MeÄ‘u glavnim investicijama su sanacija Veza 3, novi plutajući dok, dizalice za Dok 11, oprema za energetsku uÄinkovitost, hala za pjeskarenje i bojanje te oprema za UHP obradu
Brodogradilište Viktor Lenac sklopilo je ugovor o 129 milijuna kuna kredita s Raiffeisenbank Austria, kojim će se omogućiti nastavak pokrenutog investicijskog ciklusa, priopćeno je danas iz tog brodogradilišta.
Ugovor o kreditu sklopljen je 17. svibnja ove godine, a iznos od 129 milijuna kuna odobren je temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji na provođenju programa kreditiranja HBOR-a, navodi se u priopćenju.
Tim novcem omogućit će se nastavak već pokrenutog investicijskog ciklusa u tome brodogradilištu. MeÄ‘u glavnim investicijama su sanacija Veza 3, novi plutajući dok, dizalice za Dok 11, oprema za energetsku uÄinkovitost, hala za pjeskarenje i bojanje te oprema za UHP obradu
Predstavnici brodogradilišta Viktor Lenac danas su u ukrajinskom brodogradilištu Pallada u gradu Khersonu preuzeli novi dok, nosivosti 8500 tona, izvijestili su iz tog kostrenskog brodogradilišta.Dok je kompozitnog tipa s betonskim pontonima i ÄeliÄnim tornjevima, dugaÄak je 155,5 metara, širok 32,4 metra. Ugovor o kupnji novog doka s ukrajinskim brodogradilištem Pallada kostrensko brodogradilište je potpisalo u studenom 2011. Dok će biti dotegljen u Kostrenu u lipnju, a oÄekuje se da će biti u funkciji u srpnju ove godine.
Iz brodogradilišta istiÄu da su ciljano tržište novog doka manji brodovi, prije svega tankeri za prijevoz kemikalija, zatim LPG brodovi, trajekti i manji putniÄki brodovi, manji brodovi za opći teret i kontejneri te preinake manjih offshore brodova.
Brodogradilište Viktor Lenac sada ima dva doka – dok 5, obnovljen poÄetkom prošle godine, i dok 11, najveći dok brodogradilišta koji može primiti velike brodove.
Uvođenjem trećeg doka Viktor Lenac povećava svoj kapacitet, prije svega fleksibilnost u prihvatu manjih brodova te oslobađa dio kapaciteta većih dokova, navode iz Lenca.
Općina Pakoštane naveliko priprema gradnju dviju marina, jedne u općinskom središtu, a druge u Dragama, kao dio strategije razvoja marina u Hrvatskoj prema kojoj bi se idućih godina trebalo urediti 15 marina. Umjesto plitke luÄice sa samo 70-ak vezova, u Pakoštanama se namjerava izgraditi marina s 200 vezova, za što je već usvojen prostorni plan. Sad je upravo u postupku sreÄ‘ivanje dokumentacije za marinu u Dragama. Projekt je izradio IGH i upravo je pokrenuta procedura traženja okolišne dozvole.
Prema ovom projektu, u Dragama bi se umjesto postojeće luÄice uredila marina, i to kao luka nautiÄkog turizma sa 198 vezova i sportska luka sa 76 vezova, a uz to ide i ureÄ‘enje pripadajućeg dijela obalnog pojasa sa šetnicom, parkiralištem i zelenim površinama. − Najveći dio proteklog razdoblja posvetili smo ureÄ‘enju infrastrukture, riješili smo pitanje dobre opskrbe vodom, odvodnja se takoÄ‘er rješava, a sad idemo u razvojne projekte − rekao je naÄelnik Milivoj Kurtov.
– Za obje marine imamo zainteresirane investitore, ali prethodno još moramo odluÄiti hoćemo li se i sami ukljuÄiti preko općinskog komunalnog poduzeća “Juština”. OÄekujem da će sredinom lipnja tema o marini u Dragama biti na dnevnom redu Općinskog vijeća, a da će negdje na jesen moći krenuti procedura s koncesioniranjem i traženjem investitora − kazao je naÄelnik općine Pakoštane. U Pakoštanama su podvodni arheolozi već obavili potrebna istraživanja, malo dalje od lokacije predviÄ‘ene za marinu našli su ostatke antiÄkog broda, a arheolozi će nadzirati i radove na produbljivanju mora.
U Dragama, uvala DugovaÄa je dublja i neće trebati toliko radova za postizanje potrebne dubine od Äetiri metra. Zbog toga se predviÄ‘a da bi izgradnja marine u Pakoštanama mogla koštati oko 45 milijuna kuna, a ove u Dragama 35 milijuna kuna. − Dosad smo dosta uložili u sve te planove, vrijeme je da mi koji smo u predvorju Kornata konaÄno imamo neke koristi od naše pozicije. Vjerujemo da će se u ovim marinama otvoriti nova radna mjesta, da će nam se produljiti sezona i da će svi od toga imati koristi − zakljuÄuje Kurtov.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
