TuristiÄka tvrtka “Dubrovnik Babin kuk” želi u blizini svojih hotela graditi multifunkcionalni prostor, trgovaÄki centar i turistiÄke vile, no u toj investiciji, kako kažu, blokira ih Grad Dubrovnik jer polaže pravo na veliki zemljišni kompleks toga hotelskog centra.
− Zbog tužbe Grada Dubrovnika blokirano nam je 270.000 Äetvornih metara zemljišta koje je ušlo u temeljni kapital društva. Na to je zemljište stavljena zabilježba, pa ga ne možemo koristiti niti staviti pod hipoteku kako bismo poÄeli s realizacijom planova − izjavila je Ivona Pejić-Nikolac, pomoćnica direktora “Babina kuka” za financije, na susretu gospodarstvenika DubrovaÄko-neretvanske županije s ministrom poduzetništva i obrta Gordanom Marasom.
Planirani sadržaji gradili bi se dijelom i na prostoru sadašnjega autokampa u Solitudu te na ostalim površinama, a Pejić-Nikolac je ministru prenijela kako zbog toga što spomenuti sadržaji još nisu izgraÄ‘eni imaju štetu od 176 milijuna kuna.
Problem aktualan godinama
Problem je aktualan već godinama, i premda je na poÄetku mandata gradonaÄelnik Andro Vlahušić s dosta optimizma gledao na moguće rješenje, od toga za sada ipak ništa. Grad Dubrovnik je, naime, “Babinu kuku” nudio dogovor o zajedniÄkom ulaganju u izgradnju kongresnog centra koji je potreban Dubrovniku, u Äemu bi Grad Dubrovnik sudjelovao davanjem zemljišta koje smatra gradskim vlasništvom. ZajedniÄki jezik, meÄ‘utim, nije pronaÄ‘en, a predstavnici “Babina kuka” zatražili su od ministra Marasa pomoć Vlade u rješavanju problema.
Sadašnja je gradska vlast još dok je bila u oporbi zahtijevala podizanje tužbe protiv “Babina kuka”. Tada se navodilo da je sporno Äak 400.000 kvadrata neizgraÄ‘enog zemljišta vrijednog 100 milijuna eura, koje je pogreškom u privatizaciji pripalo toj hotelskoj tvrtki. Vlasništvo se osporava na temelju ugovora o davanju zemljišta na korištenje iz 1971. koji su potpisali Grad Dubrovnik i tadašnji HTC “Dubrovnik Babin kuk”, te izvješÄ‡a o reviziji koja upućuju na nedosljednosti prilikom pretvorbe i privatizacije ove tvrtke, kao i ostale pravne akte koji ukazuju na realno postojanje mogućnosti da Grad Dubrovnik vrati zemljište u svoje vlasništvo.
Na spomenutom zemljištu urbanistiÄkim je planom predviÄ‘ena gradnja vila i kongresno-poslovnog centra.
Prva dva dana tjedna protekla su u znaku vrlo nestabilnog vremena. Osobito je u utorak bilo hladnije u odnosu na normalu za kraj svibnja. Današnji dan neće donijeti zamjetan porast temperature zraka u odnosu na utorak, no Äetvrtak zasigurno hoće! Što je na prvi pogled neobiÄno, osjetno zatopljenje u Äetvrtak, kada će temperature danju biti oko 7°C više u odnosu na srijedu, doći će s burom!
Buru najÄešÄ‡e vežemo uz zahlaÄ‘enje, no zaboravljamo da svaka bura zapravo zagrijava zrak dok se spušta niz planinu. Bura će donijeti zahlaÄ‘enje samo onda kada je i tako zagrijan zrak, koji je prošao spuštanje padine planine, i dalje hladniji od onoga koji je bio tu prije njegovog dolaska.
U protivnom, fenski uÄinak bure bit će izražen i bura će donijeti porast temperature zraka. Takva pojava osobito je Äesta u toplijem dijelu godine. Što je zapravo fen?
Snjegožder
Fen je vjetar koji se javlja na svim kontinentima. RijeÄ "foehn" reteromanski je oblik za latinski naziv "favonius", za topli zapadni vjetar. Ovaj se vjetar javlja alpskom podruÄju, ali nastaje i u Andama, Stenjaku, Grenlandu, Novom Zelandu itd., pa i u našim Dinaridima.
Ovisno o položaju ciklone i anticiklone fen može biti sjeverni i južni. Kada je zapadno od visokog planinskog lanca polje sniženog tlaka zraka, a na istoku polje visokog, tada puše južni fen. Pri obrnutom položaju bariÄkih sustava puše sjeverni fen.
Švicarska - "domovina" fena
Država koja itekako puno "iskustva" ima s ovim neugodnim toplim vjetrom je Švicarska. Zimi i u proljeće fen naglo topi snježni pokrivaÄ pa se još zove i snjegožder. U Americi ovaj vjetar ima naziv Chinook. Osim toga, pogoduje stvaranju lavina, a zbog svoje suhoće izrazito povećava opasnost od šumskih požara. Dokazano mu je i negativno djelovanje na ljursko zdravlje. Ukratko, fen je svaki planinski vjetar koji dolazi topliji nego što je bio zrak prije puhanja.
Zrak se zagrijava spuštajući se
Za raumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100m. Zbog hlaÄ‘enja zraka na odreÄ‘enoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobaÄ‘a se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo Äest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se Äest zraka tako kreće iz podruÄja nižeg u podruÄje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.
Bura i fenski efekt
Bura puše kada je zapadno od Dinarina anticiklona (visoki tlak zraka), a istoÄno niski tlak zraka (ciklona). Buru najÄešÄ‡e vežemo uz hladniji dio godine, mada puše u svim mjesecima. NajÄešÄ‡e obali i otocima donese zahlaÄ‘enje, ali ne i uvijek! Bura nastaje kada hladan zrak gomila sa sjeverne strane Dinarida. Taj hladan zrak možemo zamisliti kao golemu koliÄinu vode koja se sve više puni sa sjeverne strane prepreke (gorja).
U jednom trenutku ona doseže vrhove i poÄinje se prelijevati na drugu stranu prepreke (planine). Padajući, brzina mu se povećava. Primjenimo li na buru pravila o ponašanju vjetra pri dizanju i spuštanju lako je zakljuÄiti da se vjetar hladi dok se diže, no Äim se poÄne spuštati niz padine temperatura mu se poÄne povećavati.
Zagrijavanje spuštajućeg vjetra
To znaÄi da se svaka bura zagrijava spuštajući se niz obalne planine. U najvećem broju sluÄajeva bura će ipak donijeti zahlaÄ‘enje jer je i tako zagrijan novopridošli zrak hladniji od onoga koji je postojao prije njegova puhanja. Bura se, jednostavno, ne "uspije“ dovoljno zagrijati dok prevaljuje put od vrha planina do dna padina.
Da su kojim sluÄajem Dinaridi visoki kao Alpe onda bi gotovo svaka bura donosila zatopljenje! Bura, dakle, ima fenski uÄinak samo onda kada zrak koji donosi bura biva topliji od onoga koji je postojao prije njenoga puhanja. To se dogaÄ‘a samo u dva sluÄaja: kada je je nadolazeći zrak nedovoljno hladan, ili je onaj u podnožju nedovoljno topao.
U prilogu pogledajte sinoptiÄku situaciju koja nas oÄekuje tijekom Äetvrtka. SjeveroistoÄno visinsko strujanje stvorit će izražen fenski efekt u zavjetrini Alpa i Dinarida.
Prva dva dana tjedna protekla su u znaku vrlo nestabilnog vremena. Osobito je u utorak bilo hladnije u odnosu na normalu za kraj svibnja. Današnji dan neće donijeti zamjetan porast temperature zraka u odnosu na utorak, no Äetvrtak zasigurno hoće! Što je na prvi pogled neobiÄno, osjetno zatopljenje u Äetvrtak, kada će temperature danju biti oko 7°C više u odnosu na srijedu, doći će s burom!
Buru najÄešÄ‡e vežemo uz zahlaÄ‘enje, no zaboravljamo da svaka bura zapravo zagrijava zrak dok se spušta niz planinu. Bura će donijeti zahlaÄ‘enje samo onda kada je i tako zagrijan zrak, koji je prošao spuštanje padine planine, i dalje hladniji od onoga koji je bio tu prije njegovog dolaska.
U protivnom, fenski uÄinak bure bit će izražen i bura će donijeti porast temperature zraka. Takva pojava osobito je Äesta u toplijem dijelu godine. Što je zapravo fen?
Snjegožder
Fen je vjetar koji se javlja na svim kontinentima. RijeÄ "foehn" reteromanski je oblik za latinski naziv "favonius", za topli zapadni vjetar. Ovaj se vjetar javlja alpskom podruÄju, ali nastaje i u Andama, Stenjaku, Grenlandu, Novom Zelandu itd., pa i u našim Dinaridima.
Ovisno o položaju ciklone i anticiklone fen može biti sjeverni i južni. Kada je zapadno od visokog planinskog lanca polje sniženog tlaka zraka, a na istoku polje visokog, tada puše južni fen. Pri obrnutom položaju bariÄkih sustava puše sjeverni fen.
Švicarska - "domovina" fena
Država koja itekako puno "iskustva" ima s ovim neugodnim toplim vjetrom je Švicarska. Zimi i u proljeće fen naglo topi snježni pokrivaÄ pa se još zove i snjegožder. U Americi ovaj vjetar ima naziv Chinook. Osim toga, pogoduje stvaranju lavina, a zbog svoje suhoće izrazito povećava opasnost od šumskih požara. Dokazano mu je i negativno djelovanje na ljursko zdravlje. Ukratko, fen je svaki planinski vjetar koji dolazi topliji nego što je bio zrak prije puhanja.
Zrak se zagrijava spuštajući se
Za raumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100m. Zbog hlaÄ‘enja zraka na odreÄ‘enoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobaÄ‘a se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo Äest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se Äest zraka tako kreće iz podruÄja nižeg u podruÄje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.
Bura i fenski efekt
Bura puše kada je zapadno od Dinarina anticiklona (visoki tlak zraka), a istoÄno niski tlak zraka (ciklona). Buru najÄešÄ‡e vežemo uz hladniji dio godine, mada puše u svim mjesecima. NajÄešÄ‡e obali i otocima donese zahlaÄ‘enje, ali ne i uvijek! Bura nastaje kada hladan zrak gomila sa sjeverne strane Dinarida. Taj hladan zrak možemo zamisliti kao golemu koliÄinu vode koja se sve više puni sa sjeverne strane prepreke (gorja).
U jednom trenutku ona doseže vrhove i poÄinje se prelijevati na drugu stranu prepreke (planine). Padajući, brzina mu se povećava. Primjenimo li na buru pravila o ponašanju vjetra pri dizanju i spuštanju lako je zakljuÄiti da se vjetar hladi dok se diže, no Äim se poÄne spuštati niz padine temperatura mu se poÄne povećavati.
Zagrijavanje spuštajućeg vjetra
To znaÄi da se svaka bura zagrijava spuštajući se niz obalne planine. U najvećem broju sluÄajeva bura će ipak donijeti zahlaÄ‘enje jer je i tako zagrijan novopridošli zrak hladniji od onoga koji je postojao prije njegova puhanja. Bura se, jednostavno, ne "uspije“ dovoljno zagrijati dok prevaljuje put od vrha planina do dna padina.
Da su kojim sluÄajem Dinaridi visoki kao Alpe onda bi gotovo svaka bura donosila zatopljenje! Bura, dakle, ima fenski uÄinak samo onda kada zrak koji donosi bura biva topliji od onoga koji je postojao prije njenoga puhanja. To se dogaÄ‘a samo u dva sluÄaja: kada je je nadolazeći zrak nedovoljno hladan, ili je onaj u podnožju nedovoljno topao.
U prilogu pogledajte sinoptiÄku situaciju koja nas oÄekuje tijekom Äetvrtka. SjeveroistoÄno visinsko strujanje stvorit će izražen fenski efekt u zavjetrini Alpa i Dinarida.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
