U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture održano je sveÄano potpisivanje dvaju ugovora za 484 hrvatska pomorca koji plove na brodovima belgijske brodarske grupacije Jan de Nul. Prvi ugovor o ustupanju pomoraca potpisali su predstavnici tvrtke Maritimae Regionis i grupacija Jan de Nul, a drugi je Kolektivni ugovor kojim se istim pomorcima reguliraju uvjeti zapošljavanja na brodovima Jan de Nul grupe, a potpisan je od strane Sindikata pomoraca Hrvatske i tvrtke Maritimae Regionis.
Oba ugovora predstavljaju dobar model preko kojega se regulira ukljuÄivanje hrvatskih pomoraca koji plove na brodovima EU zemalja u hrvatski mirovinski sustav. Ulaskom Hrvatske u EU svi hrvatski pomorci koji plove na brodovima koji viju neku od EU zastava bi morali plaćati doprinose u zemlji Äiju zastavu brod vije, te bi bili iskljuÄeni iz hrvatskog mirovinskog sustava. Da bi se hrvatske pomorce zadržalo u plovidbi na tim brodovima pronaÄ‘en je naÄin prema važećim EU propisima i prvi takav primjer primijenjen je upravo s pomorcima koji rade na brodovima belgijske brodarske grupacije Jan De Nul, koja je zajedno s Globtik Express Agency, posrednikom njihova zapošljavanja u meÄ‘unarodnoj plovidbi i inicirala model sporazuma.
Globtik Express Agency osnovala je novu tvrtku Maritimae Regionis sa sjedištem u Splitu, koja nakon potpisa ugovora postaje novi poslodavac istim pomorcima. U inauguraciji i primjeni modela, a koji se može sada jednostavno preslikati i za preostalih oko 2700 pomoraca koliko ih ukupno plovi na brodovima zemalja koje viju EU zastavu, sudjelovali su Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, HZMO-a, Sindikat pomoraca Hrvatske i predstavnici agencija za ukrcaj pomoraca.
„Hrvatska je zemlja sa dugom pomorskom tradicijom, zemlja u kojoj ima 20 000 pomoraca, od kojih više od 3 200 pomoraca plovi na brodovima Europske unije, i upravo iz tog razloga smatram da je potpisivanje ova dva ugovora od izuzetnog znaÄaja kako bi se našim pomorcima osigurala prava, odgovarajuća zaštita i naravno kako bi bili konkurentni na tržištu rada“ – istaknuo je ministar Hajdaš DonÄić.

Ujedinivši na jednom mjestu ono najbolje iz zajedniÄke tradicije naših sredina u širem akvatoriju Kraja, na otoku Pašmanu, održano je tradicijsko jedrenje leuta, gajeta, kaića i batana. RijeÄ je o šestom jedrenju »Oštrin idron i trevon družine pašmansko-vrgadinskog kanala 2013.«, od Fratrova mula u Kraju, oko nenastanjenog otoÄića ÄŒavatula i natrag na mul kod FranjevaÄkog samostana sv. Duje, sagraÄ‘enog u gotiÄkom stilu 1392. godine.
Regata je okupila leute, gajete i kaiće, drvene brodove iz Vrgade, Malog Pašmana, Barotula, Kraja, Ugrinića, Banja, Betine i iz ostalih otoÄnih mjesta. Pravo na sudjelovanje u regati mogli su ostvariti samo drveni brodovi s trevom i latinskim jedrom. Kad se »vitar diga«, podignula su se i jedra i brodovi su zaplovili.
- Cilj održavanja ovakvog tipa natjecanja je oÄuvanje starih drvenih brodova na jedra. Latinsko idro, domaći reÄeno oštro idro, kao i treva pašmansko vrgadinskog kanala, istinska je baština i posebnost koju trajanjem mogu održati samo naraštaji koji nadolaze, rekao je Branislav Brane MaÄ‘erić iz Družine od vesla i idra.

Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020