ÄŒesto se u javnosti može Äuti tvrdnja kako uzgajališta ribe, kojih je sve više na Jadranu, u svakodnevnom pomorskom prometu ne predstavljaju veću opasnost jer su u pravilu smještena u uvalama i dragama, odnosno udaljena od glavnih plovnih puteva, zbog Äega ne ugrožavaju direktno pomorski promet. No sa tom bismo se tvrdnjom tek djelomiÄno mogli složiti.
Naime, pojedina su ribogojilišta, u želji da se oko bazena za uzgoj ribe osigura dovoljno strujanje mora i opskrba kisikom, smještena upravo u kanalima i morskim prolazima u kojima je promet, posebno u ljetnim mjesecima, vrlo gust. Uz to, situacija se znaÄajno mijenja tijekom špice nautiÄke sezone kada Jadran preplave tisuće privremenih i povremenih nautiÄara, nerijetko sa skromnim i manjkavim pomorskim iskustvom, kojima su upravo skrivene uvale i takvi prolazi iznimno atraktivni za plovidbu. U sluÄajevima kada takvi nautiÄari raspolažu sa pomorskim kartama slabije kvalitete, u kojima ribogojilište nije ucrtano, a ono pored toga nije ni obilježeno u skladu sa važećim propisima, takva lokacija može predstavljati potencijalnu opasnost za plovidbu.
Žute plutaÄe i bljeskajuća svjetla!
Prema hidrografskim standardima i odredbama Pravilnika o oznakama i naÄinu oznaÄavanja na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske svako ribogojilište trebalo bi biti oznaÄeno žutim plutaÄama upozorenja, a noću i žutim bljeskajućim svjetlom bilo koje karakteristike, ali razliÄite od karakteristika odreÄ‘enih za oznake kardinalnog (osnovnog) sustava obilježavanja, oznake usamljene opasnosti manjih razmjera i oznake sigurne vode. Treba ipak reći da je dio koncesionara koji upravljaju ribogojilištima ispoštovao obveze i svoje bazene oznaÄio u skladu sa pomorskim pravilima, no nažalost još je uvijek nemali broj onih koji to nisu uÄinili. Izbjegavanjem svoje obveze da ribogojilišta propisno obilježe, te da tražene podatke dostave nadležnim institucijama kako bi se njihove pozicije ucrtale u pomorske karte i peljare neposredno su ugrozili sigurnost pomorskog prometa.
I Älanovi foruma Nautica Portala u svojim su plovidbama Jadranom nerijetko nailazili na neoznaÄene pozicije na kojima se nalaze bazeni ribogojilišta, a jedan od njih posebno nas je upozorio na uzgajalište ribe u vlasništvu tvrtke „Cromaris“ iz Zadra, koje se nalazi na sjeverozapadnoj strani otoka Košare kod Pašmana, koje prema njegovim navodima dobrim dijelom ulazi u vrlo prometni plovni pravac uz vanjsku stranu otoka Pašmana prema jugoistoku, a koje je neadekvatno obilježeno. Prema prikupljenim informacijama iskusnih nautiÄara, neka od uzgajališta ribe nisu pravilno oznaÄena žutim plutaÄama, već „šarenim“ priruÄnim plastiÄnim bovama nerijetko crvene ili neke druge boje, a rijetko koje je ribogojilište noću oznaÄeno propisanim svjetlima.
No ima i svijetlih primjera dobre signalizacije ribogojilišta, poput one na otoku Vrgadi. Prema navodima forumaša, nekoliko ribogojilišta u nizu u uvali Kranje u pravcu otoÄića Murvenjak vidljivo je oznaÄeno danju, a noću i bljeskajućim svjetlima koja je nemoguće previdjeti.
Koncesionar je dužan prijaviti ribogojilište kako bi se ono ucrtalo u pomorske karte
Budući da je za nadzor sigurnosti plovnih puteva na hrvatskom dijelu Jadrana nadležno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, o ovoj smo temi porazgovarali i sa naÄelnikom Sektora za nadzor i upavljanje pomorskim prometom, traganje i spašavanje i zaštitu mora toga Ministarstva Lukšom ÄŒiÄovaÄkim. On istiÄe da je obveza koncesionara za ribogojilišta, jednako kao i za nautiÄko sidrište i marikulturu u širem obujmu (uzgajališta školjki i rakova), da nakon službenog dobivanja uporabne dozvole i puštanja u rad ribogojilišta (sidrišta) obavi i obveznu hidrografsku izmjeru izvedenog stanja, te da te podatke dostavi nadležnoj luÄkoj kapetaniji kako bi oni bili uneseni u službene pomorske karte i pomorske publikacije, odnosno peljar istoÄne obale Jadrana. On ne krije da tu leži glavni problem, jer dio koncesionara ne obavi svoju dužnost i te podatke ne dostavlja na vrijeme nadležnim institucijama, zbog Äega se onda i službene pomorske publikacije ne mogu redovno ažurirati svježim podacima.
„Nema niti jedne lokacijske dozvole koja je izdana za nautiÄko sidrište, marikulturu ili ribogojilište, a koja u posebnim uvjetima ne navodi da je investitor, odnosno koncesionar dužan ispuniti uvjete sigurnosti plovidbe, a jedan od tih uvjeta je i ucrtavanje novog objekta u službene pomorske karte i publikacije“ tvrdi ÄŒiÄovaÄki i dodaje kako bi izmjene i dopune Pomorskog zakona, koje su poÄetkom ljeta stupile na snagu, trebale regulirati taj problem, te da bi se u postupku izdavanja dokumenata prostornog ureÄ‘enja za zahvate u priobalnom i obalnom pojasu navela obveza da se oni projektiraju na temelju službenih hidrografskih podataka. Na taj bi se naÄin osiguralo da se na samom poÄetku izvoÄ‘enja radova na izgradnji ribogojilišta (ili nautiÄkog sidrišta) objave precizni podaci o poziciji izvoÄ‘enja radova, te da se takav objekt, kada se dovrši i pusti u rad, adekvatno oznaÄi.
Poznato je da se radovi na postavljanju novih ribogojilišta redovno objavljuju u oglasima za pomorce i ulaze u privremeni režim objave, te bi se trebala ponavljati sve dok se nadležnoj luÄkoj kapetaniji ne dostavi snimka izvedenog stanja i dok se objekat ne ucrta na službene karte. No Äini se da takva složena procedura prijava i uvjeti hidrografske izmjere, te predaje dokumentacije nadležnim tijelima samo demotiviraju koncesionare, koji nastoje pojednostaviti proceduru ishoÄ‘enja potrebne dokumentacije i izbjeći obvezu, pa dobar dio takvih objekata ostane neprijavljen i neucrtan, a nerijetko i neadekvatno obilježen.
Izmjene Zakona o hidrografskoj djelatnosti stat će na kraj neodgovornim koncesionarima!
Postoji, doduše, i ograniÄenje prilikom upisa novootvorenih ribogojilišta u pomorske karte, i to prije svega uzrokovano veliÄinom karata u koja se takvi objekti ucrtavaju, što nikako nije i ne može biti opravdanje za propuste koncesionara ribogojilišta. Naime, meÄ‘unarodni hidrografski standardi, koje je dužna poštovati i Hrvatska, precizno definiraju uvjete ucrtavanja pojedinih objekata na pomorske karte, pa tako u mjerilu većem od 1:100.000 tehniÄki nije moguće ucrtati kaveze ribogojilišta, koji su na takvim kartama gotovo nevidljivi. Na kartama veće rezolucije, odnosno manjeg mjerila, takve je objekte moguće ucrtati i oznaÄiti i ona bi se na tim kartama svakako trebala naći, a ribogojilišta na našem dijelu obale, za koja su koncesionari na vrijeme dostavili podatke dobivene hidrografskim izmjerama, obavezno su unesena u peljar istoÄne obale Jadrana.
No prema najavama naÄelnika ÄŒiÄovaÄkog, neodgovornim koncesionarima ribogojilišta uskoro bi se trebalo stati na kraj. „Svakako ćemo morati pooštriti nadzor i proznaći adekvatne mjere kako bismo sprijeÄili ovakovu lošu praksu, koja je sa stajališta pomorske sigurnosti neodrživa. Već krajem ove godine naše Ministarstvo planira donijeti izmjene i dopune Zakona o hidrografskoj djelatnosti, u okviru kojih ćemo nastojati kvalitetnije urediti pitanje obveza investitora, odnosno koncesionara ribogojilišta, jer su svojim objektima na odreÄ‘eni naÄin i oni sudionici u pomorskom prometu i dužni su pridržavati se postojećih pravila sigurnosti prometa na moru“ naglasio je ÄŒiÄovaÄki.
Možda bi pravo pitanje bilo je li problem u odnosu prema Zadru i obrnuto, ili u novcu. Naime, uz Äinjenicu da je gradnja trajektnog terminala u Gaženici nazvanog i Nova luka Zadar, najaktualnijeg i, na žalost, jedinog bitnijeg projekta na ovom podruÄju zapela, valja istaknuti da Hrvatska, odnosno Vlada ima i dalje jako otvoren i aktivan pristup prema - kruzerskom turizmu.
Luka u Gaženici služila bi u velikoj mjeri baš tome, a i najavljen je dogodine dolazak upravo 300-metarskog kruzera koji će izmjeriti najveći 300-metarski gat u njoj.
No svjesni smo kako traju natezanja izmeÄ‘u ambicije Zadra da se luka dovrši, po projektu Nikole Bašića i odluke Vlade da se tako neće završiti. Štoviše, upravo smo svjedoÄili da je Ivica Tomić, diplomat i pomorski struÄnjak smijenjen s Äela Upravnog vijeća LuÄke uprave Zadar jer je, navodno postao preblizak zadarskom naÄinu rješavanja pristanišne zgrade, odnosno zgrade terminala.
Iz tog nikako ne smijemo zakljuÄiti kako su Vlada, odnosno vlast u državi postale nezainteresirana za ovakve projekte ili da je »besparica« zaustavila takve ambicije.
Naime, upravo je objavljena informacija da Split dobiva megaluku od 200 milijuna kuna koja će primati i najveće kruzere?! Odnosno poÄetkom godine poÄinje gradnja novih vanjskih vezova koji će splitsku luku pretvoriti u megaluku koja će moći primiti najveće kruzere, jer dosad mnogi kruzeri nisu mogli uploviti u Split zbog svoje dužine. Dvjesto milijuna kuna vrijedan projekt financirat će se kreditom Europske banke za obnovu i razvoj, koji će vraćati država i luÄka uprava.
Po tome ni novac, nedostajući, nije problem. Nije bio ni u sluÄaju Zadra i Gaženice, jer je osiguran kreditom Europske investicijske banke i NjemaÄke razvojne banke, znaÄajno povoljniji nego je moguće dobiti iz EBRD-a ili nego se država Hrvatska ovog trenutka može zadužiti. Problem ipak može biti novac, ako prihvatimo da Vlada odbija završiti zgradu u Gaženici zbog cijene od 50-ak milijuna eura, ma kako povoljna bila sredstva. Ili to, kako to obiÄno Äine ovdašnje lokalne vlasti, pripisati odnosu vlasti u Zagrebu spram Zadra.
Da je rijeÄ o istim ili sliÄnim iznosima mogli bismo kazati - Split naprijed, Zadar stoj. Ipak nije rijeÄ o istim iznosima. I, na žalost Zadra, nije rijeÄ i o istoj moći vraćanja kredita. Iako će i splitski u velikoj mjeri vraćati država, ipak su prihodi splitske LuÄke uprave (obje su »državne« u stvari jer su to dvije najveće putniÄke nacionalne luke otvorene za meÄ‘unarodni promet) znaÄajno veći od onih u Zadru.Možda bi pravo pitanje bilo je li problem u odnosu prema Zadru i obrnuto, ili u novcu. Naime, uz Äinjenicu da je gradnja trajektnog terminala u Gaženici nazvanog i Nova luka Zadar, najaktualnijeg i, na žalost, jedinog bitnijeg projekta na ovom podruÄju zapela, valja istaknuti da Hrvatska, odnosno Vlada ima i dalje jako otvoren i aktivan pristup prema - kruzerskom turizmu.
Luka u Gaženici služila bi u velikoj mjeri baš tome, a i najavljen je dogodine dolazak upravo 300-metarskog kruzera koji će izmjeriti najveći 300-metarski gat u njoj.
No svjesni smo kako traju natezanja izmeÄ‘u ambicije Zadra da se luka dovrši, po projektu Nikole Bašića i odluke Vlade da se tako neće završiti. Štoviše, upravo smo svjedoÄili da je Ivica Tomić, diplomat i pomorski struÄnjak smijenjen s Äela Upravnog vijeća LuÄke uprave Zadar jer je, navodno postao preblizak zadarskom naÄinu rješavanja pristanišne zgrade, odnosno zgrade terminala.
Iz tog nikako ne smijemo zakljuÄiti kako su Vlada, odnosno vlast u državi postale nezainteresirana za ovakve projekte ili da je »besparica« zaustavila takve ambicije.
Naime, upravo je objavljena informacija da Split dobiva megaluku od 200 milijuna kuna koja će primati i najveće kruzere?! Odnosno poÄetkom godine poÄinje gradnja novih vanjskih vezova koji će splitsku luku pretvoriti u megaluku koja će moći primiti najveće kruzere, jer dosad mnogi kruzeri nisu mogli uploviti u Split zbog svoje dužine. Dvjesto milijuna kuna vrijedan projekt financirat će se kreditom Europske banke za obnovu i razvoj, koji će vraćati država i luÄka uprava.
Po tome ni novac, nedostajući, nije problem. Nije bio ni u sluÄaju Zadra i Gaženice, jer je osiguran kreditom Europske investicijske banke i NjemaÄke razvojne banke, znaÄajno povoljniji nego je moguće dobiti iz EBRD-a ili nego se država Hrvatska ovog trenutka može zadužiti. Problem ipak može biti novac, ako prihvatimo da Vlada odbija završiti zgradu u Gaženici zbog cijene od 50-ak milijuna eura, ma kako povoljna bila sredstva. Ili to, kako to obiÄno Äine ovdašnje lokalne vlasti, pripisati odnosu vlasti u Zagrebu spram Zadra.
Da je rijeÄ o istim ili sliÄnim iznosima mogli bismo kazati - Split naprijed, Zadar stoj. Ipak nije rijeÄ o istim iznosima. I, na žalost Zadra, nije rijeÄ i o istoj moći vraćanja kredita. Iako će i splitski u velikoj mjeri vraćati država, ipak su prihodi splitske LuÄke uprave (obje su »državne« u stvari jer su to dvije najveće putniÄke nacionalne luke otvorene za meÄ‘unarodni promet) znaÄajno veći od onih u Zadru.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
