ToÄno je godina dana prošla od izbora ministrice Anke Mrak Taritaš na mjesto predsjednice Hrvatskog jedriliÄarskog saveza (HJS). Njezinim dolaskom i izborom novih radnih tijela Saveza znaÄajno je promijenjen i smjer djelovanja te organizacije, koja se u posljednjih godinu da okrenula podupiranju rada klubova koji okupljaju najmlaÄ‘e jedriliÄare u baznim klasama (Optimisti, Laseri,...) i omasovljenju jedriliÄarskog sporta meÄ‘u djecom.
Što je i koliko napravljeno u posljednjih 12 mjeseci, te je li ispunjen plan koji je bio postavljen na samom poÄetku godine kada je preuzela novu funkciju, upitali smo predsjednicu HJS-a.
- U ovih godinu dana registrirali smo i otvorili niz problema koji su se nagomilali u Savezu. Javnost jedrenje percipira gotovo iskljuÄivo kroz uspjehe naših vrhunskih jedriliÄara i olimpijaca, no jedriliÄarski sport je puno više od toga. Savez prije svega mora biti na usluzi svim svojim Älanovima, a to je 125 jedriliÄarskih klubova i velikom broju Älanova koje okuplja. Jedan od najakutnijih problema je i neriješen problem koncesija i podkoncesija nad luÄicama koji muÄi veliki broj klubova uz obalu koji te luÄice koriste. To nam je prioritet, jer klubovi moraju moći živjeti od mora u korist jedrenja. U nekoliko navrata sam razgovarala sa predstavnicima klubova, od kojih sam tražila da iznesu sve probleme s kojima se suoÄavaju. Osnovna ideja od koje smo pošli jest da klubovi, koji imaju koncesije nad luÄicama pod povoljnijim uvjetima, novac zaraÄ‘en od iznajmljivanja vezova moraju uložiti u rad kluba, odnosno u jedrenje. O tome smo već dosta razgovarali sa klubovima i na tome ćemo raditi i narednih mjeseci.
Treneri bez međunarodnih licenci ozbiljan su nam problem
Drugi problem koji se takoÄ‘er otvorio unatrag godinu dana je i Äinjenica da naši jedriliÄarski treneri ne posjeduju odgovarajuću meÄ‘unarodno priznatu edukaciju, odnosno meÄ‘unarodne licence i certifikate. Takvi treneri u Europskoj uniji neće moći raditi i vrlo će se brzo od njih tražiti dokumenti i certifikati koje će morati pribaviti žele li nastaviti trenersku karijeru. HJS je do sada već organizirao neke teÄajeve i seminare za trenere, no trebat će uskoro potaknuti neke dodatne edukacije kako bi svi oni koji u ovom trenutku nemaju dovoljnu razinu formalnog trenerskog obrazovanja stekli to znanje, a time i tražene certifikate i licence. Svjesni smo da će i taj problem trebati što prije riješiti.
Treći znaÄajni problem s kojim ćemo se u skoro vrijeme morati suoÄiti je problem nedovoljne pripremljenosti naših klubova za fondove Europske unije. Naime, da bi bilo koji klub povukao sredstva namijenjena razvoju sporta iz EU fondova, mora biti adekvatno pripremljen. Već smo dogovorili da Marko Mišura, koji radi u Savezu, izvrši edukaciju klubova. U studenom smo već bili u Splitu, gdje se radilo s nekolicinom klubova, a u sijeÄnju i veljaÄi iduće godine to planiramo nastaviti i sa ostalim klubovima. U fondovima EU-a leže znaÄajna sredstva do kojih možemo doći ako se adekvatno pripremimo, a ta će sredstva biti utrošena upravo u razvoj amaterskog jedrenja i rada sa baznim klasama. Uz to, HJS se aktivno ukljuÄio i u rad Hrvatskog olimpijskog odbora tako da sudjelujemo u radu svih tematskih skupina, a posebno one koja je vezana uz naš prioritet, a to je skupina za Olimpijske igre u Rio de Janeiru 2016. godine. Željeli bismo za jedriliÄare uspostaviti kategorizaciju reprezentativaca na A i B kategoriju, tim povodom smo organizirali i pododbor za Rio kojemu će iskljuÄivi zadatak biti definiranje plana rada, financijskog okvira i konkretnih i poslova koje treba odraditi tijekom 2014. i 2015. godine kako bismo maksimalno pripremili naše olimpijske jedriliÄare za osvajanje toliko željenih medalja.
Klubovi organiziraju ljetne škole jedrenja, a odradili smo i kategorizaciju regata
o Prije godinu dana, prilikom Vašeg imenovanja na mjesto predsjednice HJS-a, razgovarali smo o planovima i tada ste naglasili da će jedan od najvažnijih prioriteta novog rukovodstva HJS-a biti poticanje rada u klubovima sa baznim kategorijama. Jeste li zadovoljni onime što je uÄinjeno do sada?
- Klubovi dosta rade sa najmlaÄ‘ima, no većina tih aktivnosti odvija se tijekom ljetnih mjeseci, kada se najÄešÄ‡e organiziraju škole jedrenja kako bi se u klubove privuklo što više djece. Svojedobno smo planirali i da jedrenje kao sport dodamo u redovni program nastave tjelesnog odgoja u školama, no realizaciju toga plana usporile su okolnosti. Naime, teško je organizirati da djeca odjedre onaj jedan sat nastave tjelesnog odgoja koji imaju u danu, jer jedrenje podrazumijeva pripreme, djeca se trebaju adekvatno obući, pripremiti brodice, izaći na more,... sve to traži vremena. Tako se jedrenje prebacuje ili na dane vikenda, ili tijekom školskih praznika, a najÄešÄ‡e ljeti, što se na kraju pokazalo i kao najprihvatljivije rješenje. Tako klubovi i uz obalu i na kopnu organiziraju ljetne škole jedrenja, a najÄešÄ‡e su to oni klubovi koji na raspolaganju imaju dovoljan broj jedrilica za takvo masovnije jedrenje. I s tim smo zadovoljni i potiÄemo klubove da takve teÄajeve organiziraju i da što više djece kroz njih proÄ‘e, jer što više djece završi takav teÄaj više će ih i ostati i izabrati jedrenje kao svoj sport.
o Spominjali ste prije godinu dana takoÄ‘er i da će HJS nastojati izvršiti kategorizacija regata za bazne klase kako bi se što većem broju djece, pa i onima manje talentiranima, omogućilo da izaÄ‘u na regate i tako dobiju motiv za nastavak jedrenja. Je li to već uÄinjeno?
- To smo već riješili i napravljena je kategorizacija regata. Regate su posložene po oznakama 1.6, 1.5, 1.4, 1.3 i 1.2, već su ubaÄene u kalendare regata za iduću godinu, tako da se što više djece ukljuÄi u natjecanja. Jednom rijeÄju, sve ono što je Savez mogao samostalno uÄiniti, što je ovisilo iskljuÄivo o nama, to smo i uÄinili tijekom godine. Preostale zadatke trebaju odraditi klubovi, a mi im možemo maksimalno pomoći.
Treba poÄeti rješavati egzistencijalne probleme klubova
o Jeste li zadovoljni odazivom klubova i suradnjom s njima?
- Zadovoljni smo, odaziv je dobar, klubovi prepoznaju trud Saveza. Prošle smo subote imali skupštinu, na kojoj predstavnici klubova, osim nekih sitnijih zamjerki, nisu imali većih primjedbi na rad Saveza. Ja sam i tamo naglasila kako se većina klubova uglavnom bavi najuspješnijim jedriliÄarima i razvojem škola jedrenja, a manje se pažnje posvećuje osnovnim egzistencijalnim problemima. To što prije treba promijeniti i klubovi se moraju okrenuti i tim pitanjima, posebno sreÄ‘ivanju prostora u kojima rade i problemu koncesija nad luÄicama, te o trenerskom kadru. Sve te probleme što prije treba poÄeti rješavati.
o Što je sa najavom otvaranja jedriliÄarskih kampova, koju ste takoÄ‘er spominjali prije godinu dana?
- I to smo pitanje pokrenuli, doduše vrlo nježno. Organizirali smo jedan jedriliÄarski kamp u talijanskoj Gardi, gdje je uz financijsku podršku Saveza poslana grupa vrlo talentirane djece koji su tamo boravili u sklopu priprema za Olimpijadu mladih 2014. Nastojimo im pomoći i pripremiti ih kako na toj olimpijadi ne bi samo sudjelovali, već da bi se ravnopravno sa ostalima borili za medalje. No ovdje se nažalost vraćamo na onaj problem nedostatka meÄ‘unarodnih licenci za naše trenere. Naime, da bismo takve kampove organizirali kod nas moramo imati licencirane trenere i to što prije treba riješiti.
Prerano je za komentare NHP-a, treba nam period prilagodbe
o HJS je nedavno, sredinom listopada, prihvatio Nacionalni hendikep premjer (NHP), koji su amaterski jedriliÄari na krstašima dugo Äekali. Kakvi su dojmovi?
- Službeni rezultati još nisu došli do nas i još je prerano za bilo kakve komentare. Na skupštini prošle subote ponovno je bilo najviše rasprava upravo na temu krstaša i ponovno se pokrenulo pitanje plaćanja Älanarine od 300 kuna. Samo da vas podsjetim, sportaš koji jedri u Laseru na ime godišnje Älanarine Savezu plaća 200 kuna. A jedan krstaš od 10, 12 ili 15 metara, na kojem jedri prosjeÄno pet ili više Älanova posade, godišnje plaća 300 kuna. I to postaje problem. Svi amaterski jedriliÄari žele da godišnje bude što više regata, a istovremeno se opiru svrstavanju u bilo kakav sreÄ‘eni sustav. Strašno puno vremena i energije, nebrojeno mnogo sati je unutar Saveza i Izvršnog odbora potrošeno na rasprave o krstašima. Nešto smo od toga do sada stavili na papir, a Äovjek koji je zadužen za tu problematiku do kraja sijeÄnja iduće godine mora podnijeti izvještaj Savezu, nakon toga možemo planirati iduće korake. Naša je želja unijeti red u sekciju krstaša i u regate.
o NHP je do sada eksperimentalno primijenjen na tri regate. Je li opravdao oÄekivanja i kakvim se pokazao na regatnom polju?
- Ponavljam, još je prerano za definitivan odgovor na to pitanje. Htjeli bismo još porazgovarati iu sa autorima premjera, sa onima koji ga prihvaćaju, ali i sa onima koji imaju argumente protiv njega. Tek tada ćemo moći donijeti konaÄnu odluku hoćemo li ga prihvatiti.
o Iz kontakata sa Älanovima foruma Nautica Portala i sa amaterskim sudionicima na regatama dade se zakljuÄiti da dobar dio njih pozdravlja uvoÄ‘enje reda u organizaciju regata, no unutar dijela jedriliÄara će oÄito biti otpora NHP-u. Kako će postupiti Savez? Hoće li premjer nametnuti na silu ili će izabrati manje agresivan pristup?
- Svjesni smo otpora dijela jedriliÄara i to nije ništa novo. Naša je želja i namjera uvesti minimum kriterija, standarda i uvjeta da se u sustav regata uvede red i da se svi sudionici regata izjednaÄe. Važno nam je da glavnina jedriliÄara prihvati NHP, to onda znaÄi da smo napravili dobar posao. Nažalost, uvijek će biti protivnika i toga smo svjesni. Nemamo nikakvu namjeru ništa uvoditi na silu i bez suglasnosti većine Älanova. I Izvršni odbor Saveza i ja osobno želimo definirati jasne okvire i kriterije NHP-a, da budemo sigurni u taj premjer, provest ćemo i odreÄ‘eni period prilagodbe i tek tada, ako se sve pokaže dobro, možemo razgovarati o njegovom prihvaćanju i svim ostalim pojedinostima. Sigurna sam da je većina jedriliÄara za uvoÄ‘enje reda u sustav regata, tek malom broju njih red ne odgovara. No kad NHP zaživi i kad se stanje sredi onda je i manjinu koja se tom redu opire lakše kontrolirati.
Natura Jadera“, javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na podruÄju Zadarske županije, dobila je i službeno priznanje za uvalu Sakarun, kojom upravlja, uvrštenjem u asocijaciju "The Most Beautiful Bays of the World" odnosno"Najljepše uvale svijeta".
„Nakon što smo lani na 8. kongresu, a potom na zasjedanju Upravnog odbora u Parizu, a po provedenim kontrolama na osnovu prethodnog kandidiranja, primljeni u udrugu "Najljepših uvala svijeta", na upravo završenom kongresu u Kambodži odnosno Pnom Penu uruÄeno nam je i službeno priznanje i predstavljeni smo zajedno s kolegama iz Japana odnosno Mitscushime. Bilo je veliko zadovoljstvo i Äast vidjeti gdje meÄ‘u zastavama 30-tak istaknutih zemalja svijeta vijori i hrvatska trobojnica. Mislim da je rijeÄ o prepoznavanju našeg truda da na održiv i društveno koristan naÄin upravljamo tim prirodnim bogatstvom. TakoÄ‘er potvrda ljepote Hrvatske i Jadrana koja kroz popularizaciju unutar asocijacije, a koja se trudi razvijati maksimalno suradniÄke odnose s uglednim institucijama poput UNESCO-a, velika su reklama. KonaÄno vjerujem da mogu doprinijeti slici o Hrvatskoj i našem turizmu, posebno našem kraju“ kazao je Mirko ÄinÄ‘ić po povratku dodavši: „Svakako vjerujem da to može doprinijeti i lakšem privlaÄenju sredstava EU kod kandidatura po programima, što nam je svakako i cilj i zadaća“.
Akcija za uvrštenje Sakaruna u "Najljepše uvale svijeta"zapoÄela je još prije tri godine i sada je formalno okonÄana. Uvala Sakarun sada je Älanica udruženja kluba "Najljepše uvale svijeta" u kojem se nalaze uvale 30 zemalja, njih 38 sa svih kontinenata.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
