Ministarstvo zaštite okoliša i prirode otvorilo je tri javne rasprave o studijama utjecaja na okoliš za tri projekta na podruÄju grada Dubrovnika i od iznimne važnosti za DubrovÄane.
Javna rasprava Studije o utjecaju na okoliš luke otvorene za javni promet lokalnog znaÄenja – Batala trajat će do zakljuÄno 11. veljaÄe 2014. godine.
Mjesto održavanja javnog uvida u Studiju je upravna
zgrada Grada Dubrovnika, u prostorijama Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Pred Dvorom 1, u Dubrovniku, svakog radnog dana od 9.00 do 14.00 sati, a javno izlaganje Studije održat će se u utorak 28. sijeÄnja 2014. godine u 17.00 sati u Vijećnici Grada Dubrovnika.
Istovremeno s Batalom održava se javna rasprava Studije o utjecaju na okoliš rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale. Javni uvid u Studiju bit će do 11. veljaÄe u prostorijama Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Pred Dvorom 1, u Dubrovniku, svakog radnog dana od 9.00 do 14.00 sati.
Javno izlaganje i za ovu studiju održat će se takoÄ‘er u utorak 28. sijeÄnja 2014. godine u 11.00 sati, takoÄ‘er u Velikoj vijećnici u Dubrovniku.
Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš održat će se i za Marinu Gruž, odnosno luku nautiÄkog
turizma, a za Äiju je
gradnju u moru koncesiju od države dobila tvrtka Franje Pašalića, vlasnika marine Frapa. I ova Javna rasprava trajat će 30 dana, do zakljuÄno 11. veljaÄe 2014. godine. I za nju je mjesto održavanja javnog uvida upravna zgrada Grada Dubrovnika, u prostorijama Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Pred Dvorom 1, u Dubrovniku, svakog radnog dana od 9.00 do 14.00 sati. Javno izlaganje Studije održat će se u ponedjeljak 27. sijeÄnja 2014. godine u 17.00 sati, u Gradu Dubrovniku u Velikoj vijećnici, Pred Dvorom 1, u Dubrovniku.
Prema zamolbi Ministarstva zaštite okoliša i prirode javnu raspravu koordinirat će i provoditi Upravni odjel za prostorno ureÄ‘enje, gradnju i zaštitu okoliša DubrovaÄko-neretvanske županije.
Pisana mišljenja, prijedloge i primjedbe na Studiju, javnost i zainteresirana javnost može upisati u knjigu primjedbi na mjestu javnog uvida ili u pisanom obliku dostaviti Upravnom odjelu za prostorno ureÄ‘enje, gradnju i zaštitu okoliša DubrovaÄko-neretvanske županije, Vukovarska 16, Dubrovnik, u tijeku roka predviÄ‘enog za javnu raspravu.
Primjedbe i prijedlozi koji ne budu dostavljeni u roku i ne budu Äitko napisani neće se uzeti u obzir u pripremi izvješÄ‡a o javnoj raspravi, obavijesti su koje su na službenim internetskim stranicama Grada Dubrovnika, navedene za sve tri rasprave, odnosno projekta.
Read More
Ima li nade da Split u proljeće 2016. godine ugosti povijesne jedrenjake u meÄ‘unarodnoj regati od Trsta do Malte? Regatu organizira poznata pomorska organizacija “Sail Training International“(STI), odnosno “MeÄ‘unarodna organizacija jedrenjaka za obuku”. Još 2010. gradska vlast odbila je ponudu. Tajnik Udruge za obrazovno jedrenje Hrvatske, kapetan Ante Roje, u veljaÄi 2010. pokušao je dogovoriti sastanak predstavnika STI-ja Christiana Bickerta i Mattea Bruzza s gradonaÄelnikom Željkom Kerumom. Do susreta nije došlo, a pokušaji su urodili odbijenicom, uz obrazloženje da Grad nema novca za gostoprimstvo floti jedrenjaka. Mnogi su tada primijetili da je trebalo više volje nego novca za realizaciju.
Prije Dubrovnika
- Iznio sam ideju STI-ija gradonaÄelniku Ivi Baldasaru da Split bude luka domaćin jedrenjaka - kaže kap. Roje, ugledni pomorski struÄnjak i nekadašnji direktor “Jadroplova“.
- Dojma sam da je gradonaÄelnik prepoznao važnost projekta. No, moramo brzo reagirati, jer je organizatorima zanimljiv i Dubrovnik. No, prednosti Splita su nemjerljive: zbog idealnog prirodnog položaja po sredini obale, ljepoti otoka ispred njega, tako i zbog dubine u Gradskoj luci, gdje bi se vezali jedrenjaci. Jedina obveza domaćina je osigurati besplatni vez za brodove koji bi u Splitu sa svojim posadama, oko 300 mornara i Äasnika, boravili tri dana.
U transjadranskoj regati sudjelovalo bi najmanje 30 jedrenjaka, od Äega osam velikih jedrenjaka dužine 100 metara. Predstavnici organizacije STI, inicijatora regate, spremni su doći na sastanke s nadležnim ministrima, županom i gradonaÄelnikom ako se prihvatimo domaćinstva. Bude li Split domaćin, grad će biti uvršten na listu stalnih luka svih budućih regata povijesnih jedrenjaka - kaže Roje.
- Kakva je korist gradova domaćina u privlaÄenju većeg broja posjetitelja koji žele vidjeti brodove na jedra - pitamo kapetana Roju.
- Prema podacima organizatora, u regati “Garibaldi” koja je bila 2010. godine, od Genove do Trapana, brodove je došlo vidjeti 500 tisuća ljudi, a u poljskom Stettinu 2009. Äak dva milijuna - iznio je respektabilne podatke kap. Roje, ilustrirajući veliku ekonomsku dobit i promociju koju bi regata donijela Splitu.
Prema njegovim rijeÄima, organizatorima je Jadransko more zanimljivo za održavanje regate, jer se radi o moru udobnom za plovidbu, za razliku od nekih drugih ruta u nemirnim vodama zapadne ili sjeverne Europe gdje se zadnjih godina odvijao dio regata ove meÄ‘uanrodne organizacije.
Koje bismo jedrenjake mogli ugledati ako Banovina prihvati domaćinstvo? Mogao bi stići jedan od najljepših jedrenjaka svijeta, školski brod talijanske mornarice ”Amerigo Vespucci”. Bio bi tu i njegov mlaÄ‘i kolega ”Palinuro”. Splićani i njhovi gosti tada bi mogli prvi put vidjeti i raskošni poljski barkantin ”Pogoria”.
Za sluÄaj potrebe
Studija “Sail Training Internationala”, pokazuje da se povrat investiranog u gostoprimstvo regate kreće u odnosu vrijednosti od najmanje jedan prema 10. Ako bismo te brojke ukalkulirali u procijenjeni sponzorski trošak Grada Splita od 300 tisuća eura, u smislu besplatnog veza, vode i struje u sluÄaju potrebe, proizlazi da bi zarada iznosila minimalno tri milijuna eura, odnosno više od 20 milijuna kuna u samo tri dana gostovanja flote jedrenjaka.
U Banovini doznajemo da gradonaÄelnik pozitivno gleda na ideju, ali dok se sagleda sve aspekte projekta ništa službeno neće komentirati.
Read More
