Visoki Upravni sud u Zagrebu odbacio je tužbu ploÄanske udruge “Lijepa naša”, koja je tražila da se poništi Rješenje u kojem se gradnja brane na rijeci Neretvi kod Komina ocjenjuje kao povoljna za okoliš.
Podsjetimo, Hrvatske vode u okviru velikog pilot-projekta navodnjavanja u dolini Neretve namjeravali su postaviti pomiÄnu branu, koja bi osim za navodnjavanje služila i za obranu od prodora slane vode u tok Neretve.
MeÄ‘utim, “Lijepa naša” upozorava da je rijeÄ o itekako nepovoljnom zahvatu koji ugrožava rijeku Neretvu, što bi imalo nesagledive posljedice za biljni i životinjski svijet.
Obrazloženje na šest stranica
- Presuda je obrazložena na šest stranica, na dugaÄko i široko, ali bit je u tome da se naša tužba odbija. Ono što je vrlo interesantno je da smo u roku od dva dana dobili dvije presude osnovane na istoj tužbi, datirane istim datumom, s dva razliÄita poslovna broja, ali je ova druga nešto opširnija. Kolega Tibor Mikuška koji je u ime svoje udruge iz Osijeka podnio s nama tužbu smatra da su nešto zabrljali u prvoj, pa su to ispravili drugom presudom. Kako ni jedno od nas nije pravnik, obje ćemo presude proslijediti na nekoliko adresa da nam „zeleni“ pravnici objektivno objasne o Äemu se radi, istiÄe Ana Musa, predsjednica “Lijepe naše”.
U svojim primjedbama, koje su osim mjerodavnim hrvatskim institucijama poslali i Europskoj komisiji, ekolozi su isticali da bi brana kod Opuzena sprjeÄavala prodor slane vode uzvodno, a nizvodno je sve do neretvanskog ušÄ‡a povećana mogućnost podzemnoga kapilarnog prodora slane vode. TakoÄ‘er je upozoreno kako je problem zaslanjenja u dolini Neretve nastao nakon nekontrolirane eksploatacije pijeska iz korita i ušÄ‡a Neretve te potkopavanjem pješÄanog spruda Škanj na ušÄ‡u.
Taj prirodni pješÄani sprud štitio je Neretvu od većeg prodiranja mora, ali kako su škanji polako nestajali, nepovratno je izgubljena prirodna barijera obrane od soli.
Stoga su ekološke udruge predlagale da se projekti obrane od soli provode na ušÄ‡u Neretve nasipanjem pijeska, Äime bi se vratili škanji u prvobitno stanje. Za to bi smatraju trebalo puno manje novca od osamnaest milijuna kuna, koliko će stajati investicija pomiÄne brane izmeÄ‘u Opuzena i Komina.
Osim toga, upitne su i koristi od ovoga projekta navodnjavanja za poljoprivrednu proizvodnju, jer nije reÄeno koliko su troškovi održavanja toga sustava. InaÄe, projekt navodnjavanja doline Neretve do sada je više puta pompozno najavljivan uglavnom kao dio predizbornih obećanja koja nikada nisu realizirana.
Od najavljenog sastanka splitskoga gradonaÄelnika i predstavnika njemaÄke tvrtke “European Coastal Airlines“, po svemu sudeći, neće biti ništa. O lokaciji uzletno-sletne staze za hidroavione i uvjetima za hidroavionsko prometovanje odluÄit će, naime, nadležne državne institucije i ministarstva. Zadnja ideja o loakciji hidrodroma bila je ona u akvatoriju poljudskog bazena.
- Nemam namjeru više javno polemizirati s predstavnicima njemaÄke tvrtke i zasigurno ih neću primiti. Postoje hrvatski zakoni i propisi, a na njima je da ih poštuju - decidiran je bio gradonaÄelnik Ivo Baldasar.
-Na temu uzletno-sletne staze zatražili smo struÄno mišljenje i tumaÄenje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Agencije za kontrolu civilnog zraÄnog prometa, Udruge opće avijacije, konzervatora te LuÄke uprave i kapetanije. Na spomenutim je institucijama da daju konaÄno mišljenje i definiraju uvjete koje njemaÄka tvrtka mora ispuniti po pitanju hidrodroma. Nakon što dobijemo struÄno mišljenje treba vidjeti mogu li, ili ne mogu, Nijemci zadovoljiti tražene uvjete. Dakle, za mene je stvar popriliÄno jasna - poruÄio je gradonaÄelnik, najavljujući tako skori kraj trakavice oko hidroaviona na Matejušci.
Stavite Äepiće u uši
S druge strane, zanimljivo je ono što propisuje Pravilnik grada koji odreÄ‘uje najvišu razinu dopuštene buke u otvorenim gradskim prostorima. ReÄeni gradski pravilnik za Gradsku luku, koja spada u mješovitu zonu poslovne namjene sa stanovanjem, dopušta najvišu razinu do 65 decibela danju, te 50 decibela u noćnim satima.
NjemaÄka kompanija prometovala bi i sa, kako su javili mediji, kanadskim hidroavionima De Havilland DHC-6 300. RijeÄ je o hidroavionima koji koriste snažne turbopropelerske motore “pratt and whitney PT6A” koji prilikom plovidbe proizvode zvuk jaÄine preko 85 decibela.
RijeÄ je o podatku iz certifikata buke za spomenuti tip zrakoplova izdanom od strane Europske agencije za sigurnost zraÄnog prometa (EASA). Ekvivalent zvuku jaÄine 85 dB bila bi jaÄina zvuka kamiona s prikolicom u prolazu ili kompresora, a pri Äemu lijeÄnici preporuÄuju korištenje sredstava za zaštitu sluha.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
