Nautical News (Croatian)

Split u mreži hidroaviona; Banovina: To je dobro za rejting grada


Pokraj popularne Udice na Matejušci od proljeća sljedeće godine mogli bi se vezati hidroavioni! Naime, švedsko-švicarska grupacija “SF Marina & Aqua Project” zainteresirana je za gradnju privezišta u spomenutom dijelu splitske Gradske luke nakon što Grad izgradi preostali dio šetnice od hotela “Ambasador” do Matejuške.

Kako nas je izvijestio Sawo Runjajić, koordinator ovog projekta u inozemnoj tvrtki, u prvoj bi se fazi povezale 24 lokacije na našoj obali, s tim da je krajnji cilj povezati hidroavionima obalu sa Zagrebom, ali i s Italijom, Albanijom i Crnom Gorom.

Županijski prostorni plan

− Trenutno čekamo usvajanje Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, koje bi se trebalo dogoditi početkom jeseni. U Planu su, osim Splita, označena pristaništa u Hvaru, Starom Gradu, Visu i Resniku, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Veloj Luci, Korčuli, Ublima i Dubrovniku. U drugoj fazi namjeravamo s otocima povezati Zadar, Šibenik i Rijeku – najavljuje Runjajić i dodaje kako bi u našoj županiji baza bila u Divuljama.

Inače, kako nam je rekao, s proizvodnjom pontona krenulo bi se već krajem ove godine, avioni su već naručeni, tako da bi probni letovi krenuli u proljeće, a bude li sve išlo prema planu, od 1. lipnja iduće godine uspostavile bi se i redovne hidroavionske linije.

− Linije bi se održavale 365 dana u godini, a ne samo tijekom turističke sezone, i jedina smo tvrtka koja radi u takvom režimu. Napominjem da hidroavioni neće ometati promet u Gradskoj luci jer, kao prvo, prema zakonu moraju sletjeti minimalno 300 metara od obale, a u trenutku kada dotaknu more tretiraju se kao plovila. Dimenzija su oko 20 metara dužine i 21 metar širine, mogu primiti do 19 putnika i odličnih su manevarskih sposobnosti.

Stare verzije terminala za hidroavione. Nove se rade u suradnji s konzervatorima kako bi se terminali uklopili u vizure primorskih gradova i mjesta

Što se tiče buke, valja reći da su tiši od katamarana. Karta bi bila dva puta skuplja od trajektne za spomenute destinacije. Na primjer, let od Splita do Vele Luke koštao bi izmeÄ‘u 120 i 140 kuna, a avion bi polazio iz Splita tri puta dnevno – nastavlja Runjajić i dodaje kako je već dobivena načelna suglasnost Ministarstva, kao i posebno od svake lokacije u kojoj je planirano privezište. Izgradnja privezišta zajedno s nabavom aviona koštala bi 60 milijuna eura.

U suradnji s konzervatorima, u tijeku je izrada projekta za privezište koje bi se sastojalo od pontona s nadgradnjom, gdje bi bili čekaonica, sanitarni čvor, prostor za osobe s invaliditetom...

Pregovori s turoperatorima

Već sada je tvrtka u pregovorima s turoperatorima koji bi punili hidroavione putnicima.

Grad Split podržao je ovaj projekt ocijenivši ga ekonomski isplativim, s obzirom na to da će Grad za dio od Matejuške do “Ambasadora” tražiti koncesiju od Županije, tako da bi privezište za hidroavione onda dao aviokompaniji “European Coastal Airlines” (ECA) u potkoncesiju.

− To bi za Grad bila najbolja opcija kad ćemo već financirati nasipanje obale i gradnju šetnice. Svakako, Grad smatra da ovakav projekt dugoročno diže rejting Splita na turističkoj karti i jamči njegovu bolju prometnu povezanost – smatra dogradonačelnik Jure Šundov.

NIKOLINA LULIĆ
FOTO: NIKOLA VILIĆ / CROPIX

 

Projekt

60 milijuna eura – vrijednost investicije
24 lokacije privezišta u prvoj fazi na Jadranu
6 lokacija u Italiji
1 lokacija u Crnoj Gori

 

Hidroavion

20 x 21 metar dimenzije letjelice
19 putnika – kapacitet hidroaviona
300 metara – minimalna udaljenost od obale na kojoj hidroavion slijeće
45 minuta − trajanje leta od Italije do Lastova
120-140 kuna − cijena karte hidroavionom od Splita do Vele Luke

 

Produžetak šetnice dobio lokacijsku dozvolu

Kako nas je izvijestio dogradonačelnik Šundov, za produžetak šetnice od “Ambasadora” do Matejuške već je ishoÄ‘ena lokacijska dozvola, a za desetak dana trebao bi se raspisati natječaj za izvoÄ‘ača radova. − Gradnja bi počela u siječnju iduće godine, a radovi bi trebali biti gotovi do sljedeće turističke sezone – najavljuje dogradonačelnik.

 

Boris Matošić: Nema šanse da mi letjelice šetaju po luci

− Dok sam ja na čelu Lučke kapetanije, neću dopustiti da mi hidroavioni šetaju po gradskoj luci. Nema šanse − rekao nam je Boris Matošić, splitski lučki kapetan.

− U prvom redu ne mogu pristati na avione u luci, jer je brodski promet ionako vrlo frekventan tijekom cijele godine, a posebno u ljetnim mjesecima. Tko će uopće nadzirati te avione, gdje slijeću, gdje uzlijeću, tko će čuvati mjesta slijetanja na moru, tu je i pitanje buke aviomotora, koja sasvim sigurno nije mala...

Puno je tu elemenata koji mogu ugroziti sigurnost prometa u Gradskoj luci, kao i kruzera koji se sidre ispred grada. S druge strane, ponton za hidroavion, kao i mjesta slijetanja mogu biti na Žnjanu, Trsteniku ili Poljudu. To su lokacije gdje se ne ugrožava pomorski promet putnika i robe − smatra čelnik Lučke kapetanije Split.   D.K.

 

Nova radna mjesta

Samo bi aviokompanija European Coastal Airlines (ECA) otvorila izmeÄ‘u 125 i 200 novih radnih mjesta, od kojih bi većina bila u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Terminale za hidroavione grade “Aqua Project Group” & “SF Marina”, koji su otvorili zajedničku tvrtku u Splitu “Pontoni S.F.M. − A.P.D. d.o.o. Split”.

Read More




Bavaria 38 Sport


Click image to open!

Njemački proizvoÄ‘ač plovila za razonodu Bavaria napravio je veliki iskorak u proizvodnji motornih plovila u posljednje tri godine. Nakon vlasničkih promjena, prva Bavaria u novom ruhu bila je Deep Blue 46, koju smo predstavili i na našim stranicama, istovremeno i kao prvi projekt koji je potpisao novi dizajnerski studio brodogradilišta - BMW Designworks USA. Nakon tog modela predstavljena je ‘malena’ Bavaria 28 Sport, a ponudu novih modela popunili su Bavaria 34 i 38 Sport. Ove godine na sajmu u Düsseldorfu predstavljen je novi model od 39 stopa, koji je zamijenio vrlo uspješnu ‘tridesetosmicu’, koju smo imali prilike testirati u marini Seget Yacht centra Baotić, zastupnika Bavarijinih motornih plovila za Hrvatsku. Već pri prvom pogledu na to plovilo jasno je da dobro slijedi filozofiju brenda i nudi izuzetno mnogo za uložen novac.  Dizajnerska rješenja stvorila su velik broj povezanih prostora u kokpitu, na tom relativno malenom brodu. Za razliku od modela HT, testirana verzija ima pokrov kokpita od čvrste tkanine, koji zimi može poslužiti kao ‘šator’, a ljeti nudi obilje hlada, uz laku mogućnost prozračivanja. Ulaskom na krmenu platformu otvara se prostor koji je podijeljen u nekoliko povezanih cjelina. Na krmenom dijelu kokpita nalazi se sunčalište ovalnog oblika, koje nudi dozu privatnosti, a uz taj dio ‘naslanja’ se prostrano sjedište koje opisuje zaseban prostor iza kormilarskog mjesta. Kormilarskom sjedalu, kao treća cjelina kokpita, pridružena je klupa s lijeve strane, a do koje se nalazi velika ležaljka ergonomskog oblika, integrirana u oblik kokpita. Takva izvedba po principu ‘tri u jedan’ otvara bezbroj mogućnosti za opušten boravak na moru, bilo na sidru ili u plovidbi, a rijetka su plovila kraća od 12 metara koja nude toliko opcija u eksterijeru. Pramac plovila je ‘izvučen jednim potezom’ i predstavlja veliku površinu pogodnu za večernja druženja na palubi, za boravka na sigurnom vezu. Jednako kao i vanjština ove jahtice, unutrašnjost takoÄ‘er nudi obilje prostora, uz zanimljiva dizajnerska rješenja. Pramčana kabina ima krevet koji potpuno prekriva taj dio potpalublja, bez uobičajenih stuba uz bokove, što dodatno otvara taj prostor.
Click image to open!
Click image to open!
 
Jednak je slučaj i s vrlo prostranom krmenom kabinom, koja nudi tri postelje - koje se, po potrebi, mogu spajati kako vlasniku odgovara, a nama su se osobito svidjeli prozori za prozračivanje tog prostora. Salon je izveden vrlo slično kao u jedrilica, što je u ovom slučaju značajna prednost - nasuprot dnevnom boravku s lijeve strane potpalublja smjestila se velika kuhinja oblika slova L, kakvu nalazimo na brodovima duljim od tri ili više metara. Zahvaljujući dvama Mercruiserovim benzinskim motorima, ova bavarska ljepotica dostiže maksimalnu brzinu od 34 čvora, a potrošnja pri brzini krstarenja od 22 čvora je 50 litara po motoru, ili 60 litara, ako plovite brzinom od 27 čvorova. Ovaj se model može naručiti i s dizelskim motorima Volvo D4, od 260 ili 300 konjskih snaga, u kojem su slučaju - po podacima proizvoÄ‘ača - maksimalne performanse plovila skromnije za 10%, ali je potrošnja dizelskoga goriva manja za oko 40%, što svakako nije zanemariva činjenica. Manevar u luci je, kao što to i dolikuje pravom dvomotornom brodu, jednostavan i praktičan, užitak za kormilara. Po svemu viÄ‘enom, Bavaria 38 ‘gospodska’ je jahtica koja obiluje komforom i životnim prostorom, bilo da se koristi za dnevne izlete ili obiteljska krstarenja. U kombinaciji s nešto dodatne opreme, poput hidraulične krmene platforme postaje prava mala jahta i solidan izbor za mnoge vlasnike željne ‘puno broda u malo metara’. Sve dobro od tog modela baštini i tek predstavljeni nasljednik imena Sport 39, koji uz nešto sportskiji izgled, nudi u detaljima poboljšanu novu verziju tog plovila.
Duljina: 11,80 m
Maksimalna širina: 3,99 m
Gaz: 1,2 5m
Težina bez opterećenja: 8,2 t
Zapremina spremnika za gorivo: 720 l
Zapremina spremnika za vodu: 250 l
Broj spavaćih kabina: 2
Gradbeni materijal: poliester
Motori: Mercruiser, 2 x 377 MAG DTS
Brav. III (2 x 235 kW/320 ks)  
Najveća brzina: 34,5 čv.
Autonomija: 300 nm pri 25 čv.
Projektant: BMW Designworks USA
Graditelj: Bavaria Yachtbau
Zastupnik: Yacht centar Baotić
Click image to open!
Click image to open!

 

Read More




Recent Nautical News Entries

Uskoro počinje 22. Croatia Boat Show

Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.

February.24.2020

Pristajanje bez muke i stresa uz pomoć virtualnog odbojnika

Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama

February.10.2020

29. zagrebački sajam nautike

Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte

January.21.2020

Taiga na struju juri čak 104 km/h

Taiga na struju juri čak 104km/h.

December.16.2019