Nautical News (Croatian)

Odabrani najpoželjniji gradovi svijeta: Melbourne je savršen, a naš Split je prvi po baštini!

•  August.16.2012
•  24 Comments

Apsolutni rekorder po broju svjetski najpoželjnijih gradova za život je Australija tvrdi se u istraživanju EIU-a (Economist Intelligence Unit).

Pobjedu je odnio Melbourne u konkurenciji 140 gradova, a na petom je mjestu Adelaide dok je Perth na devetom. Australcima konkurira Kanada s Vancouverom na trećem mjestu te Torontom i Calgaryjem na četvrtom odnosno petom mjestu.

Beč i Beograd

Od europskih gradova u sami vrh odnosno na drugo mjesto uletio je Beč, a na osmom je Helsinki. Riječ je o istraživanju u kojem se ocjenjuje sigurnost, zdravstvena zaštita, kultura i okoliš, obrazovanje i infrastruktura i upravo u svemu tome je Melbourne ispao gotovo savršen, pretekavši kanadski Vancouver koji je još donedavno bio na prvom mjestu najpoželjnijih svjetskih gradova. Od gradova u našoj regiji na listi se našao samo Beograd i to na 99 mjestu od 140 konkurenata dok su Karachi, Alžir, Teheran, Tripoli, Harare, Lagos i Port Moresbey na dnu ljestvice. No, prije četiri mjeseca Financial Times objavio je ljestvicu deset gradova najpoželjnijih za život koji se inače nalaze na UNESCO-vom popisu svjetske kulturne i prirodne baštine. Na toj je ljestvici na prvom mjestu bio Split i to ispred primjerice Kamenog grada u Zanzibaru, belgijskog Brugesa, stare Havane na Kubi ili Venecije.

Hrvatske ankete

S druge strane istraživanje GFK u Hrvatskoj pokazalo je da je u konkurenciji sa Zagrebom poželjniji grad za život - Samobor. Ispitanici su smatrali da je Samobor mirniji za život, da ima lijepu prirodu, da je niži porez nego li u Zagrebu koji je istodobno vrlo blizu. Visoko na ljestvici je i Varaždin koji je takoÄ‘er bio proglašen najpoželjnijim gradom za život i posao. MeÄ‘u top deset poželjnih uvijek se naÄ‘e i Zadar. Teško je zapravo naći maksimalno objektivne kriterije koji bi pokazali prednost jednog grada pred drugim. No, čini se da bi većina mogla puno naučiti upravo od Australaca i KanaÄ‘ana koji uvjerljivo uvijek vode u takvim anketama. Očito su našli ključ organizacije života po mjeri čovjeka u velikim gradovima.

Read More

Frano Milina u posjeti Å¡kveru Male Å¡kole brodogradnje

•  August.15.2012
•  24 Comments

U okviru Lumbarajskih užanci upriličena je priča o drvenoj barci gajeti Korčulanki,koju je osmislio Prof.dr.sc. Roko Markovina. Na rivi u Lumbardi,u plićaku i ispred ugostiteljskog objekta Maestral sve su klupe bile popunjene ljudima koji su htjeli vidjeti najljepšu korčulansku gajetu.

Kao vrstan pripovjedač, Roko Markovina je zainteresirao prisutne pričom o Gajeti Korčulanki, kao pokušaj zaštite i očuvanja ovog malog drvenog broda,ponosa korčulanske brodogradnje i pokušaj ukazivanja mjerodavnima na sve njegove ljepote i potrebe za njegovom zaštitom kao značajnim kulturnim dobrom Korčule, Dalmacije i Hrvatske.(Njegovu je priču prevodio na engleskom jeziku dr. Živan Filippi iz Korčule).

Prijavilo se 18 drvenih gajeta iz Lumbarde koje su još u funkciji izraÄ‘enih u prošlom stoljeću majstorstvom i umijećem korčulanskih brodograditelja.

Na večerašnjoj promenadi prema ocjeni publike najbolja je gajeta vlasnika Marinka Jurjevića „Kneza“koju je izgradio Ante Peručić i Ive Curač iz Lumbarde. Prva je pratilja barka Ante Jurjevića „Antunice“ i graditelja Miće Depola iz Korčule. Druga pratilja je u vlasništvu Bartula Cebala i graditelja Dina Ferlana (starijeg) iz Lastova.

Stručni ocjenjivački sud je za Miss gajeta Lumbarde za 2012.godinu izabrao barku Branka Jurjevića „Šukala“, koji je uz lentu,ploču lumbarajske psefizme autora Iva Lipanovića „Pinte“, knjigu Zbornika Lumbarde i razne poklone,uz 50 m konopa nagradu predao svojim unucima. Gajetu je 1988 godine izgradio Dinko Šeparović „Dinka“ iz Vele luke. Za jedan punat manje(67) prva pratilja je barka Ante Jurjevića „Antunice“, i druga je pratilja gajeta vlasnika Ivice Batistića „Fidulića“i korčulanskog graditelja Mihovila „Miće“ Depola.

U večernjim je satima nastavljeno slavlje,i priprema za boravak na sutrašnjoj svečanoj sjednici općine Lumbarda,koja na blagdan sv. Roka slavi i svoj dan.

Read More