Iako se sezona sajmova u Europi primakla kraju, za njen kraj ostao je jedan kasnojesenski sajam. To je METS (Marine Equipment Trade Show), nautiÄki sajam bez brodova i velikog broja posjetitelja, ali ipak vrlo važan za nautiÄku industriju globalno, jer se na njemu susreću iskljuÄivo poslovni ljudi. METS je sajam na kome se izlažu svi noviteti koji će se na nadolazećim sajmovima i stranicama nautiÄkih novina nautiÄarima predstavljati tijekom sljedeće godine. Za svoju 25. godišnjicu, koja pada ove godine, sajam je, ako izuzmemo rekordnu 2011. godinu, što i ne iznenaÄ‘uje, potukao sve dosadašnje rekorde, i u broju izlagaÄa, kojih je ove godine bilo 1.318, ali i u broju posjetitelja, gdje se brojka zaustavila na oko dvadeset tisuća, iz cijelog svijeta. Ako vam je malo Äudno otkuda sve te brojke, onda smo vam dužni objašnjenje da su posjetitelji ovog sajma uglavnom akreditirani poslovni ljudi iz nautiÄkog svijeta i novinari. Tek mali broj posjetitelja ulazi s kupljenom kartom, Äiju cijenu zbog njene visine nećemo niti spominjati.
Izložbeni prostor sajma ravnomjerno je rasporeÄ‘en na jednake štandove, Äime je velikom broju izlagaÄa omogućeno izlaganje. Izuzetak su izlagaÄi kompozitnih materijala, laminata i opreme za luksuzne jahte koji su podijeljeni po zemljama. Neke od zemalja izlagaÄa otišle su korak dalje, te su za svoje proizvoÄ‘aÄe organizirale i podršku nacionalnih gospodarskih komora. Gdje smo tu mi? Općeniti rast nautiÄke proizvodnje trebao bi zahvatiti i Hrvatsku. Hoće li naš ulazak u EU potaknuti rast, ili će nas pregaziti strane tvrtke koje su se razvile u pojedinom sektoru nautiÄke proizvodnje i usluga? Ako ne budemo dovoljno mudri, ovo što se dogodilo s Äarterom koji je sada već dobrim dijelom u rukama stranaca, moglo bi zadesiti i ostale djelatnosti vezane uz nautiku.
Iako Hrvata kao posjetitelja iz godine u godinu ima sve više, naše su se firme organizirane i u svojstvu izlagaÄa tek nedavno pojavile na METS-u. Iskreno se nadamo pomaku u promociji hrvatske nautiÄke proizvodnje i predstavljanju hrvatskih nautiÄkih proizvoda.
Spomenut ćemo i neke izlagaÄe i iz našeg susjedstva. Slovenci su predstavili sustave elektrifikacije plovila, proizvode iz Roto lijeva, nautiÄku odjeću Sandi Line, te tandem sidro tvrtke Vemar koje se Äak našlo i meÄ‘u proizvodima nominiranim za nagrade sajma.
Pojavljivanje na METS-u dokaz je i kvalitete, ali i pozicije u svijetu velikih. Kako je sajam za posjetitelje otvoren tek tri dana, za kvalitetno obilaženje nema pretjerano puno vremena. Ovako kratko trajanje sajma pogoduje svima, i izlagaÄima i posjetiteljima. Ideja METS-a ipak je više na poslovnim kontaktima i u tome je ovaj sajam pun pogodak.
U izvještajima sa sajmova obiÄno pišemo o tome što je novoga izloženo i kakav je trend u, primjerice maloj brodogradnji, i sliÄno. Ovdje je situacija takva da gotovo svi izlažu nešto novo. Ovo je sajam gdje izlažu sami proizvoÄ‘aÄi i sve informacije o nekom novom proizvodu, sa svim karakteristikama možete dobiti iz prve ruke. Razina kvalitete ponuÄ‘enog je u vrlo velikom rasponu, kako kvalitete, tako i cijene, naravno. Tradicionalni kvalitetni proizvoÄ‘aÄi zemalja Sjeverne Europe nude pouzdanu opremu koja je cijenom bliska standardu visokorazvijenih zemalja, dok s druge strane imamo i one «trećerazredne» koji više idu na kvantitetu, a manje na kvalitetu. Ipak raÄune su svima najviše pomrsili proizvoÄ‘aÄi s Dalekog istoka koji imaju sve bogatiju ponudu po pristupaÄnim cijenama, ali i sa zamjetnim poboljšanjem u kvaliteti.
Svojevrstan je prestiž uopće izlagati na METS-u, dok nominacija za neku od nagrada predstavlja veliku Äast, Äak i kad se nagrada ne dobije, jer za nominacije i nagrade je zadužen žiri kojega Äine struÄnjaci s polja nautiÄke proizvodnje. Slavodobitnik ovogodišnjeg METS-a je Torqeedo s izvanbrodskim elektromotorom Deep Blue. Posebne pohvale za uspješnost, meÄ‘u kojima ćemo navesti samo neke, dobili Navionics za SonarCharts kartografiju, DeLorme za inReach treker, Vision System za Nuance sustav sjenila za plovila, Spinlock za vodilice za konope itd.
S obzirom na dužinu obale zapravo je neugodno iznenaÄ‘enje da, ne samo na METS-u, već i na drugim nautiÄkim sajmovima izlaže tako malo hrvatskih tvrtki iz nautiÄke branše. Nepovoljni element osim slabe potpore institucija koje bi trebale raditi na promociji naše nautiÄke proizvodnje, je naravno i kriza, ali opća nezainteresiranost naših proizvoÄ‘aÄa za proboj na strana tržišta je i dalje neobjašnjiva. Oni koji ulažu u sajmovanje puno lakše rade i puno lakše prolaze kroz ovo krizno vrijeme.
Na ovogodišnjem izdanju METS-a izlagale su Äetiri hrvatske tvrtke. Redom to su Ullman Sails Hrvatska, SCAM Marine, Locomarine i Aitac. Ullman Sails Hrvatska je izložio svoju gamu jedara i rješenja u proizvodnji jedara. SCAM Marine je redoviti izlagaÄ na mnogim svjetskim sajmovima, pa tako i na METS-u gdje izlaže brodske motore i sustave upravljanja. Ovdje su ga prepoznali kao vrsnog proizvoÄ‘aÄa kvalitetnih brodskih motora. Aitac je takoÄ‘er od svjetskog renomea i njegov nastup ne iznenaÄ‘uje. Tvrtka koju smo ostavili za kraj je Locomarine, specijalist na polju elektroniÄkih sustava jahti i brodova, koja je prvi veliki uspjeh napravila s brodskim raÄunalima, a onda i ove godine s brodskim ruterima koji su nakon sajma u Genovi imali svoju promociju upravo na METS-u.
S približavanjem ljeta postaju sve aktualniji zimski ribolovni propisi, oni koji su zanimljivi najvećoj grupaciji ribolovaca, ljudima koji se tom aktivnošÄ‡u bave radi zabave i razonode. PoÄetkom godine na snagu su stupili novi podzakonski akti koji reguliraju tu djelatnost - sportski i rekreacijski ribolov. Oni su sada razdvojeni dok su nekad Äinili jedinstvenu kategoriju. Propisi su doneseni usred zime, ali tek sada pobuÄ‘uju veliko zanimanje javnosti. To je i logiÄno, jer u hladnijem dijelu godine ribolovom se bave samo oni najuporniji, istinski zaljubljenici i zanesenjaci. Većina ostalih na more odlazi tek kad dobro zatopli, pa se raspituju jer su Äuli da je donesen novi "zakon o ribolovu".
U Hrvatskoj sada službeno postoje Äetiri vrste ribolova - gospodarski, mali, sportski i rekreacijski. Dvije zadnje trenutno su najzanimljivije široj javnosti. Budući da su donedavno bile objedinjene, mnogi se ne snalaze u novitetima. Razlika meÄ‘u njima je u ribolovnim alatima koji se smiju koristiti s odreÄ‘enom dozvolom, te u novÄanom iznosu što će ga za nju izdvojiti. Osnovno je identiÄno - za obje vrste ribolova potrebna je dozvola, a ona se plaća. Sportski ribolovci, da bi mogli dobiti dozvolu, moraju biti Älanovi Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru, odnosno njegovih udruga, a inozemni državljani moraju biti Älanovi svog nacionalnog ribolovnog saveza. Rekreativci nemaju takve obveze.
Za obje kategorije ribolovne dozvole mogu biti dnevne, višednevne i godišnje. Dnevnu i višednevnu dozvolu za obje vrste ribolova mogu dobiti hrvatski i strani državljani, a godišnju samo hrvatski, te stranci s prebivalištem u Hrvatskoj. Cijena dnevnih i višednevnih dozvola je ista za obje vrste ribolova i iznosi 60 kuna za jedan dan, 150 za tri dana, 300 za sedam dana i 700 kuna za trideset dana. U sportskom ribolovu godišnja dozvola za invalide Domovinskog rata stoji 10 kuna, jednako kao i za juniore - osobe do 18 godina života. Za umirovljenike i osobe koje su navršile 60 godina cijena godišnje dozvole iznosi 60 kuna, a najskuplja je za osobe od 19 do 59 godina - 350 kuna godišnje. Rekreacijska godišnja dozvola za invalide Domovinskog rata, osobe do 18 godina i umirovljenike, odnosno osobe koje su navršile 60 godina ima cijenu od 100 kuna. Najbrojnija dobna skupina, a to su oni od 19 do 59 godina, plaćat će najskuplju naknadu za bavljenje za rekreacijskim ribolovom - 500 kuna godišnje. ZnaÄajna novost je odredba po kojoj su naknade za rekreacijski ribolov osloboÄ‘ene osobe s navršenih 65 godina života, koje imaju prebivalište na otocima i poluotoku Pelješcu.
Pretpostavljam da ovo pitanje više opterećuje strance i hrvatske državljane s prebivalištem u kontinentalnom dijelu zemlje, nego ljude s obale i otoka. Ipak, recimo svima. Dozvole za sportski ribolov distribuira iskljuÄivo Hrvatski savez za športski ribolov na moru i ona vrijedi samo uz predoÄenje Älanske iskaznice Saveza Hrvatske ili druge države. Godišnja dozvola može se dobiti u svakom klubu sportskih ribolovaca na moru koji je Älan hrvatskog Saveza. Dnevne i višednevne dozvole, neki ih nazivaju "turistiÄke", mogu se dobiti u nekim klubovima. Njihov popis objavljen je na internet stranici Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru - www.hssrm.hr.
Za rekreacijski ribolov dozvole izdaje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, a mogu se dobiti u ispostavama Uprave ribarstva koje djeluju u sjedištima priobalnih županija. Ugovore o distribuciji dozvola s ministarstvom su potpisale mnoge turistiÄke agencije, hoteli i kampovi, te luÄke kapetanije i njihove ispostave. Važno je napomenuti da se hrvatske ribolovne dozvole ne prodaju u inozemstvu.
- Odmet (tunja, ometac) - ukupno do dva komada, s najviše po tri udice na svakom
- KanÄenica (povraz) - ukupno do dva komada, s najviše po tri udice na svakoj
- PovlaÄni povraz ili panula - ukupno do dva komada, s najviše po tri udice na svakoj
- Povraz s kukom za lov glavonožaca - ukupno do dva komada
S godišnjom dozvolom još se smiju rabiti
- Vrše za lov ribe - najviše tri komada
- Stajaći pridneni parangal - jedan ili više njih s ukupno do 100 udica
- Osti sa ili bez uporabe umjetne rasvjete - ukupno do najviše dva komada
- Naprava (trapula) za lov velikog crva - ukupno do dva komada
- Umjetna rasvjeta (feral) - jedan komad jaÄine do najviše 400 kandela
U sportskom i rekreacijskom ribolovu nije dozvoljen lov velikih riba - tune, igluna i iglana, osim za vrijeme sportskih natjecanja. Za njihov lov potrebna je posebna dozvola, dnevna ili višednevna, a bez obzira na vrstu dozvole, dnevno se smije uloviti samo jedan primjerak neke od navedenih riba. Posebna dozvola za jedan dan stoji 120 kuna, za tri dana plaća se 300 kuna, za sedam 600, a za trideset dana 1.500 kuna.
Podvodnim ribolovom mogu se baviti samo sportski ribolovci, ne i rekreativci. Ribolov podvodnom puškom smije se obavljati samo ronjenjem na dah, stoji u zakonu, a dozvoljen je od izlaska do zalaska Sunca. Pri obavljanju ribolova podvodnom puškom ribolovac mora biti propisno oznaÄen. Dozvola za obavljanje sportskog ribolova podvodnom puškom ne može biti izdana na ime osobe mlaÄ‘e od 16 godina, poseban je stavak u Zakonu o morskom ribarstvu.
- Odmet (tunja, ometac) - ukupno do dva komada, s najviše po tri udice na svakom
- KanÄenica (povraz) - ukupno do dva komada, s najviše po tri udice na svakoj
- PovlaÄni povraz ili panula - ukupno do dva komada, s najviše po tri udice na svakoj
- Podvodna puška - ukupno do dva komada
S godišnjom dozvolom još se smiju rabiti
- Stajaći pridneni parangal - jedan ili više njih s ukupno do 100 udica
- Povraz s kukom za lov glavonožaca - ukupno do dva komada
- Osti sa ili bez uporabe umjetne rasvjete - ukupno do najviše dva komada
- Naprava (trapula) za lov velikog crva - ukupno do dva komada
- Umjetna rasvjeta (feral) - jedan komad jaÄine do najviše 400 kandela
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
