Grad Dubrovnik neovlašteno je zatražio kredit od Splitske banke u ime i za raÄun Županijske luÄke uprave Dubrovnik. To zakljuÄuje ravnatelj Županijske luÄke uprave Željko Dadić u pismu dubrovaÄkom gradonaÄelniku Andru Vlahušiću, a u povodu njegova dopisa u kojem je izvijestio tu luÄku upravu o prijedlogu financiranja komunalne luke na Batali.
Dadić podsjeća kako je Županijska luÄka uprava Dubrovnik još 11. travnja 2012. godine izvijestila Grad Dubrovnik o namjeri financiranja idejnog rješenja, glavnog projekta i izgradnje komunalne luke na Batali, sve sukladno UPU gruškog akvatorija, te piše:
“MeÄ‘utim, preduvjet za izgradnju komunalne luke i luke posebne namjene (marina) jest izrada studije utjecaja na okoliš, dobivanje potvrde na glavni projekt, te izgradnja prometnice od istezališta Batala do bivše vile Pitarević. Nažalost, po našim saznanjima, projekt izgradnje prometnice na Lapadskoj obali tek je u izradi, još nije ishoÄ‘ena lokacijska dozvola, napravljene su samo geomehaniÄke istražne radnje, pa je sasvim neizvjesno kada će se ishoditi pravomoćna potvrda na glavni projekt kako bi se prometnica mogla poÄeti graditi, što je sve u nadležnosti Grada Dubrovnika.
Želimo vjerovati da će Grad Dubrovnik u proraÄunu za 2013. godinu osigurati novac potreban za izgradnju prometnice, šetališta i parkirališta na Lapadskoj obali, te izgraditi prometnicu, što je preduvjet poÄetka realizacije izgradnje komunalne luke na Batali. Izravnu komunikaciju izmeÄ‘u budućega koncesionara komercijalne marine, Grada Dubrovnika i Županijske luÄke uprave Dubrovnik, smatramo puno boljom solucijom od komuniciranja preko medija.”
Dadić takoÄ‘er poruÄuje gradonaÄelniku Vlahušiću da njegov prijedlog o uvoÄ‘enju ekološke takse u iznosu od 50 kuna za putnike s kruzera koji se sidre ispred Gradske luke Dubrovnik procjenjuje vrlo opasnim potezom, “jer Prijedlog luÄke tarifne politike za brodove na kružnim putovanjima u Dubrovniku za razdoblje od 2012. do 2017. godine, koji je izradio Institut za turizam RH u kolovozu 2010. godine, u zakljuÄku jasno odreÄ‘uje da nema prostora za većim povećanjem luÄkih pristojbi, jer bi u suprotnom moglo doći do supstitucije dijela potražnje za Dubrovnikom lukama u bližem okruženju (Kotor, Split i Bari)”.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras važnost otvaranja iNavisa vidi u meÄ‘unarodnoj suradnji koja je, prema njegovim rijeÄima, temeljna u ostvarivanju planiranoga godišnjeg rasta malog i srednjeg poduzetništva od 5 posto. Osim prigodnih govora, pred nazoÄnima, kao i pred brojnim novinarima potpisani su ugovori o suradnji izmeÄ‘u domaće tvrtke NCP-Remontno brodogradilište Šibenik i norveške kompanije Moen Marin, kao i izmeÄ‘u domaćeg proizvoÄ‘aÄa brodova Sas Vektor i norveške kompanije Rana Plast AS. Ovi ugovori zapravo su nastavak dosadašnje uspješne suradnje zbog koje je izvoz RH prema Kraljevini Norveškoj u prošloj godini porastao za 620%. Norveški su naruÄitelji s domaćim brodograditeljima ugovorili izgradnju novih brodova Äija se isporuka oÄekuje već koncem 2012. i u prvom tromjeseÄju 2013. Program sveÄanog otvorenja nastavljen je i u poslijepodnevnim satima, gdje su norveški struÄnjaci predstavljali vlastita znanja i iskustva iz oblasti meÄ‘unarodne poslovne suradnje, pomorskog sektora i iskorištavanja europskih fondova u svrhu podstreka gospodarske klime i stvaranja konkurentnosti.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
