Osim spora s Hrvatskom oko Velikog i Malog škoja te razgraniÄenja u Malostonskom zaljevu, Bosna i Hercegovina traži revidiranje svoje granice s Crnom Gorom, što je intenzivirano nakon crnogorskog razdruživanja sa Srbijom.
BosanskohercegovaÄki politiÄari traže da se dio Crnogorskog primorja na podruÄju Sutorine u dužini od desetak kilometara pripoji Bosni, pa bi tako Bosanci, uz Neum, dobili još jedan izlaz na more.
RodonaÄelnik te ideje, bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Jusuf Mulić, došao je do pisanih materijala u kojima navodno stoji kako je odlukom Vlade Kraljevine Jugoslavije iz 1936. godine podruÄje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu Herceg-Novi-Kotor u sastavu tadašnje Zetske banovine, pa stoga BiH ima povijesno pravo na to podruÄje.
Dr. Mulić je u obranu svojih teza više puta isticao kako je Bosni i Hercegovini priznato pravo na granice koje su utvrÄ‘ene odredbama Berlinskog ugovora iz 1878., a prema tim odredbama navedeno podruÄje pripada BiH.
On smatra da treba pokrenuti spor pred MeÄ‘unarodnim sudom pravde u Haagu ako Crna Gora ne vrati Sutorinu, a postupak bi se vodio u okviru spora izmeÄ‘u Hrvatske i Crne Gore oko razgraniÄenja na Prevlaci.
Zanimljivo je da se ideji profesora Mulića i bošnjaÄkih uglavnom marginalnih politiÄara priklonila i Srpska pravoslavna crkva u Hercegovini, toÄnije episkop Grigorije Durić, koji je u svojim nedavnim izjavama podržaopripajanje Sutorine Bosni i Hercegovini. Podsjetimo, prema shematizmu SPC-a, podruÄje oko Sutorine pripada Zahumsko-hercegovaÄkoj eparhiji, što je vjerojatno razlog ovakvu stavu vladike Grigorija.
Sutorina bi se ponajprije pripojila Republici Srpskoj kao samostalnom entitetu pa slijedom toga i Bosni i Hercegovini, koja je spoj RS-a i Federacije.
Episkop Grigorije tako je rekao da BiH ima legitimno pravo tražiti povrat dijela jadranske obale kod Sutorine koji joj je oduzet, te pozvao najviše predstavnike vlasti u BiH i Republici Srpskoj da se bore za taj svoj teritorij.
– Ljudi koji obavljaju odgovorne funkcije moraju se i u tom pogledu ponašati odgovorno. Dosta je bilo inertnosti i ravnodušnosti o tom pitanju i od BiH, pa i od Republike Srpske, i taj problem treba što skorije riješiti da bismo dobili izlaz na more. U suprotnom to ne bi bilo u duhu dobrosusjedskih odnosa – ocijenio je vladika Grigorije.
Vladika Grigorije je naglasio da je prirodno da BiH traži izlaz na more i to treba shvatiti u miroljubivom duhu, napominjući da ne postoji nijedno zaleÄ‘e tako blizu mora a da nema i izlaz na more. Prema njegovim rijeÄima, treba ispitati kako je došlo do toga da se izlaz na Jadransko more kod Sutorine prisvoji i oduzme. Vladika Grigorije je podsjetio da su sve nove granice stvorene po AVNOJ-u osim u ovom sluÄaju, jer bi BiH po AVNOJ-u trebala imati izlaz na more.
– Ako je SFRJ rasformirana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgraniÄenje izmeÄ‘u Hrvatske, Crne Gore i BiH provede prema tim granicama. Time bi se ispravila ne samo politiÄka, nego i historijska nepravda koja nas je udaljila s obale kojoj, po svim specifiÄnostima, pripadamo – zakljuÄuje vladika Grigorije u pismu upućenom institucijama vlasti Bosne i Hercegovine.
Jeste li se ikad pitali koje su zemlje neke od najslabije turistiÄki posjećenih na svijetu? Stranica travelandescape.ca donosi listu deset, prema njima, najmanje posjećenih zemalja na svijetu.
1. Kiribati
OtoÄje Kiribati prestavljaju 32 atolska otoka raspršena na preko 3,5 milijuna kvadratnih kilometara i s populacijom od samo 100 tisuća ljudi. Usred PacifiÄkoga oceana, Kiribati godišnje navodno primi oko 4000 turista. Mjesto je na Zemlji koje prvo doÄeka Novu godinu, a zbog globalnog zatopljenja i dizanja razine mora prijeti mu potpuno potopljenje.
2. Timor-Leste
Prema legendi, golemi se krokodil pretvorio u otok Timor, u jugoistoÄnoj Aziji. Nadimak je otoka, dakako, 'krokodilski otok'.
3. Bhutan
Kad se pogleda razina ljudskih prava u ovoj zemlji, i ne Äudi što je tako slabo posjećena.
4. Marshallovi otoci
Nalaze se na sjevernom Pacifiku, a sastoje se od 1.156 otoka. Populacija mu, s druge strane, iznosi svega 68 tisuća ljudi, a dom je i najvećeg broja morskih pasa na svijetu.
5. Moldavija
Nisu samo pacifiÄki otoÄići najslabije posjećena mjesta na svijetu, već je to i jedna europska država. Iako nema mnogo turista, ima razvijenu vinsku industriju, a navodno slovi i kao zemlja s najvećom konzumacijom alkohola po glavi stanovnika.
6. San Marino
Malena država u Italiji prostire se na površini od samo 61 Äetvornog kilometra. Smatra se da ima najstariji ustav na svijetu, a napisan je 1600. godine.
7. Sao Tome i Principe
Ova malena zemlja na zapadnoj obali Afrike sastoji se od dva otoka, koja su dio gotovo nestalog lanca vulkanskih planina.
8. Sierra Leone
MraÄna prošlost ove zemlje bili su pobunjeniÄki ratovi, djeca vojnici i krvavi dijamanti, ali mir je proglašen 2002. godine i sada je puno sigurnije mjesto za odmor. To, izgleda, turistima još uvijek nije dovoljno.
9. Solomonski otoci
Tropska zemlja istoÄno od Papue Nove Gvineje sastoji se od oko tisuću otoÄića. Prekrasno mjesto ukoliko doista želite pobjeći od svega.
10. Tonga
Nadimak 'prijateljsko otoÄje' ovoj je pacifiÄkoj zemlji dao pisac James Cook, nakon što je doživio izvanrednu dobrodošlicu lokalnoga stanovništva, tijekom svoga posjeta 1773. godine.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
