Udruga Dalmacija uvrstila je 17 projekata u obilježavanje jubileja Dva milenija Dalmacije. Vjeruju da će njihova inicijativa, koju su podržali gotovo svi, od hrvatskog predsjednika do poznatih osoba iz javnog života, biti "katalizator dalmatinske gospodarske i kulturne renesanse koja će valorizirati Dalmaciju kao jedinstvenu i cjelovitu regiju".
MeÄ‘u uvrštenim projektima su i dva koja vodi dr. Joško Božanić: Falkuša: dalmatinski brod iz dubine vremena te Uvrštavanje Äakavskog jezika na globalnu listu ugroženih povijesnih jezika. Projekt gajete falkuše traje 15 godina. Od kada je 1998. godine izgraÄ‘ena replika za svjetsku izložbu EXPO u Lisabonu, stalno se radi na prezentiranju hrvatske maritimne baštine u svijetu.
- Organiziramo brojne prezentacije, izložbe, odlazimo na kongrese, no glavni problem je u tome što je Hrvatska zanemarila svoju kulturnu baštinu. Maritimna baština kod nas nije primjereno valorizirana ni prezentirana.
Falkuša je jedinstven brod po svojoj tradiciji. Ribari iz Komiže su ga uspjeli saÄuvati do sredine 20. stoljeća, a mi smo ga ponovno uspjeli oživjeti 1998. godine kada smo ga izgradili za svjetsku izložbu u Lisabonu. Ne samo da smo oživjeli brod, nego smo oživjeli i Rotu Palagruzonu, najstariju povijesnu regatu u Europi - kaže Božanić.
Trenutno se gradi treća falkuša, a još jedna bi se trebala obnoviti, no Ministarstvo kulture, tvrdi Božanić, ne prepoznaje maritimnu kulturnu baštinu.
- Jako je teško prijaviti projekte jer kod nas brod nema status kulturnog dobra. Bord iz 19. stoljeća se može zapaliti, potopiti i devastirati bez ikakvog problema. Falkuša je bila Äetiri puta u Brestu u Francuskoj.
Trebali bi se ugledati na to kako se oni odnose prema svojoj maritimnoj kulturi, mogli bi dosta toga nauÄiti. Falkuša je specifiÄna po tome što je njezin dizajn vrlo star. Radi se o ideji montažnog broda Äije se falke, odnosno stranice, mogu skidati ili stavljati po potrebi. Pretpostavlja se da je ideja za takav brod potekla od FeniÄana, a brodove sliÄnog dizajna nalazimo na Kreti, u Kataloniji i Malti, a navodno i na Siciliji - kaže Božanić.
Ako se falkuša koristila za ribolov, falke bi se skidale jer je niži brod biopraktiÄniji, dok bi ostajale ako bi se prevozio teški teret. Božanić kaže da su posebno korisne bile komiškim ribarima koji su orijentirani na otvoreno more.
- Cilj je bio veliki teret prevesti maksimalnom brzinom. Na Palagružu bi znalo krenuti stotine falkuša i brzina je tada bila bitna jer se radilo zapravo o osvajanju teritorija. Na Palagruži su dva manja žala i samo dvadeset najbržih bi uhvatilo najbolje pozicije za izvlaÄenje brodova, soljenje ribe, sušenje mreža...
Ostali bi barile morali nositi po grebenima, što nije bilo ni malo lako. Osim toga, morali su se moći suprotstaviti gusarima. U to je vrijeme gusarstvo bilo najunosnije pomorsko zanimanje, a komiški su ribari bili jedini puÄinski ribari Mediterana. Zato su se morali organizirati u masovnim regatama kako bi im se mogli suprotstaviti - objašnjava Božanić koji osim na promociji falkuše radi i na projektu kojem je glavni cilj uvrštavanje Äakavskog jezika na UNESCO-vu crvenu listu ugroženih jezika. Na toj se listi nalazi 94 jezika s podruÄja Europe.
- Na njoj je dalmatski jezik koji je izumro, navodi se istriotski koji se govori u Rovinju i Vodnjanu, molizanski koji se govori u talijanskoj pokrajini Abruzzo, ali nema Äakavskog idioma koji je ugroženiji nego ikada.
U Hrvatskoj su tri jezika, štokavski kao standardni te kajkavski i Äakavski kao nestandardni. To su nekada bili jezici književnosti, na njima su napisana vrhunska književna djela.
Prijedlog je da se tim idiomima da status jezika i da se onda mogu uvrstiti na listu ugroženih jezika. Objavio sam nekoliko radova u kojima govorim o Äakavskom kao o posebnom entitetu, ali je potreban odreÄ‘eni autoritet koji će stati iza toga - zakljuÄuje Božanić.
Marina Stores je jedinstveni lanac prodavaonica nautiÄke i sigurnosne opreme koji pruža preko 13.000 proizvoda neophodnih za održavanje i korištenje brodova i brodica, kao što su pojasevi za spašavanje, sigurnosni pojasevi, gumenjaci, navigacijska svjetla, odjeća i mnogi drugi. Lalizas proizvodi su visokokvalitetni proizvodi po prihvatljivim cijenama te su namjenjeni profesionalnim korisnicima kao i svima ostalima. U ponudi Marina Stores-a možete pronaći proizvode Lalizas kao i one drugih priznatih brandova koje zastupamo.
Tvrtka sa zadovoljstvom najavljuje otvorenje nove trgovine Marina Stores u Zadru. Naime, zbog povećanja ponude i potrebe za većim prostorom iz prodavaonice u MaÄekovoj su preselili te ćete ih sada, naravno, uz postojeću na Kalelargi, moći posjetiti u Zoni Autocentar Zadar, toÄnije u ulici Franka Lisice 91 ( pokraj Namještaja Mima) i to na 330 m² prodajnog prostora , Äime će biti najveća takve vrste u Hrvatskoj.
Realizacija ovako velikog projekta u postojećoj ekonomskoj situaciji, sigurno se krije u tridesetogodišnjem iskustvu Lalizasa te pouzdanosti branda kojeg predstavljaju.
Povodom sveÄanog otvorenja, od 19.01 do 31.01, iskoristite popuste od 20% na cjelokupni asortiman te 30% na nautiÄku odjeću!
Kako i ostale, tako će i nova prodavaonica biti podijeljena na proizvodne kategorije, time olakšavajući kupovinu, naravno uz već poznatu uslugu struÄnih prodavaÄa.
Trgovina će biti otvorena 6 dana u tjednu, zimsko radno vrijeme je od ponedjeljka do petka od 8.00 do 16.00 sati, a subotom od 8.00 do 13.00 sati, dok će ljeti biti otvorena od ponedjeljka do petka od 8.00 do 20.00 sati, a subotom od 8.00 do 13.00 sati.
Tel. 023/302 147
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
