Nautical News (Croatian)

14. Croatia Boat Show u fotografijama

•  April.24.2012
•  24 Comments

Read More

POMORSKA INDUSTRIJA Novi poslovi

•  April.24.2012
•  24 Comments

Unatoč značajnim sigurnosnim poboljšanjima provedenim u sto godina od potonuća Titanica, pomorska industrija suočena je s novim izazovima nastalim zahvaljujući kontinuiranom rastu brodskog prijevoza u svijetu, istaknuli su predstavnici kompanije koja se bavi pomorskim osiguranjem Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS).

FOTO: FAH

Kontejnerski brod ' Ital laguna ' kapaciteta 5.100 TEU-a vezan na Kontejnerski terminal Brajdica je najveći kontejnerski brod koji je do tada uplovio u Riječku luku

Tijekom sto godina od potonuća Titanica, svjetska se flota trgovačkih brodova utrostručila i trenutno ima više od 100.000 plovila. Istodobno su ukupne stope gubitka u brodarskom prijevozu pale s jednog broda od njih 100 godišnje 1912., na jedan brod od njih 670 godišnje u 2009.

Iako su čimbenici poput novih tehnologija i uredbi značajno poboljšali sigurnost na moru, pojavili su se i neki novi rizici. AGCS-ovo opsežno izvješÄ‡e »Sigurnost i brodski prijevoz u razdoblju od 1912. do 2012.: Od Titanica do Costa Concordije«, koje se temelji na istraživanju MeÄ‘unarodnog pomorskog istraživačkog centra (SIRC) Sveučilišta u Cardiffu, izdvaja nekoliko ključnih izazova s kojima se trenutno suočava industrija, uključujući rastući trend izgradnje sve većih brodova te činjenicu da se zbog sve većih troškova brodari odlučuju zapošljavati posadu iz nastajućih ekonomija u kojima su standardi obuke i procjene nerijetko nedosljedni.

Od ostalih značajnih sigurnosnih rizika treba spomenuti smanjeni broj članova posade, što može kompromitirati sigurnosne margine te potaknuti rizik od ljudske pogreške; povećanu birokraciju na brodovima; kontinuiranu prijetnju koju predstavljaju pirati u vodama Somalije i drugdje; te pojava brodskog prijevoza kroz područja pokrivena ledom i s tim povezane navigacijske i ekološke komplikacije.

Komentirajući nalaze izvješÄ‡a, dr. Sven Gerhard iz AGCS-a, zadužen za pomorsko osiguranje i kasko osiguranje brodova, izjavio je: »Iako je plovidba danas sigurnija nego ikad prije, industrija mora odgovoriti na nove rizike. Primjerice, iznimno veliki brodovi predstavljaju izazov za osiguravatelje zbog svoje veličine i vrijednosti, dok su neki drugi brodovi izazov zbog svog strukturnog integriteta i mogućih kvarova. Iako veličina sama po sebi ne čini brodove rizičnijima od drugih, sve veći brodovi sa sobom donose niz specifičnih rizika na koje moramo odgovoriti, uključujući spašavanje i popravak plovila te hitne intervencije«. Najveći suvremeni brodovi-kontejneri koji se trenutno grade toliko su veliki da ispod palube ima dovoljno mjesta za košarkaško igralište, igralište za američki nogomet te hokejašku arenu zajedno s tribinama. Brodovi te veličine sa sobom povlače pitanje adekvatnog pokrića štete u slučaju nesreće ili mogućih strukturnih ograničenja, ističu u AGCS-u. IzvješÄ‡e, osim toga, upozorava na kontinuirani izazov ljudske pogreške u pomorskim operacijama – riječ je o čimbeniku koji je i dalje od iznimne važnosti unatoč cijelom stoljeću tehnološkog i zakonskog usavršavanja kao i napretka na području sigurnosti. Više od 75 posto pomorskih nesreća može se pripisati cijelom nizu čimbenika koje svrstavamo pod zajednički nazivnik ljudskih pogrešaka, uključujući umor, neadekvatno upravljanje rizikom i pritisak konkurencije, te manjkavu obuku i neiskusnu posadu.

Dr. Gerhard objašnjava to ovako: »S tehnološkim napretkom dolazi do smanjenja rizika, ali istovremeno i najslabija karika u sustavu – ljudski čimbenik – dobiva na važnosti. Upravo se na to industrija mora usredotočiti kako bi najbolja praktična iskustva u upravljanju rizikom i kultura sigurnosti postali uobičajeni u svim svjetskim flotama«.

Iako su tehnologije poput radara ili sustava za globalno pozicioniranje (GPS) potpomogle napredak u sigurnosti, vrlo često su upravo nesreće te koje potiču i generiraju ključne promjene: primjerice, konvencija o sigurnosti ljudskih života na moru SOLAS iz 1914. godine donesena je nakon potonuća Titanica, a uključuje rezolucije koje reguliraju plovidbu po zaleÄ‘enim morima te opremu za spašavanje života. Osim toga, potaknuta potonućem trajekta Herald of Free Enterprise 1987., MeÄ‘unarodna pomorska organizacija (IMO) prihvatila je 1993. MeÄ‘unarodni kodeks o sigurnom voÄ‘enju broda i sprječavanju onečišÄ‡enja, koji je umnogome poboljšao sigurnost tijekom plovidbe.

»Povijesno gledajući, sve velike i poznate brodske nesreće rezultirale su poboljšanjem u sigurnosti pomorskog prometa. A slučaj Coste Concordije zasigurno neće biti ništa drukčiji, bez obzira na rezultate službenih istraga o uzroku nesreće«, ustvrdio je dr. Gerhard.

Read More