Nakon prvih pozitivnih odjeka u javnosti na naš prijedlog izgradnje pontonskog mosta izmeÄ‘u kopna i Pelješca, sjeo sam u automobil i proputovao od Zagreba do Dubrovnika.
Razgovarao sam s ljudima u PloÄama, Stonu, Dubrovniku, sa službenicima s obje strane granice u Neumu i reakcije su i dalje dobre: naš most “Marko Polo”, smatraju svi, zaista ima smisla - rekao je James Price Chuck, ameriÄki poduzetnik, direktor tvrtke “The Adriatic Group”, koji je sa zagrebaÄkom arhitekticom Majom BruÄić, vlasnicom tvrtke “Lotus Architecti”, osmislio i „lansirao“ ideju o gradnji plutajućeg mosta izmeÄ‘u Komarne i Brijeste na Pelješcu.
 |
| Maja BruÄić |
To rješenje za povezivanje dubrovaÄkog podruÄja s maticom zemljom moglo bi se realizirati za samo devet mjeseci, odnosno do lipnja iduće godine, mjesec dana prije ulaska Hrvatske u EU i roka do kojega mora osigurati teritorijalnu povezanost. Uz investiciju od 36 milijuna eura i osiguranje potrebne opreme u hrvatskom tvrtkama, ukljuÄujući i pontone koje bi, po finskoj tehnologiji, radila tvrtka “Marinetek” u Šibeniku, autori naglašavaju kako je rijeÄ o isplativoj investicji.
- Za ovaj bi se most ulagaÄi bez problema mogli naći u inozemstvu, a zbog ekonomske isplativosti novac se realno može oÄekivati i od EU-a, s obzirom na to da projekt udovoljava stavkama “EU Guide to Cost-Benefit Analysis” - kaže James Price Chuck. Uostalom, upravo prije petnaestak dana EU je sufinancirao jedan projekt mostogradnje, i to u MaÄ‘arskoj, s iznosom od 22 milijuna eura, odnosno 20 posto investicije. Na taj postotak okvirno bi mogla raÄunati i Hrvatska, dodaje ameriÄki poduzetnik koji je sa svojom suradnicom prijedlog razraÄ‘enog projekta ovih dana dostavio ministru prometa Siniši Hajdašu DonÄiću te “Hrvatskim cestama”.
 |
| James Price Chuck |
U pravoj poplavi prijedloga i ideja kako riješiti životno važno pitanje za stanovnike juga Hrvatske koji će sredinom iduće godine postati otok, odvojen od ostatka Hrvatske i EU teritorijem BiH kod Neuma, te u situaciji kad država novca nema, ovo dvoje mladih ljudi uvjereno je da je njihovo rješenje vrijedno ozbiljnog razmanja. Lokacija je idealna za plutajući most jer je tlo meko, nema velikih valova, kao ni razlika izmeÄ‘u plime i oseke, a ni jakih struja. Most bi na jednom dijelu bio izdignut i stalno bi omogućavao plovidbu malim brodicama kakve danas i plove prema Neumu, dok bi se prolaz za veće brodove osigurao otvaranjem jednog dijela mosta po potrebi, pa BiH ne bi imala pravnu osnovu za ometanje izgradnje.
Bio bi to najduži plutajući most u Europi u kojoj sad primat u tome drži Norveška, dok je najduži pontonski most na svijetu već 50-ak godina u upotrebi u Seattleu u SAD-u i dnevno njime proÄ‘e više od 115 tisuća vozila. relazak preko mosta “Marko Polo” trajao bi samo tri minute, a dnevni kapacitet od 42 tisuće vozila bio bi dovoljan za sljedećih 50 godina. Mostarina bi bila pet eura plus porez, znaÄi oko 40 kuna. Most ne bi imao negativan utjecaj na okoliš jer za njegovu gradnju nije potrebno kopati morsko dno. Uz odgovarajuće uvjete za upravljanje koncesijom, projekt bi se mogao u potpunosti financirati preko privatnih ulagaÄa, bez ulaganja iz državnog proraÄuna.
Izgradnja mosta zahtijevala bi angažiranje sto ljudi, a država bi tijekom izgradnje ostvarila devet milijuna eura prihoda od PDV-a. Za upravljanje mostom trebalo bi zaposliti najmanje 20 radnika, kojima bi plaća bila prosjeÄno 1622 eura, a Vlada bi od PDV-a na naplaćene mostarine godišnje imala prihod od približno 2 milijuna eura - tvrde autori projekta.
Pontoni bi se izraÄ‘ivali u blizini gradilišta, do predviÄ‘enog mjesta, nakon uranjanja u more, premještali bi se pomoću tegljaÄa, a potom masivnim ÄeliÄnim kabelima priÄvršÄ‡ivali za teška betonska sidra na morskom dnu.
 |
| 1. pristupne ceste i naplatne kućice 2. pristupni mostovi 3. pontnski mostovi 4. vrata za velika plovila |
Turkmenistanske vlasti objavile su u nedjelju kako će svoju trgovaÄku pomorsku flotu modernizirati u Hrvatskoj.
Državna služba za morski i rijeÄni promet u glavnom gradu Aškabadu najavila je potpisivanje ugovora s pulskim brodogradilištem Uljanik oko gradnje dva broda tipa Ro-Pax.
Takvu je odluku podupro i predsjednik Gurbanguli Berdimuhamedov, budući da se nabavka dva nova broda uklapa u državnu strategiju razvoja transporta do 2016. godine.
TrgovaÄka flota ove zemlje Srednje Azije trenutno broji devet brodova koji većinu prometa obavljaju u Kaspijskom moru.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
