Nautical News (Croatian)

Obitelj i prijatelji sumnjaju: Ruski oligarh je ubijen u Bračkom kanalu?

•  June.26.2012
•  24 Comments

ÄŒlanovi posade na trajektu koji plovi na relaciji Sumartin - Makarska u nedjelju oko 19 sati u Bračkom kanalu primijetili su mrtvu osobu koju su izvukli i predali pomorskoj policiji. U njegovoj blizini pronaÄ‘en je gumenjak. Radilo se o 39-godišnjem predsjedniku Ruskog sanjkaškog saveza, Leonidu Gartu, ruskom oligarhu i bliskom prijatelju ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Svoje žaljenje zbog smrti Garta obitelji i prijateljima izrazio je i Putin: "Izgubili smo čovjeka koji je bio talentiran, ispunjen svrhom, posvećen poslu i pravi profesionalac".

Gart u Selca dolazi godinama, i zbog ljetovanja i poslovno, jer je vlasnik agencije za promet nekretninama Gart d.o.o.

Ruski portal Izvestija piše kako je Gart primao čudne telefonske pozive te kako je imao zaštitare i na ljetovanju u Selcima. Te je večeri navodno trebao ići na večeru kod jednog od svojih hrvatskih prijatelja, no sasvim neočekivano je promijenio plan i umjesto toga isplovio gumenjakom na more, prenosi Dnevnik.hr.

Financijski direktor graÄ‘evinske tvrtke GRM Dmitrij Hazov sumnja u prirodne uzroke smrti dugogodišnjeg partnera.

"Ne želim prejudicirati, ali sumnje u ubojstvo dijelim s obitelji i bliskim Leonidovim prijateljima", kazao je Hazov, kako prenosi Večernji list.

Jedan od Gartovih prijatelja je kazao kako je Gart u subotu primio sumnjive telefonske pozive koji su ga jako uznemirili te kako je tada naglo promijenio planove. Nikome ništa ne govoreći, što nije bilo tipično za njega, isplovio je gumenim čamcem umjesto da ode kod prijatelja na večeru. Nakon što je njegova supruga u nedjelju otputovala u Moskvu Gart se ponovno otišao voziti gumenjakom. Nekoliko sati kasnije pronaÄ‘en je mrtav.

Točan uzrok smrti znat će se nakon obdukcije u splitskoj bolnici, no mrtvozornik koji je pregledao tijelo nije uočio tragove nasilja.

Read More

Hrvatska tjera flotu 250 megajahti vrijednih 20 milijardi eura

•  June.25.2012
•  24 Comments

Našim dijelom Jadrana ovoga će ljeta, prema najavama, krstariti 250 megajahti, što je uistinu respektabilna flota vrijedna izmeÄ‘u 15 i 20 milijardi eura. Prošle godine, hrvatskim Jadranom krstarilo je 217 megajahti, koje su sa oko pet tisuća uplovljavanja u ovdašnje luke i lučice lokalnim zajednicama i državi ostavile jedva tri milijuna eura. U isto vrijeme susjedna nam Crna Gora, u čijim su vodama bile 162 megajahte, samo je po toj osnovi inkasirala 15 milijuna eura. Nautička velesila Italija je od 1200 megajahtaša lani izravno, što preko agenata, što na temelju vezova i pristojbi, zaradila 800 milijuna eura. Ovaj nevjerojatan nerazmjer u broju jahti i zaradama koje ostvaruju spomenute države nije slučajan. On je izravna posljedica odnosa države i lokalnih zajednica prema megajahtašima koji plivaju u novcu. No, tvrde upućeni, mi ne samo da ne znamo uzeti novac, već megajahtaše naprosto tjeramo iz Hrvatske.

- Zvuči grubo, ali je to, nažalost, tako. Situacija je ne samo tragična, nego i komična. I zakonodavci i lokalne zajednice kao da sustavno žele zagorčati život kapetanima, posadi i putnicima na takvim plovilima. Moji kolege u Londonu sa žaljenjem mi kažu kako su primorani klijente koji žele u hrvatski dio Jadrana odgovarati da ovamo ne idu! - ogorčeno govori Dorijan Dujmić, menadžer londonske yachting BWA kompanije za Hrvatsku.

- Svjesni smo, kažu, ljepota vaše obale, mora i otočja. Na žalost, kada ih uputimo u Hrvatsku, nemamo miran san. Radije ih uputimo u Crnu Goru ili Italiju i mirno spavamo. U Hrvatskoj nikada ne znamo s kakvim će se problemom suočiti i kako ga riješiti - nastavlja Dujmić.

Teško je, kaže, i pobrojati sve razloge zbog čega Hrvatska uzima tek mrvice od bogatih megajahtaša.

- Zbog nemogućnosti tankiranja taxi free goriva u Hrvatskoj gube se milijuni. Lani su zbog toga kapetani megajahti na našim crpkama tankirali mizernih 220 tisuća litara goriva, u susjednoj Crnoj Gori šest milijuna litara, a Italiji 13,5 milijuna litara. Taj se problem može riješiti jednim potezom, ali se ne rješava. U naš Jadran 2007. godine uplovile su 203 megajahte. Već iduće godine bilo ih je 20-ak manje. Znate li zašto? Zbog onog glupog incidenta u Splitu kada su se inspektori popeli na jahtu da provjere je li tankirana plavim dizelom. Nije im uopće palo na pamet da ne postoji crpka koja bi im bila spremna natankirati 50 tona plavog dizela. Takvi incidenti tjeraju nautičare - pojašnjava Dujmić.

Nejverojatno je da smo posade megajahti natjerali da prave planove kako bi se što kraće zadržali u našemu moru. Plate plovidbu 3650 kuna, nakratko svrate na Hvar, u Dubrovnik, Split, Zadar ili Šibenik, a potom se što prije vrate u Crnu Goru ili Italiju.

Mayan Queen IV u vlasništvu je vlasnika rudnika srebra i lanca trgovina Alberta Bailleresa. Navodno vrijedi stotinjak milijuna eura

- Zašto to tako rade? Naši zakoni ne dopuštaju iskrcavanje posade koja, recimo, pristane u Dubrovniku. Opskrba jahti je otežana. Imao sam nevjerojatan slučaj s 95-metarskom jahtom u Rovinju. Po planu je s 50 članova posade trebala provesti na vezu 18 dana. Samo dnevni vez stajao je 800 eura, a koliko bi članovi posade potrošili provodeći se i čekajući putnike za krstarenje, ne treba ni govoriti. Nažalost, poslije tri dana, brod je napustio Rovinj i otišao u Trst. Zašto? Posada je za brod naručila neke sapuniće i šampone. Kako prema našim propisima to nisu rezervni dijelovi, zapelo je oko isporuke zbog plaćanja PDV-a i carine. Kada sam ih upozorio da to ne mogu tako napraviti, pokupili su se i otišli u Trst i tamo ostavili novac koji su mogli potrošiti u Rovinju! - prisjeća se Dujmić.

Tvrdi da se “doista radi o velikim novcima”. Vlasnici megajahti samo na cvijeće troše po pet tisuća eura. Ovako, ne koriste ni usluge naših zračnih luka, logistike... Ljudima iz nautičkog biznisa već je postala dosadna stara priča o tome da članovi posade na stranim jahtama u našem Jadranu ne mogu boraviti duže od 90 dana, a da bi produžio boravak, svaki član posade mora dostaviti potvrdu o nekažnjavanju, što neminovno znači obvezu napuštanje jahte i odlazak u matičnu im domovinu.

- Zamislite posadu sastavljenu od Filipinaca koju vlasnik mjesečno plaća po dvije tisuće dolara. Poslije 90 dana on bi morao sve te Filipince poslati barem sedam dana kući, platiti im put koji stoji više od mjesečne plaće i brod ostaviti bez posade - samo da bi oni dobili te potvrde. U takvoj situaciji kapetan naprosto okrene jahtu i otplovi u Crnu Goru - kaže nam Milan Gruić, vlasnik agencije koja pruža logistiku čarterima. On tvrdi da je to nevjerojatan nonsens koji nije moguće uopće objasniti.

- Zar mislite da vlasnici jahti i kapetani ne provjeravaju svoju posadu. ÄŒak više nego što to činimo mi tražeći taj papir o nekažnjavanju. Tvrdi se da to traže naši zakoni. Mislim da je i bez promjene zakona moguće postupati kao što rade Francuzi, koji brod smatraju eksteritorijalnim područjem - kaže Gruić.

Teško je razumjeti da s jedne strane Hrvatska ima velike ambicije u brzorastućem nautičkom biznisu, a u isto vrijeme kao da se boji megajhataša i brda novca koji troše njihovi vlasnici. Zapravo, sve ove godine nije ništa učinjeno da se privuče tu bogatu klijentelu. Na lokalnoj razini tek mali korak napravio je Nautički centar “Prgin”, koji je zajedno s turskom Dogus Grupom napravio prvu marinu za megajahte na ovom dijelu obale. Uz susjedno Remontno brodogradilište, stvoreni su dobri temelji da se dio zarade od megajahati zadrži u Hrvatskoj.

- Mjesečno vez i drugi režijski troškovi vlasnika jahte od 50 metara stoje gotovo 60 tisuća eura. Pretpostavimo o kakvim se novcima radi ako se na vezu naÄ‘e deset ili sto takvih jahti. Inače, godišnje održavanje takvih plovila stoji deset posto od njihove cijene. To je enormno velik novac. Trebate znati da samo na mediteranskom dijelu Francuske od toga živi 4 do 5 milijuna stanovnika - kaže Gruić.

I dok mi, kako kažu sugovornici, ne činimo ništa da povećamo prihod od tranzita megajahti našim dijelom Jadrana, drugi idu naprijed, što se posebno vidi po Crnoj Gori koja u odnosu na Hrvatsku ima tek djelić obale.

- Oni su učili i uče na našim greškama - tvrdi Dujmić.

No, krajnje je vrijeme da Hrvatska krene agresivnije. Mediteran je zasićen megajahtama, a njih je iz godine u godinu sve više. Hrvatska ima priliku uzeti svoj dio kolača.

Stiže Abramovičeva flota

Koji će sve megajahtaši ovog ljeta ploviti hrvatskim Jadranom? Agenti štite privatnost svoje klijentele i doista je teško precizirati tko će sve krstariti našim morem. Za sada je izvjesno da će u Jadran uploviti 163,5 metara duga i gotovo pola milijarde eura plaćena gigajahta Romana Abramoviča. TakoÄ‘er, očekuje se i njegov 115 metara dugi i 200 milijuna dolara vrijedni “Pelorus”, koji je poslije razvoda dobila njegova bivša žena. Na krstarenje po Jadranu upustit će se i njegova 115 metara duga “Luna”, kao i 114 metara dugi “Le Grand Blue”, koji je Abramovič darovao jednom svom prijatelju za roÄ‘endan. Zapravo, u Jadranu će biti kompletna flota ovog najbogatijeg Rusa, a to znači i 86 metara duga jahta “Ecstasea”. Najavljen je i dolazak 200 milijuna eura vrijednog i 127 metara dugačkog “Octopusa” Paula Allena. Uplovit će i 98 metara duga “Carinthia” VII Heidi Hosten, 95-metarski i 113 milijuna dolara vrijedni “Indian Empress” koji je graÄ‘en za kraljevsku obitelj iz Katara, a sada je u vlasništvu indijskoga multimilijardera Vijaya Mallaya. U naše vode stižu i “Tatoosh” (93 metra), “Magan Queen” IV (92), “Maltese Falcon” (88), kao i “Golden Odyssey” (80), megajahta koja se iz Nice za stalno preselila u Porto Montenegro u Crnoj Gori. To je samo dio megaplovila koji će se naći u našim vodama, a od njih, prema sadašnjim propisima, naša država i lokalne zajednice uzimaju tek mrvice.

Read More