Ajde, odgovorite vi nama na naoko lako pitanje: kako znate da je riba friška? I jeste li skroz sigurni da je ono što ste kupili na ribarnici baš netom izvuÄeno iz mora, i to našeg Jadranskog, a ne nekog pacifiÄkog, od nas udaljeno mjesecima ribljeg putovanja pod debelim naslagama leda?
Iako smo pomorska zemlja s tradicijom ribarstva u genima, ipak se mora priznati kako priliÄno svijeta, Äesto pod egidom svježe, kupi riblji antikvitet. A da ne kažemo kako ga ponekad znaju dobro zagristi i u nekomfinom restoranu, ni ne sluteći što im se zapravo našlo na jelovniku.
Kada smo već cijelo jutro proveli na peškariji, i to još u turbo prometni petak, provjerili smo i narodske priÄe o bojenju ribljih branÄi. Neki, naime, kažu da ih nekad prodavaÄi znadu lagano obojiti kako bi riba dobila na mladosti. Ima tu još pitanja i caka na koje su nam odgovorili vridni prodavaÄi sa splitske peškarije, koji juÄer od najranijih sati do debelo nakon jedan doslovce nisu mogli ohanuti.
A za ovakvu priÄu nismo mogli zaobići ni struÄnjaka dr. Alena Soldu sa SveuÄilišta u Splitu, s kojim smo juÄer napravili Ä‘ir po splitskoj peškariji. Kao nekim senzorom voÄ‘en, poveo nas je do friškine, usput je zaobišao dva-tri stola s ribom starom dan, dva. I onda je ugledao ono što smo tražili − friško, svježe, taman. Poslušajte savjete, uÄite od znalca.
TANJA ŠIMUNDIĆ BENDIĆ
FOTO: TOM DUBRAVEC / CROPIX
1. Mora biti hladnaPoznato je da na svježinu ribe direktno utjeÄe naÄin ulova, toÄnije ribolovna tehnika, kasnije postupanje s ribom te temperatura skladištenja. Osnovni je problem hrvatskih ribarnica u tradicionalnom razmišljanju da led odaje staru ribu.To je potpuno pogrešno, jer bi se sva riba na ribarnicama morala nuditi iskljuÄivo poleÄ‘ena, upravo radi snižavanja temperature Äuvanja, a time i usporavanja procesa kvarenja. |
2. Crvene škrgeFriška riba mora imati Äiste, bistre i ispupÄene (konkavne) oÄi s crnom zjenicom. Ako su oÄi ravne ili udubljene (konveksne), rožnica mutna, a zjenica siva, riba je starija.Škrge moraju biti jasne crvene boje, tamnocrvene ili žarkocrvene, a sluz koja ih obavija mora biti prozirna. Blijede i smeÄ‘e škrge, te mutna ili žućkasta sluz pokazuju da je riba stara. |
3. Napeta kožaFriška riba ima sjajnu i napetu koža. Kod netom ulovljene ribe koža se presijava poput duginih boja, dok starenjem gubi sjaj, pojavljuju se blijeda podruÄja, ljuske otpadaju.Sluz koja obavija kožu kod svježe je ribe prozirna, sa starenjem se muti i postaje žućkasta te se zgrušava. Stisnut anus karakterizira svježu ribu, dok rašireni, iz kojeg curi tekućina − što se ne smije miješati sa spolnim produktima − odaje stariju ribu. |
4. Svjež mirisFriška riba ima svjež miris bez primjesa “miris po ribi”. Svježa riba miriše na more, školjke ili morsku travu, dok se njezinim starenjem poÄinje osjećati pljesniv i kiselkast miris, koji prerasta u smrad sumpornih spojeva i fekalija.Dodatno se pri pripremi ribe može provjeriti struktura tijela, pri Äemu riba mora imati Ävrste mišiće, koji moraju biti elastiÄni i ne odvajati se od kosti. |
5. Zlu ne trebaloI još nešto važno − ako poslije peškarije za sljedeću postaju imate kavicu na splitskoj Rivi, tada vam ne preporuÄujemo oblaÄenje u svijetle boje.Odavde stiže krljušt, odande kap krvi, od tamo malo soli ili leda, odozgo koji galeb iz jata koji se obilato skupljaju na marendi na tendi iznad vanjskog dijela ribarnice, ne miriše to na Äist scenarij. PreporuÄljiva je tamnija odjeća. |
Ćakula s prodavaÄima na splitskoj ribarnici: Srdele i lokarde nemojte kupovat u vrime miseÄineAstisusa jutros svita na peškariji. Bogati, šta je ovo danas?!− A opet tebe... ÄŒemu se Äudiš? Pa petak je. Cili se grad spustija. Da spustija, već oko devet uri na splitskoj se ribarnici dogodija teški mravinjak. Navalija narod sa svih strana, e srdele, e škampi, e tunja, gofa, mola, komarÄi, svega blaga morskoga. Znaju ribari da će petak donit u grad silni svit, narod se drži tradicije, posti krajem tjedna. Oko banaka ludnica, prodavaÄi se dovikuju, stalno stižu nove kašete, srdele su se izmišale s ledom, dostavljaÄ iz svega glasa obavještava da su taman soÄne ko rosa u zoru. Oko njih penzioneri i promatraÄi, ćakula se, gleda se kakva je riba, je l’ friška, jesu li joj oÄi, uÄi nas starina Ante, izboÄene ili ravne. A ako se uz nju naÄ‘e neka travka, eto opet znaka da je stigla iz migavice. − Ajmo, friška velika srdela, evo sad je stigla s Pelegrina na Hvaru. Vidi je kako se migolji, još gleda bistrim okom. Amo, ljudi. Šta se Äeka? Amo vamo, evo srdela živih, oćemo li, šinjorine moje lipe, malo za gradele, marinadu, na sto naÄina – vabe sa svih strana. Obilja u petak na splitskoj peškariji nije manjkalo, informira nas iz prve ruke puÄki glasnogovornik ribarnice Zlatko Ivulić dok iz svoje urarske radnje promatra živost na bancima. Najranije je napravio Ä‘ir, vidio da sve štima, javio se s prvim vijestima na radio, a onda se pripremio za svoju raÄ‘u. Stigle su penzije, dolazi svit s uricama na popravak. − Evo na brzinu, ovo je bija odliÄan dan za sve džepe, od 20 kuna za srdele do 200, koliko su bili veliki škampi. Mola od 60 s koće do 100 s parangala. Moja je preporuka gof, koji se riže i prodaje na fete. Izvrstan je, nemaš tu šta bacit, nema draÄa, a lip, a ukusan – dio je cjenika koji nam je iz glave namah izbacio najpoznatiji splitski urar. Kad smo već kod gofa i njegovog feta-dizajna, kažimo kako je za taj dio posla zadužen Vladimir Pavlović, jedan od nekoliko ÄistaÄa riba, koji juÄer i nisu baš imali vrimena za ćakulu. Reže ih, kaže Vladimir, na fete od nekih centimetar i po, ali ima svita šta oće tanje. Kriza je, novÄanici su se stanjili, ali opet nekako narod sebi zna dat malo gušta. Pa onda plati komad grdosije od gofa kojeg su juÄer mnogi milo gledali. Prvi Vladimirov susjed je Drago. Do podne je oÄistio jedno 20 kila ribe, uglavnom mola. − Gledaj, izvadiš joj ovo unutra, drob, criva, srce, znaÄi malo zasiÄeš, izvuÄeš prstima, ispereš, i ne muÄiš je puno pod slatkom vodom. Nemoj je mrcvarit. A od vani malo digneš krljušti. I to je to. Kod male ribe skineš i glavu. Nema tu velike filozofije − objasnio nam je Drago. Srdela opet ima neku svoju drugu priÄu, pravila ponašanja, pa ne bi bilo zgorega da nešto pametno nauÄite od prodavaÄa Davora koji puno toga ima za reć. Dakle, plavu ribu nemojte kupovat od vrimena miseÄine. Tada se ona po pravu ne bi ni tribala lovit. Srdeli, ako ide na gradele, nemojte ni skidat luštru, oće reć krljušt, niti joj sić tilo kako biste izvadili drob. Samo je triba bacit na vruću rešetku i pustit. Dovoljno. − A kad frigate, onda joj se skida glava, lustra i utroba. Samo povuÄeš glavu i izvuÄe se ono unutra s njom. Malo joj skineš lustru, malo ispereš tilo da ne izgubi dušu, i baciš na tavu. Ako ribu misliš spremat sutra, onda je tako kupljenu triba samo pokrit polumokrom krpom i držat u frižideru. NaveÄer je izvadiš da se lagano topli, nikako naglo i ne u mikrovalnu, kako neki Äine. A Äistiš je taman prije spremanja. A to šta se tiÄe bojanja branÄi, to su gluposti. To nema veze s istinom, pa ima ribe šta živi u mulju, šta joj je branÄa odma drugaÄije boje. Pusti ti to – kaže Davor. |
![\"\"](\"../files/novosti/yachtsincroatia-footer-image.jpg\")
Župan dubrovaÄko-neretvanski Nikola Dobroslavić obišao je juÄer u pratnji najbližih suradnika obnovljenu i dograÄ‘enu rivu u Gornjem ÄŒelu, mjestu na jugoistoku otoka KoloÄepa.
Riva je sanirana s 2,5 milijuna kuna dubrovaÄke Županijske luÄke uprave, a rijeÄ je o prvom znaÄajnijem zahvatu na luÄkoj infrastrukturi koja je izgraÄ‘ena još prije Prvoga svjetskog rata, u doba Habsburga i Austro-Ugarske Monarhije.
Ulaganja LuÄke uprave
- Riva je obnovljena i sada ima novi dio dužine 13 i širine 4 metra, Äime su stvoreni preduvjeti za pristajanje putniÄkih i turistiÄkih brodova, ali i uspostavu redovite linije prema Dubrovniku. Županijska luÄka uprava u protekle je Äetiri godine uložila oko 20 milijuna kuna, od Äega na Šipanu 5 i Gružu 9,5 milijuna kuna, te u sidreni sustav grada 0,7 milijuna kuna - rekao je ravnatelj Županijske luÄke uprave Željko Dadić.
- ÄŒestitam našoj LuÄkoj upravi na uÄinkovito i kvalitetno obavljenom poslu ureÄ‘enja pristana koji je preduvjet boljih životnih uvjeta te povezivanja mjesta sa središtem županije koja je podržala zahtjev mještana za uspostavu te linije. OÄekujem kako će gradska uprava i Agencija za pomorski promet uÄiniti sve da se to ubrzo ostvari - naglasio je župan Dobroslavić, kojeg su kratko nakon dolaska na rivi okružili mještani, zahvaljujući mu na skrbi za gradu najbliže, ali unatoÄ tomu prometno nepovezano naselje.
Redovita brodska linija
Radovi na sanaciji rive trajali su od svibnja do listopada ove godine, a izvodili su ih radnici dubrovaÄke tvrtke „Tonikom“. OtoÄani su župana i goste, meÄ‘u kojima je bio i saborski zastupnik Frano Matošić, podsjetili kako je Gornje ÄŒelo sve do 60-ih godina prošlog stoljeća imalo redovitu brodsku liniju, a zanimljivo je kako je godine 1928. tu Äak pristajao i hidrokrilac, o Äemu su kao dokaz predoÄili prikupljenu fotodokumentaciju.
Predsjednik udruge Kalamota Äuro Musladin, u ime 80-ak stalno naseljenih otoÄana, zadovoljno je rekao kako oÄekuje da će to mjesto uskoro postati naseljenije jer su aktualni svjetski trendovi takvi da se obnavlja život u sliÄnim naseljima i sredinama.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
