. zvjezdica Možda je ipak izgradnja nove 22. zvjezdice na zastavi ACI-ja, bez obzira što će Rovinj po glamuru izgledati atraktivnije, nešto čemu treba dati malu prednost, jer uvijek se govori da naša obala pruža velike mogućnosti izgradnje nautičkih oaza, a to će nakon 24 sušne godine, upravo dokazati marina u Slanom.


U Slanom se intenzivno gradi i građevinski radovi će biti gotovi do kraja godine – kaže nam Zoran Mladenić. Slijedi uređenje interijera u siječnju, te ishodovanje uporabne dozvole, kako bi prvi nautičari mogli uploviti početkom nautičke sezone 2016. Dočekat će ih sigurno privezište za 200 brodova jer to je potpuno od vjetrova zaštićen zaljev, odnosno luka.

– Marina Rovinj je svojim položajem i destinacijom apsolutno top tema – nastavlja Mladenić. Radi se temeljita rekonstrukcija, a slobodno možemo reći da će potpuno nova marina biti spremna za sezonu 2017. Radovi bi trebali početi negdje u rujnu iduće godine. Na kopnu ćemo ukloniti sve postojeće građevine kako bi maksimalno kvalitetno iskoristili prostor, a na moru ćemo obaviti kompletnu reorganizaciju privezišta i akvatorija. Uvjeren sam da smo tako dobili sjajno, fleksibilno rješenje upravljanja akvatorijem i vezovima. Jednostavno, moramo pratiti tržište i zahtjeve nautičara, posebno one o duljini plovila. Željeli smo ponuditi »one stop shop« destinaciju. Znači kad nautičar uđe u našu rovinjsku marinu, u njoj mora imati sve ono što nautičari dobivaju u najboljim svjetskim marinama, da nema potrebu izlaziti izvan marine.High-end marina Zvuči vrlo ambiciozno, jer nautičari po vokaciji ne vole dugo stajati u mjestu. Što ćete im ponuditi, a da ne zažele odmah isploviti? 


– Ovo bi trebala biti prva ACI-jeva high-end marina, dodaje Gracia Krainer, znači luksuzna marina za najzahtjevniju publiku s mega jahti. Bit će to mali luksuzni prostori, a u njima će biti sve ono što takvi gosti traže. Mislim da to Rovinj s onim što već sada ima i s onim što će imati, zaslužuje.

– Možemo reći da će to biti prva naša marina s pet sidara. Marina jednostavno ne smije zaostajati u tom okruženju – kaže Mladenić.

Istra će se moći pohvaliti još jednom marinom, onom u Pomeru. Ona je odbrana kao ogledni primjer onog što ACI želi postići s vizualnim identitetom, a tamo će rekonstruirati i zgrade.

– Sve nove zgrade kao recepcija, restoran, sanitarije nautičara, servisi, zatim šetnica, obalni rub dobit će specifične detalje, recimo kroz rasvjetu, signalistiku... Praktično po završetku radova, a marina mora biti spremna za sezonu 2016., moći ćemo reći da imamo novu marinu – objašnjava Mladenić i dodaje da u morskom dijelu nisu potrebne značajnije intervencije. Radovi su već u tijeku i do travnja sve treba biti pripremljeno za nautičare. Svakako treba spomenuti i marinu Cres. Tamo su svi pontoni već zamijenjeni. Postavljen je novi sidreni sustav i sustav vezivanja plovila. Čeka nas preuređenje restorana u Cresu.Idejno rješenje marine OpatijaACI-jev zamah neće stati. Ono što je zapisano u knjigama skore budućnosti je preuređenje marine Opatija u Ičićima. Marina koja je najbliže sjedištu tvrtke u Opatiji, po položaju na Liburnijskoj rivijeri i blizini Rijeke, osigurava odličan potencijal za ulaganje. Tu ipak ima jedno »ali«, jer onaj optimalni plan ne ovisi samo o ACI-ju.

– Imamo vrlo kvalitetno idejno rješenje – dodaje Mladinić. U njega smo ugradili nekoliko varijanti zahvata i konačnog izgleda. Jedan scenarij podrazumijeva ostanak u postojećim gabaritima koncesije, drugi je širiti marinu, jer čak nam postojeći prostorni plan Grada Opatije dopušta proširenje, a tu postoje i podvarijante. Ono što je realno očekivati je da će 2016. proteći u projektiranju i ishodovanju potrebnih dozvola za građenje, da bi izvedbeni dio krenuo u rujnu 2016. ili najkasnije u 2017. Napominjem, u studenom nas čeka javna rasprava o Urbanističkom planu uređenja Ičića, a tamo ćemo ljudima pokazati namjeru proširenja, pokazat ćemo idejno rješenje proširenja koje nam je, naravno, interesantno. Pokušat ćemo senzibilizirati javnost za projekt proširenja – dodaje Gracia Krainer.

U sklopu onog što se dodatno razvija treba spomenuti ulaganje u gastro centre. Po novim gastro standardima ACI-ja uređen je prvi restoran u ACI marini Milna i već je ove godine polučio odličan uspjeh. Nastavljamo sa restoranima u Pomeru, na Kornatima – Žut i Piškera, te Korčuli i Cresu, napominje Mladenić. Ti restorani idu u preuređenje i poslovanje po novim standardima, što ćemo učiniti tijekom ovih jesensko-zimskih mjeseci. Sve ovo što nas čeka, od ulaganja u Rovinj, Slano, Pomer, pa do Ičića, spada u značajnija ulaganja i krupnu obnovu, ali ne treba zaboraviti ona tekuća održavanja svake naše marine koja počinju na kraju sezone.

Read More




Nove Nautičke karte za Crnu Goru


Hrvatski hidrografski institut kao korisnik europskih sredstava će dobiti iznos od 276.196,49 eura, a od toga 223.277,24 eura bespovratnih sredstava. HHI sufinancira projekt u iznosu od 20.687,12 eura dok Sveučilište u Dubrovniku, Institut za more i priobalje (partner u projektu) sufinancira projektu u iznosu od 32.232,13 eura.

Dakle ukupno sufinanciranje u iznosu od 52.919,25 eura.
kotor svjetionik
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore i Javno poduzeće „Morsko dobro" će dobiti iznos od 259.869,48 eura, a od toga 220.889,06 eura bespovratnih sredstava. Ukupno sufinanciranje sa crnogorske strane iznosi 38.980,42 eur. Predviđeno trajanje projekta CoRE je 23 mjeseca. 


Lokacija na kojoj se odvijaju projektne aktivnosti je Dubrovačko-neretvanska županija i crnogorsko primorje. Glavne teme projekta CORE su zaštita mora i pomorskog dobra u pograničnom području Hrvatska-Crna Gora.

Opći cilj projekta je pridonijeti poboljšanju ukupne zaštite i očuvanja istočnog dijela Jadrana.

Specifični ciljevi su: izraditi novu nautičku kartu sa ažuriranim hidrografskim mjerenjima (plovni putevi / očuvana staništa) i sigurnosne preporuke na temelju istraživanja i prikupljenih podataka, a koji se odnose na promjene obalne granice u Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori pod utjecajem erozije i jačine valova; povećati opće znanje dionika projekta o pomorskom dobru (komponenta obale) i održive litoralizacije u prekograničnom području.

Read More




Recent Nautical News Entries

Uskoro počinje 22. Croatia Boat Show

Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.

February.24.2020

Pristajanje bez muke i stresa uz pomoć virtualnog odbojnika

Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama

February.10.2020

29. zagrebački sajam nautike

Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte

January.21.2020

Taiga na struju juri čak 104 km/h

Taiga na struju juri čak 104km/h.

December.16.2019