Nautical News (Croatian)

Biskup Uzinić blagoslovio brodove i pomorce

•  August.16.2012
•  24 Comments

Pontifikalno euharistijsko slavlje u dubrovačkoj katedrali Velike Gospe večeras u 19 sati predvodio je biskup msgr. Mate Uzinić.

Nakon mise su se vjernici u tradicionalnoj procesiji sa slikom Gospe od Porata uputiti do gradske luke gdje je biskup izmolio molitvu Gospi i blagoslovio barke, brodove i pomorce.

Read More

Djelatnici Zračne luke Split: Radimo ka na traci, ali svi putnici i kuferi stižu u avione

•  August.16.2012
•  24 Comments

Zračna luka u Resniku ima jednu specifičnost – zimi je jako velika, a ljeti prilično mala. Tako o njoj govore sami zaposlenici, a slaže se i direktor Lukša Novak.

Stvar je u tome da je u veljači ove godine, na primjer, kroz putnički terminal prošlo dvadesetak tisuća, a proteklog srpnja čak 293 tisuće ljudi, gotovo 20 tisuća više nego lanjskog srpnja. Kako zaposlenici Zračne luke i pridruženih službi uopće uspijevaju pokriti takvo povećanje broja zrakoplova i putnika, pitanje je na koje smo pošli potražiti odgovor.

- U ljetnom razdoblju posebno smo opterećeni – u subotu 4. kolovoza imali smo 25.000 putnika, a zračne luke kao što je Zagreb nemaju više od 14-15 tisuća - kaže direktor Novak.

- Vršna opterećenja od 2000 putnika na sat, kakva nam se dogode, imaju zračne luke sa dva do pet milijuna putnika godišnje. Ljeti stoga primimo više od sto sezonaca, a “pojačaju” se i tvrtke koje rade za nas, pa kad se pridruže kontrola letenja, carina, policija, na aerodromu radi više od 800 ljudi, što nas s aspekta zapošljavanja čini jednim od najjačih gospodarskih subjekata u ovoj regiji.

- Avion je najskuplji na zemlji - upućuje nas Pero Bilas, zamjenik direktora Novaka i naš vodič kroz zračnu luku, ilustrirajući važnost neometanog i neprekinutog protoka ljudi i prtljage. Šalteri za čekiranje doista rade cijeli dan, bez prestanka.

Sezonska pojačanja

Jedan radni dan Marine Tadin iz službe za prihvat putnika i prtljage počinje u 5.15 i traje do 16 sati, drugi počinje u podne i traje do ponoći, treći radi od 15.30 do zadnjeg aviona... Raspored smjena i slobodnih dana svima ovisi o rasporedu i gustoći letova. U smjeni smo zatekli 23 ljudi. Jedni rade na platformi, prate putnike vani na pistu, drugi su na “gateovima”, treći na 13 otvorenih šaltera za prijavu putnika. Pretpostavljamo da je najgore onima na suncu.

- Nije im lako, ali još je teže onima na check-inu. Prihvaćaju putnike više od 50 kompanija, a svaka ima svoje uvjete čekiranja, naplate viška prtljage... Ali sve mi to uspijevamo “ishendlati” - govori Marina Tadin, vodeći nas do prezaposlenih “čekerica”.

Jedna od njih upravo je završila čekiranje putnika za biznis klasu – Josipa Đerek, Kaštelanka zaposlena kao sezonsko pojačanje, i to šestu godinu zaredom. Bar radi posao za koji se školovala u Prometnoj školi, govori uz osmijeh, okrećući se putniku koji je zaboravio da ima “goldencard” za dodatne pogodnosti. A zimi? “ÄŒekam sezonu”, kaže Josipa.

Ljiljana ÄŒokljat, šefica službe za prihvat i otpremu putnika, primjećuje kako se ove godine puno više čuje španjolski jezik. Ponovno dolaze i putnici iz Varšave, ruskim kompanijama stalno pristižu prepuni zrakoplovi, a Nijemci su “ka doma”.

Glas koji svako malo najavljuje slijetanja i polijetanja aviona pripada Zlati Milun iz službe informacija.

- Pomognemo što god treba. Ima ljudi koji na povratku zahvale za pomoć koju smo im pružili kad su odlazili. Ima i onih koji provociraju, ali u ovom poslu najvažnije je uvijek biti miran, nikad ne povisiti glas. Najviše im se, kaže gospoÄ‘a Milun, obraćaju mladi koji idu na Zrće.

- Zanima ih gdje je to, kako se do tamo doÄ‘e, koliko što košta... Nakon 25 godina rada u službi “izgubljeno-naÄ‘eno” čovjek ili grize ili je totalno cool. Tonči Marović spada u ovu drugu kategoriju.

- To je stražno osjetljiv posao. Ljudi plate da negdje doputuju, a ostanu bez prtljage. Treba znati s njima razgovarati. Biti i psiholog. Ove godine postotak izgubljenih kufera se povećao. A mi ni krivi ni dužni, samo osjećamo posljedice – bijesnog putnika. Problem najčešÄ‡e nastaje na aerodromu, u sortirnici, ali sve se naÄ‘e već za 24 sata. Tek koji postotak izgubljene prtljage čeka se dva dana ili više.

Nazovi ‘svoga čovika’

Doznajemo, takoÄ‘er, da je mozak za izgubljenu prtljagu na cijelome svijetu kompjutorska centrala u Atlanti, u SAD-u, no postoji caka: bilo gdje na kugli zemaljskoj da izgubite kufer, nazovete fino službu L&F u splitskoj zračnoj luci. Što zna mozak u Atlanti, znaju i oni, a lakše je nazvati “svoga čovika”.

Zbog gužve smo ovaj put preskočili službe za prihvat i otpremu aviona, momke koji prekrcavaju prtljagu “na trista stupnjeva”, tjerače ptica automobilima-sirenama, vatrogasce, srećom nezaposlene vatrom...

No, nismo mogli preskočiti ambulantu: u smjeni su bile dr. Anka Babić i sestra Dijana Očašić. Ako smo s gospoÄ‘om Milun s Informacija krenuli na Zrće, ovdje se sa Zrća vraćamo... No, prije “povratka”, dr. Babić nam govori kako ljeti prosječno dnevno bude 10 do 15 intervencija, uglavnom zbog crijevnih viroza, visokih i niskih tlakova, uboda ježinaca, straha od letenja... A meÄ‘u putnicima koji kolabiraju najviše je – povratnika sa Zrća.

- DoÄ‘u direktno na let, iscrpljeni, umorni, neispavani, zaspu gdje stignu, teško dolaze k sebi. Uglavnom ih malo “osvijestimo”, važno ih je rehidrirati, a u avion ne smiju pod utjecajem alkohola. Medicinska ekipa iz Zračne luke voljela bi da su putnici informiraniji pa da znaju da u avion ne mogu ući s frakturama koje su se dogodile unutar 24 sata, sa “svježim” moždanim i srčanim udarima i ozljedama glave.

Baš prije odlaska iz Zračne luke jednog za njih običnog ljetnog radnog dana, na pisti vidimo – bicikliste. Ove je godine, naime, Nikica Bogdanić, šef održavanja, došao na ideju da se stotine metara udaljenosti po pisti prevaljuje – umjesto pješice ili automobilima i “traktorima” – upravo biciklima. Ima ih dvadesetak, muških i ženskih modela, i hit su meÄ‘u zaposlenima. Štedljivo, ekološki i zdravo, a i putnicima simpatično.

Širenje terminala

- Zadovoljni smo što nam se ostvaruju planovi SEnD kaže Lukša Novak, direktor Zračne luke.

– Na razini godine planirali smo promet od pet-šest posto rasta, a trenutno smo na oko devet posto. Rast očekujemo i sljedeće godine, budući da ćemo unutar EU-a biti nova destinacija do koje je relativno lako doći. Upravo radi očekivanog rasta prometa još će se širiti putnički terminal, što je investicija vrijedna više od 400 milijuna kuna. Očekuje se da će Zračna luka ubrzo dosegnuti promet od milijun i pol putnika, te da će, nastavi li se ritam od 60 do 80 tisuća putnika više svake godine, 2020. dosegnuti dva milijuna. To što Zračna luka cijene usluga nije dizala 10 godina, partneri cijene povećavajući volumen letova. “Oni vole stabilne destinacije koje ne prireÄ‘uju neugodna iznenaÄ‘enja”, kaže Novak.

Read More