Sukošan je općinsko središte na obali prostranog zaljeva, zaštićenoj uvali Zlatna luka. U još vidljivim tragovima vile rustike u moru na Barbiru, ilirske tvrÄ‘ave na VrÄevu, te starog rimskog vodovoda (Vilinski zid), neodoljivo se ukazuje nastanak ovog mjesta u doba rimskog vladanja na istoÄnoj jadranskoj obali.
Danas mjesto broji oko 2.900 stanovnika okrenutih promociji turizma, poljoprivrede i malog gospodarstva koji prezentiraju i cjelokupno bogatstvo razliÄitosti i kulturnu baštinu Zadarske županije i Hrvatske. MeÄ‘u njima su svakako i suhozidi, meÄ‘e i betonski zidovi, ogradni s kojim omeÄ‘uju svoju parcelu. Bilo da su u skladu ili ne s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
- Zid s kolonom je od oko dva metra dužine, kaže 56-godišnji Svetko Sveto Nadinić, vlasnik najvjerojatnije najkraćeg ogradnog zida u Zadarskoj županiji i šire.
Nesvakidašnji ogradni zidić je podignut na parceli površine 340 metara Äetvornih, dimenzija 18x19 metara, dodiruje se s frekventnom cestom na raskrižju Ulice Ante StarÄevića i Puta Dijanovih. Kao jedino dovoljno prohodno raskrižje veći kamioni i šleperi dovoze potrebite proizvode do obližnje poljoprivredne trgovine koja se bavi i prodajom ogrjevnog drva, ali i graÄ‘evinskog materijala do objekata u tom širem okruženju.
- Ako kome smeta ograda rado bih se mijenjao za drugu parcelu ili je prodao. Naime, Äim doÄ‘em do novca ogradit ću barem južnu stranu parcele na kojoj se može raditi kuća dimenzija 10x11 metara, objašnjava nekadašnji poznati radnik sukošanske bloketare.
Pritom istiÄe kako kao poduzetnik usprkos kući i poslovnom objektu na samoj Jadranskoj magistrali u Sukošanu, ima veliku konkurenciju, ali i veliki broj dužnika.
- Morao sam nešto poduzeti, imam duga od oko 80.000 eura od privatnih i pravnih osoba a ni kune u džepu. To je na sudu već 10 godina, jada se Sveto.
Istovremeno s rušenjem suhozida proteklih godina nestaju jedinstveni svjedoci najstarije tehnike gradnje u kamenu. Bez natpisa ili arheoloških ostataka takvu graÄ‘u vrlo je teško datirati, tim više što je ona kroz stoljeća ostala ista: kamen se slaže bez veziva, a za gradnju se koristi lokalni kamen iz obližnjih malih kava.
- Suhozidi su kulturno i povijesno blago, upeÄatljiv spomenik teškog života i golemog truda ljudi našeg priobalja, nastali krÄenjem teško obradivih površina i vještim slaganjem. Svojim oblicima, površinom, izgledom i namjenom, jedan su od najreprezentativnijih primjera puÄkog autohtonog graditeljstva, objašnjavaju meštri gradnje suhozida s otoka Paga.
A što je s utvrÄ‘ivanjem granica pomorskoga dobra? Uzurpiraju li pomorsko dobro i devastiraju li ga pravne osobe i pojedinci gradeći zidove, terase ili privezišta za brodice? Jedinice lokalne samouprave rade to nekada i u dobroj namjeri, primjerice kad su u pitanju nasipanja, ali nedopustivo je bilo što raditi bez potrebnih dozvola i prethodnih studija o ekološkoj zaštiti. GraÄ‘evinska se dozvola, naime, za gradnju na pomorskom dobru ne može dobiti ukoliko nema detaljnog provedbeno-urbanistiÄkog plana obalnog pojasa - dokumentacije kakvu nema gotovo nitko u Zadarskoj županiji i uopće na našoj obali.
Uzgred, saznali smo da je Općina Sukošan zatražila utvrÄ‘ivanje granica pomorskog dobra upravo kako se ne bi radila šteta okolnim parcelama i obalnom pojasu. Postupak je dug.
Zamjenik ministra Zdenko Antešić sudjeluje na 28. po redu Skupštini MeÄ‘unarodne pomorske organizacije (IMO) koja je poÄela danas, i traje do 4. prosinca, a održava se u Londonu. MeÄ‘unarodna pomorska organizacija (IMO) je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja se bavi problematikom spašavanja na moru, sigurnošÄ‡u plovidbe, te spreÄavanjem oneÄišÄ‡enja mora.
Skupština se sastaje jednom u vremenskom razdoblju od dvije godine na redovnoj sjednici, a njena je odgovornost upravo odobravanje programa rada spomenute organizacije, glasanje o proraÄunu, te utvrÄ‘ivanje financijskih aranžmana organizacije.
Teme o kojima će se razgovarati na 28. po redu Skupštini su prevencija i suzbijanje piratstva, oružanih pljaÄki brodova, nezakonite pomorske aktivnosti, a takoÄ‘er utvrditi će se i smjernice za strukturu integriranog sustava za planiranje u kriznim situacijama za brodske hitne sluÄajeve.
Nakon pozdravne rijeÄi, a u svom obraćanju okupljenima vezano za temu prevencije i suzbijanja piratstva zamjenik ministra Zdenko Antešić je istaknuo: „Usprkos ozbiljnim naporima ove organizacije mi se još uvijek suoÄavamo s rastućim problemom piratstva i oružanih pljaÄki. Više puta je ponavljano da korijeni problema leže daleko od nadležnosti ove organizacije. No, budući da su brodarstvo i pomorci ti koji pate vezano uz ishod navedenog problema, ovo pitanje mora ostati u našem fokusu. U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo rastu industrije usluga vezanih za borbu protiv piratstva, dakle sve je više organizacija koje traže licenciranja za pružanje usluga naoružanog osoblja na tradicionalno nenaoružanim brodovima. Iako bi navedene usluge u kratkom roku mogle pružiti olakšanje za trgovaÄke brodove u kritiÄnim podruÄjima, u drugom roku bi se mogli izazvati neki zakonski problemi koji se prvenstveno moraju rješavati na globalnoj razini, i to od strane ove organizacije“.
Zamjenik ministra Antešić se osvrnuo na trenutno stanje u Hrvatskoj te rekao: „ Za nas u Hrvatskoj ova 2013. godina
svakako je prekretnica, jer smo postali 28. država Älanica Europske unije. Upravo ta Äinjenica dodatno će povećati naše napore prema kontinuiranom poboljšanju sigurnosti i standarda zaštite okoliša, kako u odnosu na naše aktivno sudjelovanje u razvoju standarda u okviru ove organizacije, tako i na razvijanje mogućnosti naše implementacije. Kao odgovorna obalna država Hrvatska posvećuje poseban interes vezano uz zaštitu morskog okoliša, te upravo u tom kontekstu podržavamo sve napore ove organizacije, a naroÄito njenog Odbora za zaštitu okoliša, da definira i pronaÄ‘e globalno praktiÄna i prihvatljiva rješenja. Imajući u vidu svjetsku važnost pomorskog prometa za globalno gospodarstvo i Äinjenicu da je brodski prijevoz još uvijek energetski najuÄinkovitiji naÄin masovnog prijevoza trebali bi biti uspostavljeni mehanizmi pravedne raspodjele troškova koji se odnose na provedbu visokih standarda zaštite okoliša.“
Na 28. po redu Skupštini MeÄ‘unarodne pomorske organizacije (IMO), kao najvišem upravljaÄkom tijelu spomenute organizacije sudjelovali su predstavnici 170 zemalja Älanica, te tri pridružene zemlje Älanice, isto kao i meÄ‘uvladinih organizacija s kojima su sklopljeni ugovori o suradnji, te meÄ‘unarodnih organizacija koje imaju savjetodavni status.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
