Razina zaštite Malostonskog zaljeva nije po volji Pelješčanima

•  December.20.2012
•  24 Comments

Nakon što je u studenom Skupština Dubrovačko-neretvanske županije jednoglasno podržala inicijativu za ukidanje režima posebnog rezervata na kopnenom dijelu Malostonskog zaljeva i Malog mora, do izražaja dolaze nesuglasja izmeÄ‘u političara, gospodarstvenika i znanstvenika oko buduće (pre)namjene područja.

Normalizacija proizvodnje

Dok županijski vijećnici i dužnosnici Županije smatraju kako će snižavanje razine zaštite kopnenog pojasa Malostonskog zaljeva za osamdesetak registriranih uzgajivača školjaka i ribe značiti normalizaciju proizvodnje i osigurati opstanak djelatnosti pred ulazak RH u EU, predstavnici Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku s dosta opreza gledaju na moguće preinake i zauzimaju se za status quo. 

Znanstvenici ističu kako nisu protiv legalizacije privrednih i stambenih objekata koje koriste školjkari Malostonskog zaljeva, no napominju kako je svaka izmjena statusa zaštite bez temeljite pripreme potencijalno opasna za okoliš: Blaži stupanj zaštite kopnenog dijela Malostonskog zaljeva može dovesti do apartmanizacije i nekontrolirane izgradnje, što bi se neminovno odrazilo na ekosustav i uništilo tradiciju uzgoja kamenice zbog koje je i uvedena pojačana zaštita. 

Prema Vladi treba ići s kompromisnim prijedlogom, kako ni proizvoÄ‘ači ni priroda ne bi bili oštećeni – mišljenja su dubrovački znanstvenici, koji u većini zastupaju strogo kontroliranu izgradnju novih i ozakonjenje postojećih gospodarskih objekata u kopnenom obuhvatu Malostonskog zaljeva. 

Županijski Odjel za prostorno ureÄ‘enje, zaštitu okoliša i graditeljstvo, zadužen je za razradu prijedloga mjera za očuvanje kvalitete malostonskog mora, o kojima će se zatim očitovati Institut.

Limitirajući status

Predsjednik Ceha za ribarstvo i marikulturu pri Županijskoj obrtničkoj komori Antun Pavlović sudjelovao je na ovotjednom sastanku gdje su čelnici Županije i Instituta za more i priobalje iznijeli različite vizije razine zaštite kopnenog dijela Malostonskog zaljeva. 

- Za nas iz Ceha sadašnji status posebnog rezervata je limitirajući jer ne možemo izgraditi nedostajuću ribarsku infrastrukturu niti legalizirati ranije izgraÄ‘ene objekte. Kad se tomu pribroje problemi s ishoÄ‘enjem koncesija u moru, cjelokupno naše poslovanje dolazi u pitanje - kaže Pavlović koji hvali Županiju jer je, kako kaže, poduzela prvi korak prema promjeni kategorije posebnog rezervata u posebni krajobraz. 

Predsjednik Ceha dodaje kako im na ruku ide i aktualna rasprava o Zakonu o zaštiti prirode tijekom koje mogu iznositi primjedbe. O zahtjevima za ublažavanje stupnja zaštite Malostonskog zaljeva obavijestili su resorno Ministarstvo poljoprivrede i vjeruju da će imati sluha za njihove potrebe.