Nautical News (Croatian)

Uređenje obale u središtu Supetra, gradnja marine ili samo privezišta na predjelu Vlačica, tema je koja je već dulje vrijeme aktivna u gradu. Plan izgradnje marine u međuvremenu je odbačen, no ostaje mogućnost ljetnog veza brodova.

Za to je nedavno dobivena i građevinska dozvola, a investitor projekta je županijska Lučka uprava. Projekt ne podupiru svi, a među njima je i Udruga "Za naš Supetar". Još početkom 2014. organizirali su peticiju koju je potpisalo više od 700 Supetrana. Čuli smo za razloge protivljenja.

– Smatramo da je projekt nepromišljen i pogrešno izrađen. Mi nismo protiv uređenja obale, tražimo samo da se uredi postojeća obalna linija, da se postavi kamen i da se komunalno uredi, ali da se ne mijenja struktura i da se betonski plato ne širi. Protiv smo širenja na plažu i gubljenja vaterpolskog igrališta. Poslije ovoga mi tu plažu više nemamo. To svima mora biti jasno – upozoravaju Željko Hrepić, predsjednik Udruge "Za naš Supetar", i njezin član Vladimir Mascarell.

– Procedura je ispoštovana. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja tvrdi da se širenjem luke i pristaništa nije dirao Prostorni plan Supetra, iako se luka proširila na plažu. I zaista nije. No, to je zbog greške u tom planu. U njemu akvatorij plaže, naime, uopće nije ucrtan. Tako da imamo plažu Vlačicu na kopnu, ali ne i more koje bi pripadalo plaži – nastavlja Hrepić.

'Dizajnerski, a ne inženjerski'

Prigovori su slani Ministarstvu graditeljstva, no bili su odbijeni. Nedavnim izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Supetra otvorile su se nove mogućnosti. Gradu su poslani prigovori, odgovor se čeka.

– Tražili smo da se ucrta akvatorij. Prođe li ta izmjena, čitav projekt pada u vodu jer bi se u tom slučaju kosio s Prostornim planom. Investitori su se silno trudili poštovati proceduru, ali u svakom koraku imaju grešku. Projektu se pristupilo dizajnerski, a ne inženjerski, što ovakav objekt zahtijeva. Projekt marine odbačen je zbog valovanja. Projekt je potom promijenjen i prešlo se na privezište. Dakle, most odbačenog projekta marine ne bi izdržao jake valove. Ako je tako s mostom, što ćemo s brodovima koji su na privezištu potpuno nezaklonjeni? Za koga to pristanište gradimo?

Otkud novac?

– Uostalom, ni jedan nacrt u projektu ne pokazuje odnos novog "banana" mosta prema starom portu. Mi tvrdimo da je moguće da će se tu onda nagurati toliko valova da ni jedan brod u starom portu neće biti siguran. Ovaj projekt, čini se, nitko nije pročitao. Ministarstvo graditeljstva i Upravni odjel nisu dužni gledati sadržaj, nego samo formu i proceduru. A isto je i s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode – upozorava Hrepić.

Hrepić i Mascarell smatraju da se ekološka studija temelji na lokaciji, ne i na objektu, što je u osnovi krivo. Ekološki elaborat mora pratiti utjecaj ne bilo kakvog objekta, nego novog objekta u okolišu. Nisu se ustručavali kršiti sve zakone inženjerske struke, svi, od prvog do zadnjeg sudionika, oštro poručuju iz udruge.

– Kako je moguće da netko ulaže toliko novca bez priložene studije isplativosti? A mi smatramo da je ova investicija neisplativa. Otkud novac i na koji je način osiguran povrat sredstava, ključna su pitanja jer, napominjemo, ovdje je riječ o izgradnji novog pristaništa, ne o uređenju postojećeg stanja – zaključuje čelnij Udruge "Za naš Supetar".

Nakon višemjesečnih priprema, pašmanska gajeta „Mala Matulića" u srijedu poslijepodne krenula je na svoje najdulje putovanje. U francusku pokrajinu Bretanju, gdje će od 11. do 17. svibnja sudjelovati na festivalu Tjedan zaljeva Morbihan i uz „Crialeis", brodicu otoka Ile aux Moines, predvoditi veliku paradu brodova.

Krsto Matulić, vlasnik broda i kapetan posade, u kojoj će jedriti Max Juričić, Vinko Pašalić i Gordan Borčilo, osobno je u Murteru nadzirao vađenje gajete iz mora i utovar u šleper kojim je u Morbihan krenula i betinska gajeta „Kurnatarica" Udruge Latinsko idro. Hrvatsku pomorsku baštinu u Francuskoj će još predstavljati „Condura Croatica" Sveučiliša u Zadru, gajetica „Salvia" iz Murtera, „Neretvanska trupica" iz Metkovića, leut „Slobodna Dalmacija" splitske Udruge Cronaves, leut „Tomislav" iz Korčule, leut „Borac" iz Splita, batana „Brioni" iz Fažane te leut „Tolitar" i gajeta „Patriot" iz Vrboske na Hvaru.

Prema riječima Plamenka Bavčevića iz Udruge Cronaves, koja je, uz Hrvatsku turističku zajednicu, glavni organizator predstavljanja hrvatske maritimne baštine na najvećem europskom festivalu mora i pomorstva, na Tjednu zaljeva Morbihan okupljaju se brodovi svih veličina, namjena i specifičnih tradicija: brodovi na vesla, stari ribarski brodovi s jedrima, stari motorni brodovi, tradicionalni jedrenjaci s više jarbola, klasične i suvremene jahte, poput Kaskelota, jedrenjaka sagrađenog 1948. u Danskoj, koji se često koristio u filmskoj industriji i bio jedan je od najpopularnijih trgovačkih brodova 20. stoljeća.

- Većinom su to brodovi porijeklom iz francusko-atlantskog priobalnog pojasa (mora i jezera), ali na proteklim festivalima bilo je sve više brodova iz britanskih luka, sa Sjevernog mora, iz skandinavskih zemalja i Mediterana. Prije dvije godine sudjelovalo je deset nacija i oko 5.000 mornara, uglavnom amatera, zaljubljenika u more koji na festival dolaze zbog vlastitog zadovoljstva, zbog druženja, novih poznanstava, razmjene iskustava istinskih pomorskih tradicija te plovidbe u prekrasnom Zaljevu Morbihan. Hrvatska, kao najmlađa članica Europske unije, ove će godine biti „specijalni počasni gost" i zapravo će cijeli festival biti u znaku naše višestoljetne pomorske tradicije, a na rivi u gradu Vannesu bit će postavljeno Hrvatsko maritimno selo u kojemu ćemo se svakodnevno predstavljati različitim kulturno-zabavnim programima i događanjima, najavljuje Bavčević.

A jedan od najvažnijih događaja bit će potpisivanje Povelje prijateljstva između Općine Pašman i Ile aux Moinesa, najvećeg otoka u Zaljevu Morbihan, kojemu će prisustvovati i veleposlanik RH u Francuskoj dr. Ivo Goldstein. Kako ocjenjuje pašmanski načelnik Andro Magić, bit će to dosad najveća inozemna promocija otoka Pašmana.