Nautical News (Croatian)

Mnoge su sličnosti hrvatskog i grčkog mosta. Oba spajaju dvije obale iste države, oba su na području s čestim potresima i na nestabilnom morskom dnu. Dok bi dužina pelješkog mosta trebala biti 2404 metra, a najduži raspon 568 metara, dužina mosta Rio-Antirio je 2880 metara, a najduži raspon 560 metara. Doduše, zbog veće dubine mora u Korintskom zaljevu grčki most je stajao 630 milijuna eura, dok bi u naš most trebalo uložiti oko 253 milijuna eura.

Mostarina dvostruko veća nego na Krčkome mostu

- Iz gradnje i uporabe mosta Rio-Antirio mogu se izvući neke pouke za pelješki most. Prvo, most Rio-Antirio graÄ‘en je na temelju koncesije francusko-grčkog konzorcija, na čijem čelu je francuska poslovna grupacija “Vinci”, dok grčku stranu u konzorciju predstavljaju kompanije “Hellenic Technodomiki-TEV”, “J&P-Avax”, “Athena”, te “Proodeftiki” i “Pantechniki”. Taj konzorcij i danas upravlja mostom na temelju koncesije. Riječ je, dakle, o javno-privatnom partnerstvu, odnosno jednom od njegovih dvadesetak oblika koje predviÄ‘a Zelena knjiga EU-a. Prednost javno-privatnog partnerstva je u tome što se ne zadužuje država, nego privatni izvoÄ‘ač - operater mosta – kazao je dr. Tadić.

Prema tome, nema potrebe da se gradnjom pelješkog mosta povećava dug Hrvatske, kad zaduživanje može biti obveza privatnog partnera koji gradi most i upravlja njime 20 i više godina. Drugo, prijelaz mosta Rio-Antirio nije besplatan, kao što vjerojatno neće biti besplatan ni prijelaz pelješkog mosta.

U Grčkoj je mostarina 12,90 eura za automobile, 28,20 eura za autobuse i 18,80 eura za kamione. Za pelješki most mostarina bi trebala biti bitno niža, zbog manjih troškova gradnje mosta, odnosno trebala bi biti otprilike dvostruko veća nego za Krčki most koji je dug 1430 metara.

- Evidentno je da je u Grčkoj na istom mjestu prije mosta bila vrlo frekventna trajektna linija, na kojoj je plovidba trajala samo 20 minuta. Tu je nekada vozio “Jarolinijin” trajekt “Tin Ujević”. Najprije je, dakle, uspostavljena trajektna linija, izgraÄ‘ene su trajektne luke i kvalitetne prilazne ceste s obiju strana, tako da se cestovni promet “navuče” na taj prometni pravac i da se ljudi naviknu tu prelaziti Korintski zaljev.

A onda se gradio most, čijoj gradnji su itekako pomogle i prilazne ceste i trajektne luke. Hrvatska je mogla od 2005. do danas izgraditi brzu cestu na Pelješcu koja nam ionako treba radi mosta, te trajektna pristaništa s obiju strana, čime bi se konačno prekinula priča o prometnoj izolaciji juga Hrvatske, meÄ‘utim, ništa od toga nije učinjeno – kritizira Tadić.

I most i trajektna luka

Tome dodaje da paralelno s mostom Rio-Antirio i danas plove trajekti, ali puno rjeÄ‘e nego prije 2004. godine. Naime, trajektna linija je nužna uz most kao prometna alternativa, sukladno regulativi EU-a, ali i zbog mogućih prometnih blokada na mostu izazvanih prometnim nesrećama, vjetrom ili potresom. Cijena trajektne karte za motorna vozila je oko polovice mostarine, pa siromašniji graÄ‘ani imaju alternativu, uz nešto više čekanja. Umjesto uspostave nove trajektne linije za Pelješac, može se pojačati postojeća linija Ploče-Trpanj, no i ona traži puno bolje ceste na poluotoku Pelješcu.

mirko crnčević

 

- Najvažnije je da je plan marketinških aktivnosti napravljen na vrijeme da se pokrene cijeli sustav koji u njemu mora sudjelovati. Sada je na nižim razinama sustava HTZ-a i privatnom sektoru uskladiti svoje poslovne planove s ovim krovnimplanom . Glavni cilj ovog plana jest produžiti turističku sezonu pa je najveći dio njegovih aktivnosti usmjeren upravo prema tome, jer više se neće odobravati sredstva za dogaÄ‘anja, oglašavanja i slično za glavni dio sezone. 

Kada govorimo o potrebipovećanja prometa u kontinentalnom dijelu zemlje, onda se to ne odnosi samo na Slavoniju ili MeÄ‘imurje, nego i na dalmatinsku obalu, zaleÄ‘e Istre, Gorski kotar i slična područja izvan obalne crte – kazao nam je Ostojić.

 

Svjetski trendovi

Pojašnjavajući kako je plan inovativan i u skladu s trendovima u svjetskoj turističkoj promociji, Ostojić posebno ističe kako su sredstva za udruženo oglašavanje sa stranim partnerima značajno povećana, a modeli bitno pojednostavljeni. - Prilagodili smo odreÄ‘ene modele oglašavanja pojedinom tržištu jer ne odgovara ni svakom dijelu Hrvatske jednaki pristup i tu smo bili maksimalno fleksibilni i izašli ususret pojednostavljivanjem cijele procedure udruženog oglašavanja.

No, ubuduće će se sredstva za odreÄ‘eni program moći dobiti samo po jednom modelu, a ne kao do sada za isti program po nekoliko osnova, kao što su radile neke agencije - kaže Ostojić. Napominje kako je u cijelom procesu stvaranja plana sudjelovala turistička struka koja je od početka uključena preko svojih predstavnika u operativni posao, pa je zato plan jednoglasno usvojen na sjednici Turističkog vijeća HTZ-a.

Online komunikacija

Iako su sredstva kojima će se u 2013. godini ići na tržište u borbu za goste za oko 400 tisuća eura manja od ovogodišnjih, za njihov bolji učinak tvrtke THR iz Barcelone i “Horwath Consulting” kojima je povjerena izrada plana, predložile su marketing-miks kojim će se ići na tržište “presložen” je na način da se puno više pažnje pridaje online komunikaciji, dok se klasične brošure i oglašavanje te promotivni materijali drastično smanjuju. U skladu s tim Hrvatska će u 2013. godini imati za trećinu manje nastupa na meÄ‘unarodnim turističkim sajmovima, dok će prezentacije hrvatskog turizma u svijetu s “Hrvatskim večerima” biti svedene na minimum. 

No, istodobno će se uvesti viralna marketing-kampanja i putopisni blogovi, radit će se na razvoju destinacijskih kompanija, udruženo oglašavanje veće je za 26 posto i za njega će se utrošiti 7,5 milijuna eura, a za internetsko oglašavanje 2,5 milijuna eura, odnosno čak 127 posto više nego dosad. Gotovo dvostruko više novca predviÄ‘eno je za odnose s javnošÄ‡u i newslettere, s pola milijuna eura (čak 150 posto više) će se pomoći dogaÄ‘anja u predsezoni i posezoni kojima je uvjet povećanje turističkog prometa u tom dijelu godine, dok će sustav HTZ-a proći obuku i edukaciju za izvršavanje novih zadataka vrijednu pola milijuna eura. 

Sredstva za rad predstavništava HTZ-a u svijetu smanjuju se za četvrtinu i 18 predstavništava imat će na raspolaganju ukupno 4,2 milijuna eura, odnosno 25 posto manje nego ove godine. Kako je u prijedlogu autora i rečeno, u novom Operativnom marketing planu nema nečega revolucionarnog, jer je prijelaz s klasičnog na online oglašavanje logičan slijed suvremenih aktivnosti, a u kreiranju viralne marketinške kampanje trebalo bi slijediti pozitivna iskustva Australije i Švicarske.