Na adresu rovinjskog Eko muzeja "Batana", ovih je dana iz Francuske, konkretno iz Fédération du Patrimoine Maritime Méditerranéen (Federacija pomorske baštine Mediterana), stiglo još jedno vrijedno priznanje. Ovog su puta Älanovi Udruge i Eko muzeja suraÄ‘ujući s LuÄkom upravom grada Rovinja i kroz projekt pod imenom "Rovinjska luka - Jadranski biser", u oštroj konkurenciji od stotinjak kandidiranih, na raÄun ljepote i povijesne znamenitosti svoje luke, dobili srebro. Rovinjska je luka time definirana i kao druga po ljepoti na Mediteranu. Prvom je naime, proglašena talijanska luka Cesenatico.
- Cilj našeg sudjelovanja u prestižnom projektu pod imenom Mémoire des Ports de Méditerranée bilo je predstaviti maritimnu kulturu grada Rovinja i njegove ribarske luke i to kroz prizmu male lokalne ribarske barke - Batane. Ono što smo željeli prikazati, a visoki plasman dokaz je i da smo u tome uspjeli, to je da rovinjska luka i danas živi svoju prošlost i dugu bogatu tradiciju, rekao nam je Marino Budicin, jedan od inicijatora i osnivaÄa Eko muzeja "Batana", koji je ujedno, kao povjesniÄar, bio zadužen za tekstualni dio projekta i objašnjenje povijesne uloge i znaÄaja rovinjske luke. On smatra i da je ovako visokom plasmanu projekta o ljepoti i znaÄaju rovinjske luke doprinijela i Äinjenica da je rijeÄ o "živom projektu".
- Projekt rovinjske luke, pokazao je da ona diše i živi sa svojim stanovnicima. Luka je fokusirana i predstavlja centar oko kojeg se grad i život vrti. Jer, iz kojeg god smjera doÄ‘ete, koju god stranu svijeta izaberete, svi putovi, ako je rijeÄ o centru grada - vode u luku, pojašnjava prof. Budicin. Dodao je da je svaka tradicijska luka živa sve dok u njoj žive nositelji njezinih vrijednosti, a to je lokalno stanovništvo.
Nakon što je usvojen Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije, iz tvrtke European Coastal Airlines najavili su krajem listopada da će već od proljeća sljedeće, 2014. godine hidroavioni redovito letjeti na relacijama od Splita do Hvara, Visa i Lastova.
O tome gdje se stiglo s ovim projektom, porazgovarali smo s Klausom Dieterom Martinom, izvršnim direktorom njemaÄke tvrtke European Coastal Airlines.
Kakav je trenutno status ovog projekta?
- U osnovi, spremni smo odmah zapoÄeti ovaj projekt. Ali, još uvijek trebamo finalne koncesije i dozvole koje izdaje Splitsko-dalmatinska županija za lokaciju na Matejuški u Splitu.
Zašto to još uvijek nije napravljeno?
- Nekako, nitko ne zna tko je zadužen za podruÄje Matejuške. Uz to dobivamo mnoštvo informacija od lokalnih dužnosnika koje navode na krive zakljuÄke. KonaÄno smo prije nekog vremena dobili informaciju od Ministarstva pomorstva kako je Županija nadležna za ovu lokaciju.
Sada, još uvijek pokušavamo pronaći barem privremeno rješenje sa Županijom u cilju kako bismo ubrzo dobili koncesiju. Moramo urediti to podruÄje radi uÄinkovitijeg usluživanja putnika s potrebnom razinom udobnosti i sigurnosti koja se zahtjeva.
Na Äemu trenutno trebate poraditi kako bi se ovaj projekt realizirao?
- Moramo usko surađivati sa Splitsko-dalmatinskom županijom kako bi smo uspjeli ishodovati barem privremenu koncesiju.
Što vas sprjeÄava u zapoÄinjanju postupka zapošljavanja?
- Dnevno primamo veliki broj prijava, ali na žalost sve su prijave na Äekanju. Naša je odgovornost, kao moralnog poslodavca, pozitivno odgovoriti na ove prijave samo kad dobijemo potrebne koncesije i dozvole.
Još jednom želio bih istaknuti kako ćemo tijekom prve dvije godine kreirati približno 400 radnih mjesta, jer je sektor avijacije jako radno intenzivna djelatnost. Većina ovih radnih mjesta bit će primjerena mlaÄ‘im, dinamiÄnim i ambicioznim Hrvatima i Hrvaticama. Ono što je najbolje kod ovih radnih mjesta je to što su to radna mjesta koja se odnose na puno radno vrijeme tijekom cijele godine, a nije rijeÄ o sezonskim poslovima, jer mi ćemo poslovati 365 dana u godini.
Prema statistikama 52 posto mladih je nezadovoljno. Odgovornost je svih nas omogućiti mladoj generaciji budućnost, a to poÄinje tako što ćemo mi omogućiti da rade. Mi smo spremni izvršiti naš dio posla.
Jeste li spremni poÄeti s radom 2014. godine?
- Spremni smo poÄeti s radom 2014. Naši ulagaÄi iz NjemaÄke i Švicarske Äekaju kako bi uložili novac i kupili treći hidroavion koji se trenutno izraÄ‘uje u Bernu.
ÄŒuo sam kako bi hidroavioni mogli voziti ovih zadnjih dana kada Jadrolinija nije mogla trajektima uspostaviti veze s otocima zbog loših vremenskih prilika?
- Da, u biti mogli smo letjeti tih dana. Vremenske prilike ne utjeÄu na hidroavione na naÄin na koji imaju utjecaj na katamarane i trajekte. U osnovi hidroavion lete pomoću vjetra. Loši uvjeti na moru stoga ne utjeÄu na rad hidroaviona.
Hidroavion uvijek može poletjeti i sletjeti na vodenu površinu koja je zaklonjena. Gatovi koje smo razvili za putnike projektirani su tako da zaštite i putnike i hidroavion, te pružaju zaštitu prilikom ukrcaja i iskrcaja.
Onda, koji je idući korak?
- Nadamo se kako će Županija pronaći rješenje za Matejušku... i onda krećemo.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
