ZAKLJUÄŒENA je istraga o tragediji kruzera Costa Concordia, u kojoj su poginule 32 osobe. Na talijanskom tužiteljstvu sada je da pokrene sudski postupak protiv kapetana. Francesco Schettino osumnjiÄen je za ubojstvo iz nehata, izazivanje brodoloma i napuštanje broda na kojem je bilo oko 4.000 putnika i Älanova posade. Podsjetimo, Costa Concordia je u sijeÄnju ove godine udarila u hrid i prevrnula se nakon što je Schettino brod previše približio otoku Giglio.
Francesco Verusio, koji je vodio istragu u toskanskoj luci Grosettu, rekao je da oÄekuje da će uputiti zahtjev za podizanje optužnice krajem sijeÄnja. Sudac će potom odluÄiti ima li dovoljno dokaza za pokretanje suÄ‘enja.
Još pet Älanova njegove posade, ukljuÄujući Schettinovog prvog Äasnika, i tri Älana skupine za krizne situacije, koju je osnovala kompanija Costa kako bi rješavali incident, suoÄeno je s podizanjem optužnice i suÄ‘enjem. Ukoliko sud kapetana proglasi krivim, prijeti mu kazna zatvora i do 20 godina.
Nakon što je u studenom Skupština DubrovaÄko-neretvanske županije jednoglasno podržala inicijativu za ukidanje režima posebnog rezervata na kopnenom dijelu Malostonskog zaljeva i Malog mora, do izražaja dolaze nesuglasja izmeÄ‘u politiÄara, gospodarstvenika i znanstvenika oko buduće (pre)namjene podruÄja.
Dok županijski vijećnici i dužnosnici Županije smatraju kako će snižavanje razine zaštite kopnenog pojasa Malostonskog zaljeva za osamdesetak registriranih uzgajivaÄa školjaka i ribe znaÄiti normalizaciju proizvodnje i osigurati opstanak djelatnosti pred ulazak RH u EU, predstavnici Instituta za more i priobalje SveuÄilišta u Dubrovniku s dosta opreza gledaju na moguće preinake i zauzimaju se za status quo.
Znanstvenici istiÄu kako nisu protiv legalizacije privrednih i stambenih objekata koje koriste školjkari Malostonskog zaljeva, no napominju kako je svaka izmjena statusa zaštite bez temeljite pripreme potencijalno opasna za okoliš: Blaži stupanj zaštite kopnenog dijela Malostonskog zaljeva može dovesti do apartmanizacije i nekontrolirane izgradnje, što bi se neminovno odrazilo na ekosustav i uništilo tradiciju uzgoja kamenice zbog koje je i uvedena pojaÄana zaštita.
Prema Vladi treba ići s kompromisnim prijedlogom, kako ni proizvoÄ‘aÄi ni priroda ne bi bili oštećeni – mišljenja su dubrovaÄki znanstvenici, koji u većini zastupaju strogo kontroliranu izgradnju novih i ozakonjenje postojećih gospodarskih objekata u kopnenom obuhvatu Malostonskog zaljeva.
Županijski Odjel za prostorno ureÄ‘enje, zaštitu okoliša i graditeljstvo, zadužen je za razradu prijedloga mjera za oÄuvanje kvalitete malostonskog mora, o kojima će se zatim oÄitovati Institut.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i marikulturu pri Županijskoj obrtniÄkoj komori Antun Pavlović sudjelovao je na ovotjednom sastanku gdje su Äelnici Županije i Instituta za more i priobalje iznijeli razliÄite vizije razine zaštite kopnenog dijela Malostonskog zaljeva.
- Za nas iz Ceha sadašnji status posebnog rezervata je limitirajući jer ne možemo izgraditi nedostajuću ribarsku infrastrukturu niti legalizirati ranije izgraÄ‘ene objekte. Kad se tomu pribroje problemi s ishoÄ‘enjem koncesija u moru, cjelokupno naše poslovanje dolazi u pitanje - kaže Pavlović koji hvali Županiju jer je, kako kaže, poduzela prvi korak prema promjeni kategorije posebnog rezervata u posebni krajobraz.
Predsjednik Ceha dodaje kako im na ruku ide i aktualna rasprava o Zakonu o zaštiti prirode tijekom koje mogu iznositi primjedbe. O zahtjevima za ublažavanje stupnja zaštite Malostonskog zaljeva obavijestili su resorno Ministarstvo poljoprivrede i vjeruju da će imati sluha za njihove potrebe.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
