OgraniÄavanje vokabulara nije jedina zabrana s kojom se posjetitelji na odreÄ‘enom podruÄju suoÄavaju. Navodimo neke od lokalnih zakona koje obavezno morate znati i poštovati prije dolaska u Katar, Vatikan, na Tajland, u Kaliforniju ili GrÄku...
1. Budite oprezni što nosite!
Zakone koji reguliraju što trebate nositi, uvijek treba provjeriti prije putovanja u inozemstvo. Katar zabranjuje nepristojnu odjeću, pri tome se misli na odjeću koja' ne pokriva ramena i koljena, te usku i prozirnu odjeću.' Vatikannaime zahtijeva da prilikom posjete njihovim muzejima ili crkvama, pokrijete ramena, da suknje ili hlaÄe budu do koljena. Castellammare di Stabia, južno od Napulja, kažnjava nošenje mini-suknje, kratkih traperica te prevelik dekolte kaznom do 2.100 kuna. Tajland ima zakon da se donje rublje nosi u svako doba dana. U Italiji, gdje ponašanje turista može povrijediti lokalni senzibilitet, zakoni Äesto zahtijevaju da se na plaži preko kostima mora obući nešto. U Lerici nije dozvoljeno da se ulicom hoda samo u kupaćem kostimu. Na Capriju je zabranjeno nošenje 'buÄnih' cipela kao što su klompe ili sandale s drvenom potplatom.
2. Cipele
Carmel, Kalifornija, gdje je Clint Eastwood bio gradonaÄelnik, ima povijesno poznatu zabranu nošenja visokih potpetica. Turisti koji žele nositi cipele s visokom petom moraju kupiti dozvolu. Diljem GrÄke, osobito na podruÄju povijesnih mjesta koja su tijekom posljednjih godina oštećeni od strane turista poput Akropole , Vlada je zabranila nošenje cipela s visokim petama. U gradu Blythe, u Kaliforniji zabranjeno je nošenje kaubojskih Äizama. Nošenje je dopušteno jedino osobama koje imaju dvije krave.
3. 'Podignite hlaÄe'!
Dok se moda stalno mijenja, jedna stvar ne. Ljudi nose hlaÄe spuštene, tako da im se vidi donje rublje, ovaj fenomen je bio 'trn u oku' javnim dužnosnicima godinama. Par gradova u Atlanti zabranili su hlaÄe, suknje, i kratke hlaÄice niskog struka, posebno one koji su 8 cm ispod kuka.Delcambre, Louisiana, prvi je grad koji je uveo kažnjavanje 'pokazivanja donjeg rublja u javnosti'. Kazna za prekršitelje je 6 mjeseci zatvora.
4. NE konfetama ili barbikama!
Guma za žvakanje nije jedina stvar zbog koje se može doći u nevolju radi posjedovanja ili korištenja. Protuzakonito je na bilo koji naÄin posjedovati ili koristit konfete, jer je utvrÄ‘eno da su štetne za okoliš i da proizvode velika oneÄišÄ‡enja. Mobile-Alabama, Ridgewood-New Jersey, Southington-Connecticut, Huntigton-New York samo su neki gradovi koji brane korištenje navedenih proizvoda. Los Angeles konfete zabranjuje samo na Noć vještica.
5. Pazite na rjeÄnik!
Virginia Beach, poznato obiteljsko odredište, psovke je zabranilo u ranim '90-im. Kazna za nepoštovanje ove zabrane je 1.300 kuna i deset dana društveno korisnog rada. Australska država Queensland i Victoria sliÄne zabrane, donijeli su prošle godine. U Long Beachu, Kalifornija, javni službenici ograniÄili su rjeÄnik samo na odreÄ‘ena podruÄja-u ovom sluÄaju rijeÄ je o golf-terenima. Stoga ako idete na golf-terene pokušajte se suzdržati od suvišnih rijeÄi.
>> Doznajte kako kvalitetno i jeftino na godišnji odmor!
6. Nemojte pljuvati!
Pljuvanje je izrazito nekulturna navika, zbog Äega je zabranjeno u mnogim gradovima. S kaznom zatvora suoÄit ćete se ako pljujete po ulicama uBarceloni, Singapuru, Vancouveru ili Dodge City-u, Kansas. Najbolji kompromis je donesen u gradu Burlingamu, Kalifornija. U tom gradu, pljuvanje je protuzakonito, osim naravno na baseball igralištima.
7. Zabranjeno je žvakanje guma, odlaganje smeća, zaboravljanje ispiranja WC-a nakon korištenja!
Singapur ima puno zakona. Poznat je po svojoj urednosti, i epitetu da je Äist grad, no to nije sluÄajnost. Naime, kaznu od 5.500 kuna dobit ćete ukoliko na neprimjeren naÄin odložite smeće, a ne puštanje vode u WC-u mogli biste platiti 2.700 kuna. Osim toga zabranjeno je pušiti na javom mjestu, a prodaja žvakaćih guma protuzakonita je. Tajland i Velika Britanija slijedili su singapurski primjer po pitanju guma za žvakanje, razlika je samo u tome što u ove dvije zemlje možete biti kažnjeni za neprimjereno odlaganje gume za žvakanje, ne i za korištenje guma za žvakanje.
8. Ne nanositi štetu kaktusima!
Kada ste u posjeti Arizoni, odolite iskušenju da oštećujete kaktuse. Saguro kaktus je postao toliko ugrožen zbog ljudske nepaženje, da kršenjem ovog zakona možete zaraditi kaznu zatvora u trajanju od 25 godina.
Odredba Zakona o socijalnoj skrbi prema kojoj socijalnu pomoć više neće primati samci koji imaju nekretninu “viška” u vrijednosti većoj od 332 tisuće kuna, već je sadržana u sadašnjem tekstu Zakona o socijalnoj skrbi usvojenom u Hrvatskom saboru u svibnju prošle godine, ali se nije provodila zbog nefunkcioniranja osobnog identifikacijskog broja i vlasniÄkih knjiga. To nam je potvrdio i Darko Milinović, bivši HDZ-ov ministar zdravstva.
U tekstu zakona stoji kako se smatra da osoba može sama sebe uzdržavati ako prihode može ostvariti prodajom imovine ili davanjem u zakup ili najam imovine koja ne služi njoj ni Älanovima njezine obitelji za podmirenje osnovnih životnih potreba.
Pri tome se stambenim prostorom kojim se zadovoljavaju osnovne stambene potrebe smatra stan ili kuća veliÄine 35 metara Äetvornih korisne površine za jednu osobu, a za osobe s invaliditetom 20 posto veći (42 metara Äetvornih), uvećane za 10 metara kvadratnih za svaku daljnju osobu, s mogućim odstupanjem do 10 kvadrata. Dakle, samac gubi pravo na 600 kuna socijalne pomoći ako mu “ostatak” vrijednosti nekretnine preko 35 kvadrata prelazi 45 tisuća eura.
To bi znaÄilo da u onim gradovima i dijelovima zemlje gdje metar Äetvorni stana košta 1500 eura, samac može imati stan od 65 kvadrata (35 kvadrata minimalno potrebnih za život plus dodatnih 30 kvadrata) i biti korisnik socijalne pomoći, ali ako ima jedan kvadrat više, izgubit će pravo na socijalnu pomoć. ÄŒetveroÄlana obitelj koja stanuje u kvartovima s istim cijenama stanova moći će od socijalne pomoći živjeti ako stanuje u stanu veliÄine 95 kvadrata, a ako stanuju u većem stanu, izgubit će socijalnu pomoć. Pokušali smo u Ministarstvu socijalne skrbi dobiti informaciju zbog Äega se, i je li se, piše novi zakon u kojem se navodno donose takve “izmjene” ako u starom zakonu već postoje te odredbe, ali nismo dobili nikakav odgovor.
Predrag Bejaković, znanstveni suradnik Instituta za javne financije, rekao nam je kako svaka moderna država ima imovinske cenzuse kada je posrijedi primanje socijalne pomoći. “Naravno, vrlo je teško donijeti odluku o visini cenzusa jer svatko od nas ima subjektivnu procjenu pravednosti nekog postupka”, kazao nam je Bejaković. Iako su neki mediji prenijeli da će se novim Zakonom o socijalnoj skrbi unijeti već postojeće odredbe, Äini se da je ipak rijeÄ “samo” o tome da će resorno Ministarstvo i Ministarstvo financija poÄeti provoditi ovaj zakon zbog toga što je OIB koliko-toliko stupio u funkciju.
Zahvaljujući tome Vlada od 2013. namjerava poÄeti i s primjenom stvarno novog zakona o porezu na imovinu koji tek treba izraditi. Slavko Linić, ministar financija, kazao je kako će prijedlog tog zakona u Sabor ići na jesen, a premijer Zoran Milanović je ustvrdio kako taj “porez neće biti drastiÄan, plaćat će se prema veliÄini i vrijednosti imovine, a njime će se uvesti reda u tržište nekretnina i djelatnost iznajmljivanja stanova”.
“Porez na imovinu postoji u svim zemljama Europe, ali se radi o vrlo delikatnoj materiji u koju nitko nije ulazio preko noći, pa neće ni Hrvatska”, istaknuo je Milanović. Od postojećih poreza na imovinu, trenutno se godišnji porez za vikendice plaća od 5 do 15 kuna po metru Äetvornome, a uvoÄ‘enjem novog obraÄuna ili poreza na imovinu, taj bi se porez plaćao po stopi od jedan do tri posto (koliko je uobiÄajeno u EU-u) na vrijednost imovine.
Prema sadašnjem zakonu se tako na vikendicu od 100 kvadrata prosjeÄno plaća 1000 kuna godišnjeg poreza, a prema novom obraÄunu, ako bi stopa iznosila 1,5 posto, a vrijednost metra Äetvornog tisuću eura, godišnji porez iznosio bi 1,5 tisuća eura, odnosno oko 11 tisuća kuna. U sluÄaju visine poreza od jedan posto, godišnji iznos bi bio 1000 eura. Naravno, tu je rijeÄ samo o prosjeku, jer vikendica ili druga, treća i ostale nekretnine koje se nalaze u centru Zagreba, Splita, Dubrovnika i drugih atraktivnih lokacija neće vrijediti kao nekretnine koje se nalaze na perifernim zagrebaÄkim kvartovima, da ne spominjemo vikendice u Lici i Dalmatinskoj zagori.
Tako bi vikendica od sto kvadrata ili druga nekretnina u Zagrebu ili na Hvaru mogla biti dva do pet puta skuplja od vikendice u Dicmu, Kreševu ili Zmijavcima, pa bi i porez na te nekretnine znatno ovisio o tim vrijednostima. Prema sadašnjim, neslužbenim prijedlozima, vrijednost nekretnine bi odreÄ‘ivala posebna agencija, vijeće ili povjerenstvo, a moguće je da će se kao dodatni putokaz uvoditi i zone za odreÄ‘ene dijelove Hrvatske, urbanih, ruralnih i turistiÄkih podruÄja koje će automatski nositi minimalnu vrijednost nekretnine (a kao druga mogućnost se spominje da se na te zone raÄunaju razliÄite visine poreza).
Pojednostavljeno reÄeno, moguće je da bi vikendica ili druga nekretnina od sto kvadrata u nekom selu Dalmatinske zagore bila procijenjena na 800 eura po kvadratu, dok bi vikendica na Hvaru (iste “kvalitete”) bila procijenjena na 2500 eura po kvadratu. Ako bi porez bio jedan posto za obje, tada bi u prvom sluÄaju porez iznosio 800 eura godišnje, a u drugom 2500 eura godišnje. Za vikendicu od 50 kvadrata tada bi ti porezi iznosili 400 i 1250 eura.
FRENKI LAUŠIĆ
|
Izbjegavanje plaćanjaNajteže će biti kontrolirati model izbjegavanja plaćanja poreza na naÄin, na primjer, da roditelji vikendicu navedu kao svoje mjesto stanovanja, a stan prepišu na djecu. |
StruÄnjaci su upozorili da već postoji diskriminacija u plaćanju postojećeg poreza zbog nesreÄ‘enog stanja u katastarskim i zemljišnim knjigama, jer taj porez plaćaju oni koji su katastarski upisali svoje vlasništvo, a ne plaćaju ga osobe koje to još uvijek nisu uÄinile.
Prema podacima odvjetnika Vinka LjubiÄića, Äak 50 posto nekretnina nije katastarski sreÄ‘eno, što znaÄi da već postoji pravna mogućnost velikog broja ljudi da na Ustavnom sudu sruše i aktualni porez na vikendice zbog toga što u nepovoljnu situaciju dovodi one koji su “registrirali“ svoje vlasništvo.
Jedan od modela po kojem bi se omogućilo oporezivanje svih vikendica, bez obzira na stanje u katastru, mogao bi se sastojati u tome da porez plaća korisnik, a ne vlasnik, kako bi se, meÄ‘u ostalim, izbjeglo da porez na vikendice plaćaju samo ljudi koji imaju vlasniÄki list, dok bi ostali “izvan sustava“ (koji nemaju sreÄ‘ene zemljišne knjige) i dalje izbjegavali plaćanje poreza. Korisnik bi se lako locirao i kontrolom režijskih raÄuna za HEP i vodu, pa bi na taj naÄin bilo teško izbjeći porezne škare (osim da vikendicu prepišu na braÄnog druga ili djecu).
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
