Krajem listopada Doris PeruÄić je i službeno imenovana direktoricom ACI-ja. To je Äetvrto imenovanje nakon tri smjene direktora u samo 10 mjeseci. Doktorirala je 2008. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a inaÄe je profesorica na SveuÄilištu u Dubrovniku. PodruÄje njezina interesa vezano je za izuÄavanje upravljanjem marketingom u turistiÄkom sektoru, posebice nautiÄkom turizmu s naglaskom na cruising turizam. Prije nego je stupila na Äelo najveće hrvatske nautiÄke grupacije, više od godinu dana je bila predsjednica Nadzornog odbora. Zamjeraju joj nedostatak menadžerskog iskustva, dok se kao njezina prednost istiÄe to što je kroz rad u Nadzornom odboru dobro upoznata sa situacijom u ovoj strateški važnoj državnoj tvrtki koja ima izuzetan razvojni potencijal za cijeli Jadran.
Kako komentirate tri smjene na Äelu ACI-ja u samo 10 mjeseci, što se dogaÄ‘a?
- Od poÄetka se krivo interpretiraju smjene. Nadzorni odbor je krajem 2012. godine donio Odluku o višeÄlanoj Upravi, toÄnije o troÄlanoj Upravi. Do tada je Anto Violić bio jedini Älan Uprave - direktor. Nakon te Odluke i raspisivanja javnog natjeÄaja za predsjednika Uprave, gospodin Violić je ostao u mandatu Älana Uprave te je na vlastiti zahtjev otišao iz Društva u travnju 2013. Bruno BonifaÄić je stupio na dužnost predsjednika Uprave poÄetkom 2013. godine, a kao njegov bliski suradnik Dražen Nikolić je imenovan za Älana Uprave 1. ožujka. Radi se o jednoj Upravi i puno je realnije govoriti o smjeni Uprave BonifaÄić/Nikolić, a razloge za tom smjenom već smo naveli službenom objavom.
Izabrani ste na mjesto zamjenice predsjednika Uprave - direktorice na rok od godinu dana, koje ciljeve planirate ostvariti u tom razdoblju?
- To je veoma kratak period i moj osnovni cilj bit će nastaviti s planiranim investicijama i svim aktivnostima za pripremu Društva za dokapitalizaciju. Kada govorim o investicijama prvenstveno mislim na izgradnju marine u Slanom, u DubrovaÄko-neretvanskoj županiji. To će biti prva nova marina u sustavu ACI-ja nakon 20 godina, tako da je projekt od iznimne važnosti. ACI marina Slano prostirat će se na ukupnoj površini od 2.460 kvadratnih metara. Radovi će se, bude li sve išlo prema planu, realizirati tijekom prve polovice 2014. Po završetku radova, ACI marina Slano moći će na vez primiti 200 plovila duljine od 11 do 25 metara za što ćemo izgraditi gatove i valobran ukupne duljine 688 metara, te tako doprinijeti realizaciji povećanja kapaciteta. Tu je i priprema marina u sustavu ACI-ja za sljedeću sezonu kako bi se postojeća ponuda modernizirala i podigla razina kvalitete ponude i usluge.
Što je sa zahtjevom za proširenje koncesije za ACI Split?
- Radi se intenzivno na sreÄ‘ivanju dokumentacije za sve ACI-jeve marine, pa tako i na dokumentaciji vezanoj uz proširenje koncesijskog podruÄja ACI marine Split. No, bit će potrebno priÄekati nove izmjene prostornog plana vezane uz Zapadnu obalu. OÄekuje se da će Županijska luÄka uprava i Županija dati Gradu na upravljanje zapadni dio bazena splitske Gradske luke s namjenom da Zapadna obala bude u funkciji luke sezonskog privezišta. S obzirom na to, potrebno je vidjeti postoji li onda mogućnostproširenja koncesijskog podruÄja ACI marine Split u tom podruÄju.
Kako će se privezište na Zapadnoj obali odraziti na poslovanje ACI-ja?
- ACI marina Split svake sezone bilježi odliÄne rezultate u posjećenosti tranzitnih gostiju. Veliki broj mega jahti se tijekom ljeta zbog gužve ne može privezati u ACI marini Split, tako da ne postoji bojazan da bi se privezivanje jahti na Zapadnoj obali moglo odraziti na poslovanje same marine. Pozdravljam svaki napredak i poboljšanje u nautiÄkoj ponudi, a tzv. "zapadna riva" svakako će predstavljati jedan novi iskorak u nautiÄkoj ponudi Splita i zasigurno će privući dodatni broj kvalitetnih gostiju nautiÄara.
U Splitu se navaljuje i gradnja marine za mega jahte na Žnjanu, što mislite o tome?
- Split je, s razvedenim akvatorijem koji ga okružuje, izuzetno atraktivna turistiÄko nautiÄka destinacija. Sam Split predstavlja povijesni dragulj, dok blizina Šolte, BraÄa, Hvara, Visa i drugih prekrasnih otoka sa svojim prirodnim ljepotama i bezbrojnim uvalama, predstavljaju raj za nautiÄare. Svako poboljšanje ponude i kvalitete usluge znaÄajno je za ukupni napredak nautiÄkog turizma u Hrvatskoj. Isto važi i za eventualne ideje o izgradnji luke nautiÄkog turizma na Žnjanu. Nisam upoznata s detaljima projekta, no ako će on biti kvalitetno ukomponiran u postojeći prostor, privući novu klijentelu, stvoriti mogućnost za daljnje zapošljavanje te uz ostale sadržaje oplemeniti sadašnje stanje na Žnjanu, onda je to hvalevrijedan projekt i doprinos napretku turizma.
Hrvatska sve nade polaže u turizam, što se treba napraviti da bi se poboljšala ponuda za nautiÄare?
- Vrlo je važno da znamo osluškivati puls gostiju i pratiti njihove želje i potrebe, a to možemo Äiniti jedino kontinuiranim kvalitetnim istraživanjem tržišta. Iz relevantnih istraživanja kao što su Tomas Nautika Jahting 2012 kao i iz istraživanja koja su provedena unutar ACI-ja, jasno je koje su prednosti a koji nedostaci u nautiÄkom turizmu. Gosti nautiÄari iznimno su zadovoljni ljepotom prirode i krajolika te sigurnošÄ‡u. Zadovoljni su ljubaznošÄ‡u osoblja u marinama te tehniÄkim karakteristikama marina. Ono što nas razlikuje od konkurencije, a na Äemu svakako treba raditi, su vrijednost za novac ukupne nautiÄke ponude u Hrvatskoj, kvaliteta i usluga tehniÄkih servisa u marinama te kvaliteta ugostiteljskih usluga. S obzirom na konkurentne zemlje, zaostajemo s ponudom destinacije, odnosno raznolikošÄ‡u kulturnih manifestacija, zabavnih i sportskih sadržaja. Posebno je kod nautiÄara izraženo nezadovoljstvo mogućnošÄ‡u kupovine u marinama. Segmenti u kojima nismo postigli zadovoljstvo gosta podruÄja su koja treba razviti, oplemeniti, obnoviti, unaprijediti. Potrebna poboljšanja ne smiju nužno sa sobom donijeti i poskupljenje usluge jer je gostu, neovisno o tome da li je nautiÄar ili ne, vrlo važno da omjer cijene i kvalitete bude realan. Gostu treba pruži dodatnu vrijednost i to je ono o Äemu i mi u nautici trebamo težiti. Možda nemamo mogućnosti uÄiniti ogromne iskorake u postojećoj ponudi, no svaka pozitivna promjena doprinosi zadovoljstvu gosta, a to nam je krajnji cilj.
Koliko država svojim zakonima pomaže ili odmaže nautiÄkom sektoru?
- Država je napravila jedan veliki iskorak prema poboljšanju poslovanja u nautiÄkom sektoru izradom novog Nacrta Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Pema našim informacijama, izrada nacrta navedenog Zakona u završnoj je fazi te se uskoro oÄekuje i javna rasprava. OÄekujemo da će novi Zakon postaviti zakonske okvire kojima će riješiti dosadašnje prepreke i nelogiÄnosti te da će donijeti niz poboljšanja vezanih uz gospodarsku djelatnost na pomorskom dobru. Cilj novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je da se opće dobro što kvalitetnije pomiri s gospodarskom djelatnošÄ‡u koja se na tom dobru obavlja, a da se ne naruši opće dobro.
Na tiskovnoj konferenciji HNS-a Kraljevica potvrđena je
realizacija investicije vrijedne 4 miliona eura u nautiÄki turizam Kraljevice. Izgradit će se privezišta u tri luÄka bazena, Kraljevica,Bakarac i Dobra sa cca 140 vezova za plovila do 12 odnosno 15m,a preko ljeta će biti moguće koristiti i vanjske vezove.Koncesija je potpisana na 30 godina.
Investitor je Vadym Arsenyuk,direktor slovaÄke firme Skydeal koja po svijetu već posjeduje sliÄne marine i ima iskustva u tom poslu,a prepoznao je potencijal našeg kraja i ne misli na ovome stati.
Kako je naglasio predsjednik HNS-ove podružnice Kraljevica,Željko GrujiÄić,ovo je veliki uspjeh da je 4 mjeseca nakon preuzimanja odgovornosti za Grad, doveden investitor koji će uložiti duplo više nego što iznosi sam proraÄun.Ovim projektom poÄinjemo buditi naš zaspali grad i tjerati duhove iz njega.
Kao najzaslužnije ljude za dovoÄ‘enje investitora,GrujiÄić istiÄe Alena Vidovića,vijećnika u gradskom vijeću Kraljevice i Marina Jurešu,predsjednika Upravnog vijeća županijske luÄke uprave Bakar-Kraljevica.
Alen Vidović pojasnio je da je cijela priÄa krenula tako što je LuÄka uprava Bakar-Kraljevica prije 3 godine izradila projekt,a prije godinu dana su Berislav Antić,ravnatelj LU i Marin Jureša prezentirali isti u Gradskoj upravi.
Kako u tom trenutku nije postojao investitor,Vidović i Jureša su dodatnim naporima nakon 6 mj rada na terenu doveli firmu Skydeal ,koja za svoje ulaganje posjeduje i bankovnu garanciju.Vlasnik V.Arsenyuk je sjedište firme premjestio u Kraljevicu što je dodatna dobrobit za grad gledajući kroz porez,prirez te zapošljavanje graÄ‘ana.Planirano je zapošljavanje 10-tak ljudi direktno,a 30-40 indirektno.
Rok za izvedbu radova je 1,5 godina iako investitor izražava nadu da bi projekt mogao zaživjeti već ovog ljeta.
M.Jureša je pojasnio da su u pripremi ovog projekta izvedene sve potrebne studije,kao što je utjecaj bure,mora,ekološki utjecaj i mnogi drugi kako bi sve što se radi bilo iskljuÄivo na dobrobit grada i graÄ‘ana.Kad se govori o dobrobitima,a one su višestruke treba napomenuti kako će se paralelno uz ovaj projekt pojaviti potreba za raznim pratećim uslugama kao što su servisiranje,održavanje,ÄišÄ‡enje plovila i sliÄno.
TakoÄ‘er istiÄe da je ovo možda jedini projekt u Hrvatskoj doveden do kraja u pripremi tj do same mogućnosti za poÄetak radova.
Obraćanje javnosti predsjednik Hns-a Kraljevica,Ž.GrujiÄić zakljuÄio je obećanjem graÄ‘anima da će se ovim tempom nastaviti istjerivanje duhova iz grada i najavio još ovakvih uspješnih projekata.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
