VREMENSKE prilike u okolici otoka Giglio napokon su se dovoljno stabilizirale da zapoÄne operacija ispumpavanja nafte iz nasukanog kruzera Costa Concordia, potvrdile su talijanske vlasti za BBC. Iz kruzera treba ispumpati 2500 tona nafte.
Za ispumpavanje nafte zadužena je kompanija iz Nizozemske, pri Äemu dobiva svu potrebnu pomoć od talijanskih partnera. Radi se o vrlo osjetljivoj operaciji, zbog bojazni da bi nafta mogla iscuriti u more i izazvati ekološku katastrofu.
Akcija je dosad odgaÄ‘ana zbog meteoroloških neprilika, ali i potraga za putnicima koje se i dalje smatra nestalima. Talijanske vlasti kao nestale i dalje vode 15 osoba s Costa Concordije, iako praktiÄki nema šanse da su i dalje žive.
U nasukavanju Costa Concordije poginulo je, prema službenim podacima koji su i dalje važeći, 17 osoba.
Prije dva mjeseca najam velikog teretnog broda dosezao je Äak 15.000 dolara dnevno. Brokeri i vlasnici kažu da ga danas dobijete za 6000 dolara. Iako su za to djelomiÄno kriva previranja u svjetskom gospodarstvu, znaÄajniji Äimbenik je gomila novih teretnjaka. Takav višak stavlja dodatni financijski pritisak na brodovlasnike koji su ih kupili, kao i na europske banke koje su financirale veći dio tih kupnji, a koje su ionako u problemima. Tijekom globalnog procvata tržišta roba, koje je trajalo do kraja proljeća 2008. godine, brodovlasnici nisu uspijevali dovoljno brzo Äak ni podnijeti zahtjeve za nove brodove. No zbog dugog razdoblja Äekanja u brodogradnji, ta plovila sada se dostavljaju po nekoliko stotina odjednom, a sve se to dogaÄ‘a u vrlo teškom i vrlo nepovoljnom periodu po meÄ‘unarodno gospodarstvo, piše New York Times.
Za pomorsku prijevozniÄku industriju, ova zasićenost znaÄi ne samo niže cijene prijevoza, već i vrtoglavi pad vrijednosti plovila. Najveći gubitnici u svemu su odreÄ‘ene velike europske banke. NjemaÄka Commerzbank, britanska Lloyds Banking Group i francuska Société Générale samo su neke od europskih ustanova koje smanjuju izloženost brodarskim zajmovima.
Basil Karatzas, izvršni direktor brodarske brokerske agencije Karatzas Marine Advisors s Manhattana, procjenjuje da europske banke posjeduju oko 500 milijardi dolara u brodarskim zajmovima te da im samo na tom podruÄju prijete gubici od oko 100 milijardi dolara.
"Najveći strah" tih banaka "jest koliki je otpis i kako ga obraditi s raÄunovodstvenog stajališta", kaže Karatzas. U meÄ‘uvremenu brodovlasnici s tjeskobom prate referentnu toÄku industrije, Baltic Dry Indeks ukupne koliÄine narudžbi teretnjaka, kojemu se od poÄetka ove godine vrijednost upola smanjila.
Taj je indeks trenutaÄno na najnižoj razini od sijeÄnja 2009., kada je gospodarska kriza bila najteža. I dok pada broj narudžbi, pada i cijena samih plovila. Veliki tanker Samho Dream koji je poÄetkom 2008. godine prodan za 137 milijuna dolara, krajem prošle godine vratio se u ruke bankara koji su ga u Hong Kongu preprodali za samo 28,3 milijuna dolara.Globalna tonaža velikih teretnih brodova godišnje se penje za više od deset posto, pa se tako oÄekuje da će samo ove godine iz brodogradilišta isploviti 1650 teretnjaka za prijevoz robe. Dok se god tonaža prevezene robe na svjetskom trgovinskom tržištu polako penje po godišnjoj stopi od bijednih dva do tri posto, prezasićenost će predstavljati sve veći teret za pomorsku brodarsku industriju.
Kupci koji su u iskušenju da odbiju isporuku plovila mogli bi izgubiti uloge, koji obiÄno iznose do 40 posto ugovorene cijene broda. No postaje sve teže dobiti novac banaka za isplatu ostalih 60 posto, osobito sada kada je preprodajna cijena toliko niža u usporedbi s ugovornim cijenama. Zbog oslabljenog gospodarskog rasta svjetska potražnja nafte nije rasla pa nema ni potrebe za novim tankerima, piše New York Times.
Najveće tržište za teretne brodove jest prijevoz željezne rude do kineskih ÄeliÄana. No s obzirom da usporavanje kineskog tržišta nekretninama podriva potražnju za Äelikom, od listopada je naglo pala i godišnja stopa rasta kineskog uvoza željezne rude. ÄŒak i ako svjetska trgovina u nadolazećim mjesecima ne uspori, pred brodarskom industrijom nalazi se dug put prije nego što se potražnja za brodovima ne izjednaÄi s kapacitetima.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
