Nautical News (Croatian)

Recept preporuke: Brodet od hobotnice


Priprema

Vrijeme pripreme:
90 min
Težina:
Srednje zahtjevno
  1. 1
    Hobotnicu stavite kuhati u kipuću vodu tako da je voda prekrije i kuhajte je dok ne omekša (oko sat vremena).
  2. 2
    Kuhanu hobotnicu izvadite, narežite na krupnije komade, a vodu u kojoj se kuhala sačuvajte.
  3. 3
    U širokoj i dubokoj posudi na zagrijanomu maslinovu ulju pirjajte luk narezan na kockice dok ne omekša, dodajte sitno nasjeckani češnjak i podlijevajte ga vodom u kojoj se kuhala hobotnica.
  4. 4
    Dodajte sjeckanu rajčicu, papar, lovorov list i Vegetu. Pirjajte oko 10 minuta, dodajte hobotnicu, vino i limunov sok te nastavite pirjati dok dio tekućine ne ispari.
  5. 5
    Prema potrebi jelo dosolite i dodajte nasjeckani peršin.
  6. 6
    Palentu pripremite tako da u kipuću vodu stavite sol i 2 žlice maslinova ulja. Postupno umiješajte kukuruznu krupicu. Kada se zgusne, dodajte ostatak maslinova ulja.

Posluživanje

Brodet od hobotnice poslužite s palentom koju možete oblikovati u obliku polukugli.

Savjet

Kako bi kuhana hobotnica bila što mekša, svježu je zamrznite malo prije kuhanja.

Mala tajna

Kako bi brodet bio ukusniji, prije kuhanja hobotnicu potucite drvenim batom.

Napomena

Ovo možete i zamrznuti
Zamrzavanje: Jelo pripremite do 5. koraka. Ohladite, stavite u odgovarajuće posude, zatvorite, označite naljepnicama i zamrznite. 
Odmrzavanje: Preko noći odmrzavajte u hladnjaku. Brodet lagano zagrijavajte na pari u poklopljenoj posudi. Završite jelo prema 5. i 6. koraku.
Trajnost: 30 do 60 dana.

 

Brodet od hobotnice

Read More




‘Niste htjeli naš pelješki most, e nećete ni trajekt od Komarne’


Ne da li Bruxelles službenom Zagrebu i Sarajevu zeleno svjetlo za bilo kakav dogovor oko neumskog koridora, putovanje na jug Hrvatske od 1. srpnja iduće godine moglo bi biti prava avantura. Zapravo, nevjerojatno je koliko su neozbiljno i brzopleto u Vladi i resornome ministarstvu, na čijem je čelu mladi i očito neiskusni Siniša Hajdaš Dončić, krenuli u razgovore s bosanskohercegovačkim vlastima o “neumskoj zaobilaznici”, kojom bi putnici prolazili bez zaustavljanja i nastavljali put prema Dubrovniku u jednom, ili Splitu u drugom pravcu.

Nakon što je Kukuriku koalicija po stupanju u Banske dvore odustala od gradnje mosta, koji je zagovarala bivša HDZ-ova Vlada, pokušalo se očito na brzinu dogovoriti alternativnu premosnicu koja bi bila jeftinija i praktičnija od basnoslovno skupe Bebićeve ćuprije, a da se pri tomu nije, ili nije dovoljno, konzultiralo Bruxelles čija je zadnja kad je schengenski režim u pitanju. 

Javnost se zbunjuje

Sada se javnost samo zbunjuje rješenjem koje se nudi u vidu pojačavanja postojeće trajektne linije izmeÄ‘u Ploča i Trpnja na poluotoku Pelješcu, odakle putniku koji je krenuo prema Dubrovniku, nakon sata plovidbe, treba još puni sat drndanja uskim pelješkim cestama do Brijeste, i to “za leÄ‘ima” nekog sporog tegljača?! Suludo!

– Nikako nisam sklon tom rješenju jer bi se tako jako produljilo putovanje, ponajprije zbog uskih i loših peljeških cesta. Dalje, istina je da Bruxelles neće dopustiti da nikakva vozila s teretom bez zaustavljanja i bez predočenja dokumentacije putuju nesmetano preko Neuma koji nije u sastavu EU-a, pa je jedino pametno i racionalno rješenje uvoÄ‘enje trajekata izmeÄ‘u Komarne i Brijeste. Uostalom, Danska je imala sličan problem, pa ga je takoÄ‘er riješila uvoÄ‘enjem brodskih linija.

Da, to bi značilo dvadesetak minuta dulje putovanje, ali bi bilo najisplativije rješenje iz dva razloga: prvo, iskoristili bismo sve što je do sada već graÄ‘eno na prilazima i temeljima pelješkog mosta koji je apsolutno neisplativa investicija, i, kao drugo, tako se ne bi prekidao državni teritorij, a to vam je najvažnije. Naime, nikada ne znate zbog kojih se razloga i kada mogu, ne daj Bože, u bilo kojem smislu poremetiti odnosi izmeÄ‘u Hrvatske i BiH, što bi značilo i zaustavljanje prometa – tvrdi prof. dr. Ivan Dadić s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.

Najgore je u svemu tome što prometno rješenje povezivanja hrvatskog juga s maticom postaje političko pitanje oko kojeg se kupe jeftini bodovi. Kako Dubrovačko-neretvanska županija, u kojoj vlast drži HDZ, već na prvu odbija svaki suvisao prijedlog koji dolazi iz Vlade štiteći, tobože, interese lokalne zajednice, sad im iz SDP-a, odnosno Ministarstva infrastrukture, koje vodi njihov član, vraćaju istom mjerom nudeći im, kad već ne žele predloženu brodsku liniju, da koriste drugu kojom će se voziti i duže i neudobnije. 

O tomu da lokalna zajednica, zbog ekološke ugroze Malostonskog zaljeva koji je bogat kamenicama, ne želi ni čuti za trajekte izmeÄ‘u Komarne i Brijeste, što je ministar Dončić u neku ruku već prihvatio želeći se prilagoditi onomu što traži lokalna zajednica, Dadić kaže: 

– Ma, kakva ekologija, to je obično inaćenje. I naravno da tu ima i dnevne politike jer, ako niste htjeli naš pelješki most, e sad nećete ni od Komarne do Brijeste jer će trajekti, tobože, sve zagaditi. Pazite, ovu liniju izmeÄ‘u Ploča i Trpnja može se pojačati, zašto ne, ali ona nije rješenje. No u srcu sezone može biti dobra podrška trajektima izmeÄ‘u Komarne i Brijeste kao i, recimo, linija izmeÄ‘u Gradca i Trpnja. Osim toga, lokalno stanovništvo mora shvatiti da bi izgradnjom nove ceste Trpanj–Ston i ceste s tunelom prema Orebiću i oni profitirali jer bi turisti mogli krenuti i u dubinu Pelješca i dalje prema Korčuli, a ne nužno samo prema Dubrovniku.

I poznati prometni stručnjak prof. dr. Željko Marušić sličnog je razmišljanja. Doduše, on se zauzima i za povezivanje trajektima i za gradnju mosta, ali ne onako grandioznog i skupog kao što je to projektom bilo predviÄ‘eno.

Pomoćno rješenje

– Vijesti iz Bruxellesa da u najmanju ruku neće ići sve glatko s koridorom kroz Neum pokazuje koliko je naša Vlada bila neozbiljna kad je odustala od izgradnje pelješkog mosta, a da nije bila poznata ukupna cijena zamjenskog rješenja. Dalje, premda službenog protuzahtjeva iz Sarajeva nema, jasno je stavljeno do znanja da će se tražiti protuustupak za koridor, odnosno suverenitet u luci Ploče i eksteritorijalni pristup željeznicom.

Ministar Hajdaš Dončić je to uvio u celofan “naprednog korištenja luke Ploče”, a ne treba puno pameti kako bi se shvatilo da je riječ o golemoj vrijednosti čiji je iznos teško i procijeniti. Sve to nije uzeto u kalkulaciju vrijednosti “jeftinijeg” rješenja kroz neumski koridor – kaže dr. Marušić. 

– Trajektna veza može biti samo pomoćno, a nikako glavno rješenje za povezivanje, u slučaju da ne uspijemo napraviti koridor ni po najnepovoljnijim uvjetima. Kraća veza Komarna–Brijesta ugrozila bi osjetljivi ekosustav u Malostonskom zaljevu, a veza Ploče–Trpanj je neprikladna zbog velike duljine i nepostojanja kvalitetnih spojnih cesta. Što će se dogoditi kad nastanu kilometarske kolone na pristaništima? Kako će se to odraziti na turizam i gospodarstvo? Kako će to utjecati na razvoj Pelješca, Korčule i cijelog dubrovačkog područja? – pita se Marušić i poentira: 

– Zbog čega nitko u Vladi nije razmotrio da se umjesto megalomanskog projekta Jure Radića, visećeg mosta s četiri traka, razmisli o jeftinijem rješenju poduprtog mosta s dva traka? Uz poštenu kalkulaciju takav bi se most mogao napraviti za milijardu kuna. A trajektnu vezu Komarna–Brijesta treba svakako napraviti, ali kao pomoćnu vezu uz most i s malim, a ne velikim trajektima.

Read More




Recent Nautical News Entries

Uskoro počinje 22. Croatia Boat Show

Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.

February.24.2020

Pristajanje bez muke i stresa uz pomoć virtualnog odbojnika

Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama

February.10.2020

29. zagrebački sajam nautike

Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte

January.21.2020

Taiga na struju juri čak 104 km/h

Taiga na struju juri čak 104km/h.

December.16.2019