Hrvatski pomorci s broda Tankerske plovidbe "Dugi otok" u vodama kod Libije spasili su iz mora 92 brodolomaca - izbjeglice, ženu, djecu i muškarce te jednog Äasnika stranog broda. Time su po tko zna koji put hrvatski pomorci ispunili sveti zavjet mornara - pružanje pomoći osobama u nevolji na moru. Tankerska plovidba tim povodom izdala je priopćenje za javnost:
- Zapovjednik broda Dugi otok, dana 25. 05. 2012. u 15:30 sati zaprimio je poziv od talijanskog ureda za traganje i spašavanje na moru za potrebu ukljuÄivanja u akciju spašavanja somalijskih izbjeglica koji se nalaze na oštećenom gumenom Äamcu oko 30 nautiÄkih milja od Libijske obale te da su im životi ugroženi. Zapovjednik je obavijestio Kompaniju te krenuo u spašavanje. U istu akciju spašavanja su bila ukljuÄena još dva strana broda. Prvi od njih je došao prije našega broda te je sa svojom brodicom za prikupljanje poÄeo s ukrcajem osoba koje su skoÄile u more. MeÄ‘utim, zbog velikog broja izbjeglica koje su se htjele ukrcati na brodicu za prikupljanje došlo je do gubitka plovnosti iste te su se izbjeglice zajedno s Älanovima posade brodice za prikupljanje našli u moru. Nakon toga su Älanovi naše posade pristupili akciji spašavanja te su uspjeli izvući iz mora jednog Älana posade prvog broda. Ostale osobe koje su završile u moru su spašene od strane prvog broda. Nakon toga uspjeli smo sve izbjeglice s gumenog Äamca spasiti te smjestiti na našem brodu Dugi otok. Svim spašenim izbjeglicama pružena je prva pomoć, hrana i piće te adekvatan smještaj na brodu.
Nakon toga po naputku Libijske vlade odnosno talijanskog ureda za traganje i spašavanje brod je proslijedio prema luci prihvata Tripoli.
Dolaskom u luku Tripoli dana 26. 05. 2012. u 06:00 sati te nakon dogovora o naÄinu iskrcaja s broda sve spašene osobe uz nadzor libijskih vlasti su prekrcane na libijski brod.
Moramo napomenuti da je postojala odliÄna suradnja Libijske vlade i luÄkih vlasti u Tripoliju kao i talijanskog ureda za traganje i spašavanje na moru za vrijeme cijele akcije spašavanja na moru i organizacije prihvata izbjeglica. Isto tako zahvaljujemo se i zapovjedništvu i posadi stranih brodova na dobroj suradnji. Prvi strani brod je isto bio ukljuÄen u samu operaciju spašavanja te spasio iz mora 30 osoba.
Najveći doprinos ovako iznimno zahtjevnoj operaciji spašavanja izbjeglica iz mora u noćnim uvjetima koji su vladali za vrijeme cijele akcije spašavanja, pripada zapovjedniku i cijeloj posadi našeg broda Dugi otok koji su, koordinirani od strane Kriznog tima Tankerske plovidbe, iz mora spasili ukupno 92 izbjeglica (žena, djece, muškaraca) te jednog Äasnika sa stranog broda, stoji u priopćenju koje je javnosti dostavio predsjednik Uprave Tankerske plovidbe Lenko Milin.
Znate li kako prepoznati frišku ribu na peškariji, kako jesti škampe, zašto nam je važna morska trava posedonija, te kako se ponašati prilikom susreta s morskim psom, samo su neka od pitanja Äije odgovore i te kako dobro znaju Älanovi “Oceanusa”, splitske udruge studenata morskog ribarstva i biologije mora koji ovih dana pripremaju edukativne radionice za splitske osnovce. Cilj je ovim mladim biolozima promovirati svoju struku, ali i svijest o važnosti zaštite mora, morskih stanovnika i svega što je vezano uz more.
Nema staha od morskih pasa
- Projekt smo nazvali jednostavno “Volim more”, a ukljuÄuje ne samo predavanje nego i sudjelovanje uÄenika u raznim akcijama na terenu, od ÄišÄ‡enja okoliša, upoznavanja s ribljim vrstama, pa do seciranja riba... - kažu nam u “Oceanusu”, objašnjavajući kako žele zapravo približiti ljude moru koje je puno više od one slike na turistiÄkim razglednicama.
- Prelov, globalno zatopljenje, tankeri, smeće, invazivne vrste u moru, sve to remeti ravnotežu u prirodi. Prošle godine radili smo projekt “Popisivanje komercijalnih vrsta riba s ribarnice” i uvidjeli da se ponuda znatno promijenila u odnosu na prošle godine. MeÄ‘u pedesetak vrsta koje se naÄ‘u na splitskoj peškariji, tune su jako rijetke, škampi sve manji, kao i inćuni, a nema više ni kapitalaca koje redovito otkupe restorani. Zato su cijene porasle, pogotovo petkom kada je i najbolja ponuda, ali za desetak posto veću cijenu nego drugih dana. E sad, friško ili iz leda, to ovisi od kašete do kašete - kaže nam voditeljica tog projekta Ivana Radonić.
Njezin kolega David UdoviÄić struÄnjak je pak za morske pse. Upravo izraÄ‘uje “VodiÄ za identifikaciju morskih pasa Jadrana putem dorzalne i kaudalne peraje” koji će namijeniti spasilaÄkim službama, luÄkim kapetanijama, marinama, ribarima, ali i turistima. Zar nam prijeti najezda morskih pasa, zapitali smo ga.
- Nema straha! Ipak smo mi predatori, a morski psi ugrožena vrsta. No, treba znati kako se ponašati u odreÄ‘enom trenutku. U Jadranu ima tridesetak vrsta morskih pasa i samo su neki opasni poput morske psine ili potencijalno opasni poput modrulja. No, zasmetalo me što mediji Äesto šire paniku kada netko vidi dupina, a oni napišu da je psina u pitanju. Stoga sam osmislio taj edukativni vodiÄ. Ako se pak susretnete s morskim psom, treba ostati miran, zauzeti vertikalan položaj, raširiti se koliko možeš kako bi pas mislio da ste ogromni. Podvodni ribolovci tako otjeraju neželjene posjetitelje - savjetuje David, jedan od Äetrdesetak Älanova “Oceanusa” koji imaju Äitav niz projekata kojima pridonose zaštiti mora i planete Zemlje.
Njihova predsjednica Nestija Juretić navodi nam niz akcija ÄišÄ‡enja plaža i podmorja, ali i planina. Naime, svi Älanovi jako su aktivni, rone, bave se speleologijom, pišu projekte, penju se, pa su tako nedavno Äistili okoliš planinarskog doma na Mosoru i sve vreće sa smećem odvukli do kamiona u Sitnom. Na Dan planeta Zemlje glasno su kriÄali na Rivi željeći potaknuti i podsjetiti sugraÄ‘ane na važnost zaštite okoliša, kao i na Äinjenicu da su male akcije one koje su ponekad veoma znaÄajne.
OÄuvanje plavog bogatstva
- Sa zakonskog aspekta more se odliÄno Äuva, ali u praksi to nije baš tako. Evo, ostali smo šokirani koliÄinom smeća prilikom ÄišÄ‡enja Kašjuna. Bilo je tu svega, najviše boca, guma i željeza. Općenito su nam morska staništa dosta uništena. Evo, izlov prstaca je zabranjen, a ima ih svaki restoran. No, najviše nas brine plastika koja je prava prijetnja dupinima i kornjaÄama u moru jer je zamijene za meduze, ali i balastne vode... - vele nam mladi biolozi puni planova za oÄuvanje ovog našeg plavog bogatstva. Svjesni aktualne gospodarske situacije u zemlji, mnogi od njih sanjaju priliku za posao u nekoj stranoj zemlji.
- Puno smo na terenu, stjeÄemo dragocjeno iskustvo koje se vani traži. Ipak, radije bih ostala ovdje, u nekom od nacionalnih parkova ili pak u akvakulturi, no za sada je jako teško zaposliti se u tom sektoru - kaže nam Marina Tomaš iz “Oceanusa”.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
