Pet ugovora o sufinanciranju izgradnje i održavanja luka otvorenih za javni promet Šibensko-kninske županije, u ukupnom iznosu od oko pola milijuna kuna, supotpisali su Goran Pauk, šibensko-kninski župan, i Željko Dulibić, ravnatelj županijske LuÄke uprave.
Izmjena kamenog oploÄenja luke Vodice, tako, koštat će, prema jednom od ugovora, 115 tisuća kuna, dok će za sanaciju dijela obale na Martinskoj biti izdvojeno 88 tisuća kuna. Izrada idejnog projekta ureÄ‘enja dijela obalnog pojasa Dolac u Šibeniku financirat će se s 85 tisuća kuna, a sanacija obalnog zida u uvali Sveti Petar 88 tisuća kuna. KonaÄno, za sanaciju rampe trajektnog pristaništa u Primoštenu iz proraÄuna će se izdvojiti 122 tisuće kuna.
Potpisivanje ugovora predviÄ‘eno je, inaÄe, godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom za ovu godinu, i to po prioritetima koje su zajedniÄki odredili LuÄka uprava i Županija.
- U prijedlogu proraÄuna za 2014. godinu planiramo sufinanciranje projekata LuÄke uprave Šibensko-kninske županije u iznosu od oko dva milijuna kuna. Konkretno, rijeÄ je o projektima luka otvorenih za javni promet Bilice, Vrnaža, Dolac i Pirovac. IstiÄem da je Šibensko-kninska županija izradila prijedlog granice pomorskog dobra uvale Vrnaža te za nju oÄekuje rješenje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. U tijeku je i postupak utvrÄ‘ivanja prijedloga granice pomorskog dobra za uvalu Dolac - kazao je župan Pauk.
Župan je podsjetio da je u posljednje Äetiri godine za održavanje luÄke infrastrukture utrošeno više od 2,2 milijuna kuna.
Ravnatelj Željko Dulibić, pak, prigodom potpisivanja ugovora je pohvalio iznimno dobru suranju LuÄke uprave i Upravnog odjela za pomorstvo, promet i otoÄni razvoj, što, rekao je, za rezultat ima poboljšanje luÄke infrastrukture i uvoÄ‘enje reda na pomorskom dobru.
Tvrtka Hidroprojekt-ing izradila je idejno rješenje vodoopskrbe zadarskih otoka. Ukupna investicija se procjenjuje na 223,1 milijuna kuna. Projekt vodoopskrbe zadarskih otoka Zadarska županija namjerava kandidirati za strukturne fondove Europske unije, ali preduvjet za to je sreÄ‘ena projektna dokumentacija, a to bi mogao biti problem
Vijećnica Akcije mladih Marjana Botić uputila je Zadarskoj županiji prijedlog o naplati posebnih troškova zbrinjavanja otpada za plovila. Botić radi paralelno i na prijedlogu revitalizacije školskih zgrada na otocima, a u sklopu toga i na obnovi seoskih gusterni. Tu je, kaže, vidjela kako joj nedostaju podaci o aktualnom stanju vodovodizacije, odnosno projektu vodovodizacije zadarskih otoka. Budući da je vodovodizacija integralan projekt, vijećnica Botić tražila je da joj se daju aktualni podaci o tome do kud se došlo u vodovodizaciji otoka, koliki su gubici vode, kolika je potrošnja te postoje li i u kojoj mjeri nelegalni prikljuÄci.
U odgovoru na vijećniÄko pitanje proÄelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Dario Ivankov kaže kako je prema Vodoopskrbnom planu Zadarske županije idejno rješenje vodoopskrbe otoka razmatrano u tri cjeline i to podsustav Ugljan-Pašman, južna skupina otoka Iž, Rava i Dugi otok te zapadna skupina otoka u koju pripadaju Rivanj, Sestrunj, Zverinac, Dugi otok, Molat, Ist, Premuda, Olib i Silba.
- Podsustav Ugljan-Pašman zasniva se na dovodu vode podmorskim cjevovodom s kopna iz crpne stanice "Borik" na Puntamici do centralnog vodospremnika "Starešin" na Ugljanu. Taj podmorski cjevovod je napravljen i voda je dovedena na otok Ugljan. Za potrebe otoka Ugljana u cijelosti su riješeni magistralni cjevovodi, meÄ‘utim za dostatne potrebe otoka Ugljana potrebno je izgraditi projektom previÄ‘ene Äetiri mjesne vodospreme: Preko, Kali, Kukljica i Ugljan. Za sada je izgraÄ‘ena vodosprema u Kalima koja se nalazi u funkciji, a iz nje se osim Kali opskrbljuje i Kukljica. Izgradnjom vodosprema rasteretio bi se magistralni cjevovod, no uzevši u obzir visok stupanj izgraÄ‘enosti mjesnih mreža, postojeće stanje sustava na otoku Ugljanu nije zadovoljavajuće, no to stanje je privremeno, kaže Ivankov.
Osim dovoda vode podmorskim cjevovodom od Borika do Malog Lukorana, alternativni paralelni smjer dovoda vode do mještana na otoku Pašmanu je od vodospreme "Straža" u Sv. Filipu i Jakovu, podzemno kopnom do Turnja, podvodno do otoka Babca te podvodno do mjesta Pašman, a na otoku Pašmanu se nalazi magistralni cjevovod na koji su prikljuÄene mjesne mreže. U ljetnim mjesecima na ovom otoku potrebno je izgraditi dvije projektirane vodospreme i to u Tkonu i Mrljanima, budući da bez njih ljeti kroz cijevovod može proći samo odreÄ‘ena koliÄina vode, pa ljeti dolazi do pada tlaka, odnosno pritiska vode zbog Äega Äesto dolazi do poteškoća u vodoopskrbi.
Osim vodosprema na otoku Ugljanu još treba izgraditi dva kraka magistralnog cjevovoda, jedan za južnu skupinu otoka, a drugi za zapadnu skupinu. ProÄelnik Ivankov pojašnjava kako za dovoÄ‘enje vode do ovih skupina otoka postoje dva naÄina. Prvi naÄin je podvodnim cjevovodom od Ugljana do Iža, te od Iža do Rave i dalje do Dugog otoka. Drugi naÄin je brodom-vodonoscem koji bi se punio na obalama otoka Ugljana (Prtljug i Muline) i vodu prevozio do vodosprema na odreÄ‘enom otoku. Problem bi se, meÄ‘utim mogao pojaviti kod vodosprema budući da veći dio otoka raspolaže ograniÄenim brojem visinskih kota, teren je dosta nepristupaÄan, a velikim dijelom ne postoje prometnice pa bi bilo otežano polaganje cjevovodnih trasa.
Ostali otoci u pravilu se koriste gusternama, a vodoopskrba se odvija pomoću vodonosaca.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
