Pomorsko dobro resurs je iznimne vrijednosti pa je nužno njegovo bolje gospodarsko vrednovanje, suglasni su sudionici okruglog stola o pomorskom dobru koji je danas održan u rijeÄkoj županijskoj Gospodarskoj komori.
Nina Perko iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture kazala je da je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama omogućio gospodarsko korištenje pomorskog dobra, ali da je u provedbi otvorio odreÄ‘ena pitanja te da je nužno osuvremeniti neka rješenja iz tog zakona.
Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za RH, Äine ga unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, a dijelom kopna smatra se morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušÄ‡a rijeka koje se izlijevaju u more i dr.
Obuhvaća obalu u širini od najmanje šest metara.
Do sada su mu utvrđene granice na oko 750 kilometara obalne crte, od ukupno 6278 kilometara, ili 11,94 posto.
Perko je ocijenila da za složen postupak utvrÄ‘ivanja granica pomorskog dobra nedostaje struÄnog kadra.
Među dvojbama koje su otvorene za raspravu, primjerice u sustavu koncesija, navela je pitanje koncesijske naknade.
U luÄkom sustavu treba razmotriti sustav upravljanja lukama, posebnosti upravljanja županijskim lukama, odrediti ulogu koncesionara, raspraviti naÄin uÄešÄ‡a privatnog kapitala u izgradnji ili modernizaciji luka i drugo.
Zlatan Marunić iz primorsko-goranske županijske uprave istaknuo je nedostatke na koje nailaze pri izdavanju koncesija, odnosno probleme nesuklađenosti Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakona o koncesijama.
Rekao je da je postupak ishodovanja lokacijskih dozvola za ulagaÄe koje imaju novac i ideje predug i da stoga Äesto odustaju od projekata.
Marunić smatra da treba poticati donošenje planova nižeg reda na pomorskom dobru, osigurati sredstva za izvlaštenja, ubrzati upis pomorskog dobra u katastar i gruntovnicu, razmotriti davanje koncesija na zahtjev u sluÄaju kampova, hotela i sliÄnog te ubrzati davanje koncesija.
StruÄnjak za pomorsko dobro Branko Kundih ocijenio je da su kljuÄna pitanja u vezi pomorskog dobra ustvari neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Kundih smatra da iskljuÄivi koncesijski model gospodarskog korištenja pomorskog dobra putem javnog prikupljanja ponuda u kombinaciji sa zakonskom odredbom da se koncesija može dati tek nakon što je utvrÄ‘ena granica pomorskog dobra nije održiv.
Na može se od investitora i koncesionara oÄekivati da ulazi u neizvjesne projekte na pomorskom dobru ako nisu transparentno postavljeni pravni i ekonomski okviri koncesijskog sustava, naglasio je.
Nova generacija Quickovih punjaÄa podijeljena je u Äetiri kategorije: Mini, Low, Medium i Hi power. Ovi se punjaÄi meÄ‘u sobom razlikuju i po tome što, ovisno o kategoriji, imaju kapacitet od 8 do 80 A i namijenjeni su za punjenje akumulatore napona 12 ili 24 volti. Poseban sustav ventilacije omogućava manje zagrijavanje te niži šum punjaÄa. PunjaÄi imaju posebnu sklopku za odabir punjenja „tekućih“ ili gel elektrolitskih akumulatora. Uz punjaÄe kao dio dodatne opreme ide i kontrolni zaslon koji prikazuje stanje punjenja odnosno pražnjenja akumulatora. Na sve modele garancija je 24 mjeseca.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
