RIJEKA Sve je neizvjesno u planu ureÄ‘enja stambeno poslovne Äetvrti s hotelom i marinom na podruÄju Delte i Porto Baroša osim želje Gorana Štroka da se ovim projektom vrati u Rijeku.
Bivši vlasnik Hotela Bonavia, koji nikada nije skrivao prijateljske i poslovne veze sa uglednim Älanovima SDP-a, ovih je dana javno i vrlo detaljno opisao svoje poslovne planove u kojima su najvažniji upravo Delta i Porto Baroš, gdje bi Štrok želio izgraditi oko 2.000 luksuznih stanova, zgrade od minimalno 25 katova, marinu sa 400 vezova od Äega 70-80 megajahti, hotel, kongresni i aqua centar.
Pritom je kazao i kako je obavio razgovore s najvažnijim ljudima u zemlji, ministrima Radimirom ÄŒaÄićem, Slavkom Linićem, sad već bivšim ministrom Zlatkom Komadinom i rijeÄkim gradonaÄelnikom Vojkom Obersnelom, kao i da su mu svi oni dali podršku. Mali problem je što bi ta podrška trebala biti tek naÄelne prirode i vrijediti koliko i za svakog drugog potencijalnog investitora, jer bi u suprotnom bila rijeÄ o otvorenom pogodovanju željama pojedinaca i namještanju natjeÄaja.
Naime, Štrokovi se planovi teško mogu realizirati bez izmjene generalnog urbanistiÄkog plana Grada Rijeke, koji propisuje uvjete gradnje i ureÄ‘enja Delte i Porto Baroša, a tu su ograniÄenja dosad bila priliÄno stroga, te je jedan od uvjeta bio da nove zgrade na Delti ne smiju biti veće od onih u neposrednoj blizini, a rijeÄ je o oko šest katova.
MeÄ‘utim, stvar oÄito ne treba tako kruto shvaćati, pa u odgovoru Odjela za urbanizam Grada Rijeke juÄer navode sljedeće:
– Sukladno smjernicama iz GUP-a Grada Rijeke na Delti je moguće ukupno izgraditi 250.000 Äetvornih metara, od Äega 40 posto može biti namijenjeno stambenoj namjeni. Unutar toga moguća su manja odstupanja koja se mogu potvrditi kroz izradu detaljnog plana ureÄ‘enja.
U tom smislu, 100.000 Äetvornih metara bruto površine mogu biti stanovi, tako da je moguće izgraditi oko 1.500 stanova. Visina graÄ‘evina nije ograniÄena, jer prethodno treba provesti urbanistiÄko-arhitektonski natjeÄaj, ali je kao ograniÄenje dan koeficijent mase prema kojem je ukupni dozvoljeni volumen graÄ‘evina 280.000 kubnih metara što odgovara otprilike visini okolnih zgrada.
Dozvoljena je gradnja graÄ‘evina većih od 30 metara, ali kao landmarka, a ne na cijeloj površini Delte, zakljuÄuje se u odgovoru Grada Rijeke na upit našeg lista u kojem smo željeli provjeriti koliko su Štrokove želje realne. OÄito i nisu sasvim neizvedive, iako tek treba vidjeti kako smjestiti Äak 1.500 luksuznih stanova na tako malom prostoru.
Goran Štrok tek je jedan od ukupno 35 kandidata koji su poslali neobvezujuće pismo namjere u LuÄku upravu Rijeka iskazujući svoje zanimanje.
Prije otprilike mjesec dana Štrok je i osobno bio u LuÄkoj upravi gdje su mu prezentirali dokumentaciju i aktualno stanje projekta, pa su baš zato Äudne brojke o kojima on govori, jer je rijeÄkim GUP-om tamo bila predviÄ‘ena maksimalno moguća gradnja zgrada od šest katova, a ne 25 katova i više, kao što bi Štrok želio.
Na Delti je stoga teško izgraditi Äak 2.000 luksuznih stanova. Ni hotel u Porto Barošu, koji se predviÄ‘ao sa svega 80 ležaja sigurno ne može ostati na tako malom kapacitetu.
Nadalje, u ovom trenutku upitno je kada bi meÄ‘unarodni natjeÄaj uopće mogao biti raspisan, jer još uvijek nije utvrÄ‘ena strategija po kojoj bi se realizirao rijeÄki »waterfront«. Predstavnici nove Vlade o tome odluku još nisu donijeli, toÄnije sve je ostalo isto kao i prije šest mjeseci kada je LuÄka uprava organizirala skup investitora pod nazivom Otvoreni dani Delte i Porto Baroša. Tamo se zakljuÄilo kako prije raspisivanja natjeÄaja moraju biti usklaÄ‘eni Zakon o morskim lukama,
Zakon o pomorskom dobru i Zakon o koncesijama, jer bi bez toga bilo krajnje riziÄno ulaziti u tako veliku investiciju. Nije riješen ni problem kolektora za Äije je izmještanje potrebno uložiti oko 50 milijuna eura, pa je otvorena mogućnost da kolektor ostane na Delti, što bi umanjilo iskoristivu površinu od 170.000 Äetvornih metara i smanjilo atraktivnost investicije, pa i željeni broj stanova. Druga opcija je da se kroz natjeÄaj ponudi investitoru potpuno ili djelomiÄno financiranje izmještanja kolektora.
Nije donesena ni odluka o tome hoće li se raspisati jedan natjeÄaj za cijeli prostor ili bi investicija bila podijeljena na jedan natjeÄaj za marinu i hotel u Porto Barošu i drugi za Deltu.
Prema informacijama našeg lista prijedlog je da se Porto Baroš izdvoji i što prije ponudi zainteresiranima, jer je sasvim sigurno da bi u tom sluÄaju investitora bilo, prije svega zato što je rijeÄ o izuzetno atraktivnoj lokaciji, gdje nije neophodna neka magalomanska investicija, a relativno brzo se može otvoriti barem marina u kojoj bi se našlo mjesta i za velike luksuzne jahte.
Upravo takvu jahtu povremeno uz bok rijeÄkog lukobrana veže novi vlasnik NK Rijeke,
Gabriele Volpi, koji je navodno takoÄ‘er zainteresiran za marinu u Porto Barošu, što znaÄi da Goran Štrok nikako nije i ne mora biti najozbiljniji kandidat za rijeÄki »waterfront«.
Svjetski jedriliÄarski savez objavio je nove ljestvice olimpijskih klasa. Nakon regate Svjetskog kupa u Palma de Mallorci nekih znaÄajnih promjena ustvari nije bilo, hrvatski su jedriliÄari mahom zadržali svoje visoke pozicije. Prema plasmanima na prva tri mjesta svih ljestvica prva je meÄ‘u nacijama Poljska, dok se Hrvatska nalazi na visokom šestom mjestu.
Ivan Kljaković Gašpić i dalje je drugi finaš svijeta. Na svjetskoj ljestvici bolje je od njega plasiran samo aktualni svjetski prvak, Britanac Edward Wright. U dvojcu 470 Šime Fantela i Igor Marenić su treća posada svijeta, iza Australaca Belcher/Page i Grka Mantis/Kagialis. Na petom mjestu klase Laser je TonÄi Stipanović, dok je Tina Mihelić sedma u Laser Radialu. Vode Australac Tom Slingsby i Belgijka Evi van Acker. Vodeća imena hrvatske jedriliÄarske olimpijske reprezentacije na poÄetku sezone su izvrsno pozicionirana.
Olimpijci u 49er-u Pavle Kostov i Petar Cupać su 20. u poretku svoje discipline, dok je daskaš Luka Mratović, takoÄ‘er potvrÄ‘eni olimpijac, na 38. mjestu. U 49er-u su prvi Austrijanci Delle Karth/Resch, a na dasci Poljak Piotr Myszka.
U dvije discipline hrvatski će jedriliÄari u svibnju pokušati ispuniti olimpijsku normu. U klasi Zvijezda na svjetskoj ljestvici Marin Lovrović i Dan Lovrović zauzimaju 24. mjesto, a Mate Arapov i Ante Šitić 26. U ženskom 470 Enia NinÄević i Romana Župan su 28. Normu na svjetskom prvenstvu nosi poredak po nacijama. Na aktualnim svjetskim ljestvicama meÄ‘u nacijama Lovrović/Lovrović su 15., a NinÄević/Župan 19. Za Zvijezdu je na OI 2012. rezervirano 16 mjesta, a za ženski 470 20. Svjetsko prvenstvo za Zvijezdu jedri se poÄetkom svibnja u francuskom Hyeresu, a za ženski 470 sredinom svibnja u španjolskoj Barceloni. S obzirom da je rijeÄ o drugom i zadnjem krugu kvalifikacija za oÄekivati je žestoko nadmetanje za zadnja mjesta na OI. Prva mjesta na svjetskim ljestvicama zauzimaju u Zvijezdi Brazilci Scheidt/Prada, a u ženskom 470 Japanke Kondo/Tabata.
Na ljestvici za klasu Laser uz olimpijca Stipanovića još je niz hrvatskih kormilara jako dobro plasiran: 10. Milan Vujasinović, 41. Daniel Mihelić, 43. Aron Lolić, 58. Ivan Taritaš, 144. Filip Jurišić, 158. Filip Matika. U poretku daskaša 128. je Mihovil Fantela, dok su u klasi 470 na 129. mjestu Lovro Ivanov i Marko Carić.
Slijedeće svjetske ljestvice bit će objavljene poÄetkom svibnja, nakon regate Svjetskog kupa u francuskom Hyeresu koja poÄinje 22. travnja.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
