Sve je spremno za start 3. Regate tisuću otoka. Na jednom od najljepših kursova za navigacijske regate u nedjelju, 20.09 točno u podne ispred Rijeke startat će jedrilice iz Austrije, Crne Gore, Češke, Čilea, Hrvatske, Italije, Litve, Mađarske, Njemačke, Rusije, Slovačke, Slovenije. Švicarske i Velike Britanije, Nakon starta u Rijeci, prva etapa prolazi među više od 1000 jadranskih otoka pri čemu jedrilice moraju otoke Unije, Susak, Premudu, Dugi otok, Kornat, Vis, Lastovo i Sveti Andrija ostaviti desno da bi se došlo do cilja nakon 277 NM ispred prekrasne marine Porto Montenegro u Tivtu. Druga etapa jedri se na istom kursu u povratnom smjeru. U obje etape tako kurs zahtijeva navigaciju među otocima bez izlaza na otvoreno more Jadrana. Izbor kursa u odobalnom natjecanju izazov je i tajna pobjede. Umijeće je odabrati jedriti između pojedinih otoka, procijeniti gdje su najpovoljniji vjetrovi i struje i otkriti odlučujuće čimbenike da se na cilj stigne prije ostalih. To ne mora biti najkraći kurs duljinom, samo treba biti najbrži.

Uz broj država sudionika impresivna je i lista jedriličara i
jedrilica koje su već promijenile sliku riječke luke. Pobjednik prve Regate tisuću otoka i trenutni vlasnik rekorda u realnom jedrenom vremenu prve etape s 28:41:06 sati, mađarski Wild Joe Martona Josze jedan je od favorita i ove godine. Prošlogodišnji pobjednik Berislav Vranić ove godine dolazi s novom jedrilicom starog imena. Damaco je sada Farr 40 kojemu će dodatan vjetar u leđa samopouzdanja biti i pobjeda na regati Trka oko Krka prošlog vikenda. Austrijska Hidra Goesta Pongratza u oba je dosadašnja izdanja Regate tisuću otoka bila na pobjedničkom postolju čemu se zasigurno nada i ove godine.
Ova je regate vro brzo stekla kultni status među jedriličarima koji je odmah po završetku stavljaju u svoje planove za sljedeću godinu. Jedan od takvih je i talijanski jedriličar Beppe Bisotto koji s jedrilicom Atame uvijek sudjeluje u posadi od samo dva člana.
Po prvi puta na regati dolazi i posada iz Južne Amerike. Čileanski Mardivino Miguela Gonzalesa poseban je po tome što posadu čini cijela obitelj te samo jedno prezime na brodu nije Gonzales. Litavska posada dolazi na jedrilici Hispaniola koja je bila ORC Europski prvak 2011 dok će posebno zanimljivo vidjeti kako će se na ovako dugom kursu snaći slovenska Megaenergija, dizajnirana isključivo za regate s prilično spartanskim uvjetima za boravak na brodu. Od prošle godine Regata tisuću otoka je otvorena i za višetrupce, koji je ove godine 6 na startnoj listi, među kojima i Proper Job 2 Marka De Micheli Vitturia, prva hrvatska jedrilica u ovoj kategoriji.
U subotu, 19.09 u akvatorjiu ispred Rijeke predviđena je i promotivna regata na kojoj novinari i predstavnici medija mogu sudjelovati kao gosti na jedrilicama. Start promotivne regate predviđen je u 12:00 sati s isplovljenjem iz riječke luke u 11:00.
Regatu će biti moguće pratiti uživo na internetu putem tracking sustava gdje će se u realnom vremenu moći vidjeti pozicije jedrilica, trenutne brzine i kurs koje su odabrale od starta do cilja. Po prvi puta će se tijekom regate prikazivati i trenutni rezultati po korigiranom vremenu, dok će se na Facebook stranici regate objavljivati fotografije s jedrilica tijekom regate.
Pokrovitelji Regate tisuću otoka su: Primorsko-goransku županiju, Grad Rijeku, Lučku upravu Rijeka, Lučku kapetaniju Rijeke, Turističku zajednicu Kvarnera i Turističku zajednicu Grada Rijeke uz sponzore: Porto Montenegro, One Sails, Botel Marina,Avel Yachting i Tiskaru Zambelli.
Read More
Kupači na Marjanu svjedočili su neočekivanom prizoru kad je posada 55 metara duge jahte “Kamalaya” prišla obali, bacila sidro, te četirima velikim sajlama privezala brod oko borova između Bena i Instituta, “zapasavši” pri tome oko 100 metara plaže.
Posada
megajahte veličine osrednjeg trajekta sajle je na obalu prebacila vodenim skuterima manevrirajući među plivačima, a akcija privezivanja trajala je duže od pola sata.
Nakon toga su se mornari s “Kamalayje” odlučili malo proveseliti, pa su skuterima glisirali i izvodili akrobacije oko jahte, niti 50 metara od obale.
Zatečen bahatošću zapovjednika, a radi se o Nijemcu Christophu Schäferu koji ima više od 25 godina iskustva na sličnim dužnostima, potpisnik ovih redaka nazvao je najprije Pomorsku policiju, a nakon obavijesti da su im oba broda izvan grada, i Lučku kapetaniju.
Dežurni službenik u Kapetaniji kazao nam je da je sam u uredu, te da će poslati brod u inspekciju čim bude moguće.
Brod je doplovio tek dva sata kasnije, a jahta je četiri sata nakon vezivanja napustila ilegalno privezište na plovnom putu i otplovila prema Kaštelima, da bi se zatim opet - vratila.
Ilegalno sidrenje, te privezivanje u blizini plaža na obalama park-šume Marjan i nije neka novost. U Lubinskom portu tijekom sezone svakoga dana zna biti i više od 30 brodova koji tu bacaju sidra i cime, iako je u moru i na plažama bezbroj kupača. Ipak, slučaj da se u zaštićenom krajoliku, a uz to još i na plovnom putu nonšalantno veže čelična grdosija od 55 metara ipak je nešto drugo.
Kapetan Schäfer na svom profilu hvali se da je oplovio cijeli svijet, krstario neistraženim područjima južne Azije, obalama Amerike i cijelim Mediteranom. No, pitanje je bi li se usudio napraviti sličan manevar negdje na Azurnoj obali, primjerice ispred Cannesa ili Nice, ili privezati svoju megajahtu na plaži u Miamiju. Da ne govorimo da bi samo jednodnevni privez broda sličnih dimenzija sa suprotne strane Marjana, u ACI-jevoj marini, platio oko 9000 kuna.
Naš zakon po tom je pitanju jasan, što je potvrdio i Ivica Vuletić, načelnik Pomorskog prometa u Lučkoj kapetaniji.
– Takvo privezivanje nije legalno jer Kaštelanski zaljev je plovni put i jahta te veličine ne smije se vezati na tom području. Također, zabranjeno je privezivati se za stabla – objasnio je Vuletić i dodao:
Priznao grešku, ali...
– Naša ekipa po dojavi je izišla na teren, prišla jahti i stupila u kontakt s kapetanom. Objasnili su mu u čemu je problem, on je u početku negodovao, ali je priznao grešku i maknuo jahtu. Zbog nedozvoljenog sidrenja platio je kaznu od 3100 kuna. Ovo mu je prvi takav prekršaj, ponašao se korektno, pa je to uzeto u obzir pri određivanju visine globe.
Za komentar smo upitali i Roberta Koharevića, ravnatelja Javne ustanove za upravljanje Marjanom.
– Dobili smo više dojava građana da se velika jahta privezala uz marjansku obalu. Naši djelatnici izišli su na teren, utvrdili stanje, te obavijestili Lučku kapetaniju čiji su službenici zatim izišli na teren. Slične stvari rijetko se događaju, bio je samo još jedan takav slučaj prije dvije godine
Budući da su sve plaže izuzev Bena i Prve vode na sjevernoj strani Marjana “divlje”, to nije u ingerenciji Javne ustanove, pa o tome uvijek obavijestimo Lučku kapetaniju koja to rješava – kazao je Koharević.
Read More