Kad je rijeÄ o jedrilicama, trend razvoja novih modela u zadnje se vrijeme okrenuo razvoju velikih krstaša, dok su manje jedrilice ostale po strani. Krije li se razlog za to u potrazi za novim, bogatijim kupcima koji traže velika plovila, ili je pak rijeÄ o općem zasićenju i padu kupovne moći srednjeg sloja nautiÄara, možemo samo naklapati. Paradoks koji se dogaÄ‘a zapravo u suprotnost stavlja krizu i pad kupovne moći s jedne strane, i porast prodaje novih većih, i u pravilu skupljih modela. Tome se prilagodio i proizvoÄ‘aÄ kojega ne treba posebno predstavljati, a rijeÄ je o AD brodovima iz Solina. Oni odnedavna u svom proizvodnom programu imaju novu jedrilicu Salona 60. No, ovaj proizvoÄ‘aÄ nije toliko poznat po velikim jedrilicama, koliko je poznat po tome što je, kao što već sigurno znate, razvio i model koji će sasvim sigurno postići dobre prodajne rezultate u segmentu jedrilica do desetak metara. S obzirom na kvalitetu do sada plasiranih modela, u to ne sumnjamo.
Za nastanak nove Salone 38 najviše se može zahvaliti starom trupu uspješne jedrilice Salona 37, koja je dokazala svoju premoć na mnogim regatama. Na kraju krajeva, zbog svoje kvalitete je i proglašena Europskim brodom 2007. godine! No unatoÄ dobroj osnovi, svoj doprinos u razvoju i finalizaciji Salone 38 dao je i dizajner i konstruktor Jason Ker. On je dao stavio potpis na projekt koji je napravio razvojni tim na osnovi ovog, već provjerenoga trupa. Ne bi valjalo ne spomenuti i ovdje primijenjen sustav distribucije sila s jedrilja koje se prenose na poseban konstrukcijski dodatak, inoks okvir u trupu koji rasporeÄ‘uje opterećenje i nosi glavne elemente, te naravno plan laminiranja koji je kod Salone 38 doveden do savršenstva. Upravo su Ävrstoća i kvaliteta izrade uz maritimne osobine ono što je Saloninim jedrilicama omogućilo uspon i zauzimanje pozicije u samom svjetskom vrhu ponude jedrilica.
Kako smo već spomenuli, Salona 38 je razvijena po predlošku stopu kraćeg modela, gdje je, konstrukcijski gledano, osim produženja trupa za neznatnu jednu stopu, najveću promjenu doživjela kobilica, kojoj je radi postizanja boljih performansi spušteno težište. Ukoliko to novi vlasnik želi, na Salonu 38 može se ugraditi kraća ili duža kobilica, kao i još neki dodaci o kojima ćemo malo kasnije. Za razliku od svoje prethodnice, Salona 38 je, kao što bi prema nacrtima trebalo biti i kod nove Salone 60, obilježena ravnim plohama s oštrim rubovima, što prati opći trend dizajna novijih brodica uopće. Kako se kod Salone 38 radi o klasi Performance Cruiser jedrilica, tako joj ovakve linije, ali i tamna boja trupa zapravo vrlo dobro stoje. A stoji joj općenito sportski izgled, te tikovinom obložena paluba, kao i otvoreni kokpit. Kao pravi sportaš, Salona 38 dolazi opremljena ravnim krmenim zrcalom, kod kojega se za izlazak iz mora u kokpit koriste sklopive ljestve, koje se umetnu u zatike. Kad se plovi ljestve se spremaju u spremište u kokpitu. Potpuno otvoren kokpit ograÄ‘en je sigurnosnim sajlama umetnutim u krmeni dio inoks ograde, te klupom koja ujedno služi i kao pasarela.
Za razliku od Salone 37, jedno kolo kormila zamijenjeno je s dva manja, što skiperu omogućuje lakše upravljanje i bolju preglednost, ali i mogućnost lakšeg kretanja prema krmi. Ukoliko doÄ‘e do kvara na kormilu, uvijek se može argolu spojiti direktno na osovinu lista kormila.
Radi kontrole, ali i radi odlaganja stvari, u podnici na samoj krmi nalazi se podno spremište. U boku, pod lijevom skiperskom sjedalicom je spremište za plinsku bocu, dok je desni bok iskorišten za postavljanje poluge snage brodskog motora i instrumenata.
Kokpit je izveden klasiÄno. Na boÄnim klupama, u kojima su spremišta, dodana su po dva para vitala postavljenih na grebenu naslona u kokpitu. Dodatak ovome je tikovina kojom su pokrivene klupe. Ovo naravno spada u standardnu opremu u kopitu, što je oÄekivano mudar potez proizvoÄ‘aÄa.
Pri pogledu prema pramcu može se zamijetiti da je, iako sportskog duha, kod Salone 38 visina boka kabine neznatno podignuta, Äime je omogućeno umetanje većih boÄnih prozora. Dobrim dijelom krova kabine na boÄnim prolazima montirani su inkos rukohvati koji prate linije broda, dok istovremeno ne smetaju u radu s palubnom opremom. Kad smo već kod palube, spomenimo i to da iako tikovina na palubi nije u standardnoj opremi, ona je i više no poželjna. Na boÄnom prolazu su postavljeni klizaÄi i kolotur, na što treba pripaziti kod kretanja. Svi konopi za trimanje jedara koji vode prema stoperima i vitlima u kokpitu provedeni su pod krovom kabine, što osigurava da se uredno slože u kokpitu, kako ne bi došlo do zaplitanja.
Silaskom u salon u potpalublju ne može se ne zamijetiti tipiÄni Salonin dizajn. Pravilne linije koje krase sve Salonine jedrilice su uglaÄ‘ene i s puno bjelina, te iznimnom koliÄinom prirodnog svjetla koje dolazi kroz uvećane prozore na krovu kabine, ali i kroz prozor na boku trupa, što je svojevrsni novitet. KlasiÄni raspored unutrašnjosti nudi se u tri verzije, standardnoj s tri dvokrevetne kabine, i varijanti s dvije kabine, s jednim, odnosno s dva toaletna prostora koncipiran je tako da se pod kokpitom nalaze po dvije dvokrevetne kabine, ispred kojih je, s lijeve strane kuhinja, a s desne navigacijski pult.
Kuhinja koncipirana u obliku slova L, nudi dobru funkcionalnost na malom prostoru. Ono što ne stane u kuhinjske elemente, može biti odloženo u velike police na boku, što je tipiÄno za Salonine jedrilice.
Isto je i s navigacijskim pultom. Prostran je i logiÄno postavljen, s prostorom na boku namijenjenom za ugradnju panela rasvjete, te radiostanice i plotera. Malu zamjerku imamo na visinu pulta. Malo viši pult cijenili bi svi, a naroÄito viši jedriliÄari.
Dio salona koji je zauzeo najviše mjesta je onaj s dvije boÄne klupe, te centralnim stolom, naravno sklopivim. Ukoliko je broj osoba na jedrilici veći od šest, na ovim klupama mogu prenoćiti još dvije osobe. Kako je takvo pravilo, vlasniÄka kabina smještena je u vrhu pramca, no ne nudi ništa više prostora i luksuza od dviju krmenih. Mali ormarić i spremište pod podnicom provjereno je najiskorištenija verzija ureÄ‘enja. Dodatna pogodnost pramÄane kabine je ta da je do nje smješten brodski toalet, te da ima stajaću visinu i malo više prostora.
Performance cruiser Salona 38 prošao je vrlo oštar pregled od strane konstruktora, ali i poznatih jedriliÄara, gdje je svoje mišljenje dao i poznati skiper s America's Cupa Dean Barker. Zamišljena za postizanje regatnih rezultata, a opet namijenjena i krstarenju na zavidnoj razini Salona 38 spoj je koji će prepoznati znalci koji od jedrilice traže ipak malo više. Salona 38 je upravo takva. Salona se pod jedrima ponaša upravo onako kako to želi svaki skiper. Omogućuje lijepo jedrenje pri jaÄem vjetru i u plovidbi u vjetar kada postiže iznenaÄ‘ujuće dobre rezultate. Mi smo na vjetru koji je puhao brzinom od 15 do 18 Äv, ovisno o kutu potegnuli i više od lijepih 7 Ävorova.
Naravno, toga ne bi bilo da nije vrhunske palubne opreme i jedrilja. One Sails jedra s glavnim jedrom površine 45,5 m², te rol flok 42,9 m², upareni su s Harkenovom palubnom opremom i vitlima, te Spinlockovim stoperima.
Kad se jedra zamijene motorom, standardno ugraÄ‘ivanim Yanmarom od 29, odnosno 39 KS kao opcijom, dobiju se takoÄ‘er zadovoljavajući rezultati. U radnom režimu okretaja motora, od 3.000 do 3.500 o/min, brzina se kreće od nekih 5 do 6 Ävorova, dok se podizanjem okretaja može potegnuti i skoro do 8 Ävorova, no to u biti i nije potrebno jer razlika od Ävor ili dva osim veće potrošnje goriva i buke ne donosi neki napredak.
AD Boats Ltd.
Matoševa 8, 21210 Solin
Hrvatska
Sales
Tel:
Fax: +385 (0)21 213 020
info@adboats.hr
DoÄekala nas je nova prirodna katastrofa, dogodilo se ono na što smo dugo upozoravali – u Jadranskome moru poÄeli su nestajati jastozi!
Nema ih više, priÄa je gotova, jastog je umra, nije se više moga borit protiv divljaÄke sile, hrvatskih zakona – s teškom mukom kazuju komiški ribari, najpoznatiji hrvatski lovci na jastoge, koji su nam s ogorÄenjem priznali kako je podmorje oko Biševa, Palagruže, Sveca, Brusnika i Jabuke doslovce opustošeno.
Godine izlovljavanja, budalastih zakona nadležnih ministarstava koja su mrtvo hladno dopustila hajku na spolno nezrele jastoge, rezultirale su najnovijom hrvatskom morskom tragedijom.
Nekada se u tri ljetna lovna mjeseca svaki od komiških ribara vraćao u luku punih kašeta. ÄŒetrdesetak tona po sezoni je tada bila mjera.
Danas Komižani s palagruških postaja, i nakon nekoliko dana boravka na otvorenome moru, uprihode tek mršavu vrećicu. Nema im smisla uopće, kaže Komižanin Dino JonÄić, sin slavnog komiškog Äovika od mora Mate JonÄića Ribara, ići na more, zbog jastoga paliti motore. Od njih su odustali.
– Problem je u onima koji donose zakone, šta hoće pratiti EU, a mi doli, s terena, dobro znamo da u EU-u odavno nema ribe. Nama na vlasti tribaju normalni ljudi, koji znaju je li more slano.
Puna nam je kapa ovih šta su dopustili lov mrižom s okom od 24 centimetra. Takve vataju dicu jastoge, i kad njih izloviš, onda se od njih ne mogu stvorit nova dica. Nije im se dozvolilo da se umnože, izlovljeni su.
I znaš šta ću ti ja reć, ako se ne napravi pauza od makar dvi godine, jastoge ćemo gledat samo na slikama enciklopedija. Ispod njih će pisat: “U Jadranskom moru su nekada živjeli jastozi, bilo ih je puno, bili su velika delicija” – kaže Dino.
U priÄi mu se pridružuje otac, prisjeća se kako je jastoga nekada bilo toliko da su se mogli grabit špurtilom. Danas je, veli, došla moderna hidraulika, mriže koje pustoše sve po dubokom dnu.
 |
Zna se za jastoga da se penje u pliće more, iz kojih se ruÄno, bez te silne ribarske moderne tehnologije, mogao vaditi vani. Danas hidraulika, kaže Ribar, potaraca sve što živi na dnu, protjerala je Äak i komišku vršu koja je jastozima manjih dimenzija davala mogućnost da iziÄ‘u vani, narastu, razmnože se i nastave život novih generacija.
– Nemojmo se zavaravat, upravo tu modernizaciju flote je zagovarao Komižanin TonÄi Božanić, i to onda kad je doša na vlast.
A da je nas bilo pitat, nas šta stalno tuÄemo more, tada se jastog ne bi smija lovit ispod dužine od 28 centimetara. Sićan se da je mira bila i na 30 centi. Ja san se pobunija već na 26, a oni su spustili na 24. Pa jel’ to za plakat!?
Treba odma reagirat, uvesti zabranu lova na dvi godine, ukinit sve neselektivne alate, zaboravit na mriže, napravit zone izlova, dozvolit samo vrše i proglasit ZERP ili gospodarski pojas – kaže Dino JonÄić.
Na problem upozoravaju i struÄnjaci, prof. dr. sc. Ivan Jardas koji ne krije kako je jaki izlov uništio populacije jastoga i hlapa u širem viškom akvatoriju. S njim se slaže i naš ribarski struÄnjak prof. dr. Alen Soldo sa Splitskog sveuÄilišta.
– Situacija nije alarmantna, ona je gora od toga. Ovo je kraj krajeva! Još 1999. i 2000. smo provodili istraživanja populacija jastoga i došli do zakljuÄka kako im je broj rapidno smanjen.
Naš je prijedlog bio da najmanja lovna dužina bude 28 centimetara, upravo ona koja odgovara spolnoj zrelosti. No nadležno Ministarstvo poljoprivrede nije imalo sluha za naš prijedlog, i lovnu je granicu spustilo na 24 centimetra.
Ovo što se danas dogaÄ‘a je posljedica takve odluke, dobili smo izlovljenost, nestajanje te životinjske vrste. Zašto se onda Äudimo onome što nas je snašlo – kategoriÄan je prof. dr. Soldo.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
