Nautical News (Croatian)

Na Hvaru spašeno 100 brodolomaca


Zbog jakoga nevremena praćenoga vjetrom i kišom sa ponedjeljka na utorak Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) koordinirala je cijeli niz akcija traganja i spšavanja na moru.

Tijekom noći, 22. srpnja uslijed jakog nevremena na splitskom i dubrovačkom području nadzora plovidbe Središnjica je koordinirala u desetak TiS akcija, a u većini slučajeva radilo se o nasukanjima plovila, prilikom čega srećom nije bilo ozlijeđenih osoba.

U području nadležnosti Lučke kapetanije Split u akcije su isplovila tri plovila: „Marijan“, „5-ST“ i „Filo“, dok je u području nadzora Lučke kapetanije Dubrovnik u akcijama sudjelovao brod „Danče“ i plovila Pomorske policije Split i Dubrovnik.

Prva akcija traganja i spašavanja dogodila se tijekom noći u 2.10 sati kada je Srdišnjica zaprimila poziv pogibelji od posade jedrilice o članu posade koji je nestao u olujnome moru kod otoka Drvenika. Odmah po dojavi u akciju su isplovili djelatnici splitske Kapetanije koji su nedugo po dolasku na dojavljenu poziciju nestalu osobu pronašli i izvukli iz mora na jedrilicu. Očevidom je utvrđeno da se na jedrilici u vlasništvu hrvatske charter tvrtke nalazi pet članova posade, od toga četiri austrijska državljana (roditelji i dvoje maloljetne djece) i jedan srpski državljanin, LJ. N. (rođen 1975. godine), koji je upao u more sa tendera dok je pokušavao odtegliti jedrilicu na drugu poziciju sidrenja, gdje je pretpostavio da je manja opasnost od nasukanja uslijed jakoga nevremena. Nitko nije ozlijeđen niti ima onečišćenja mora.

Istovremeno se na otoku Šolti na poziciji u uvali Livka nasukala jedrilica dužine 12 metara u vlasništvu hrvatske charter tvrtke sa jednom osobom, njemački državljanin, koji u ovoj nesreći nije ozlijeđen. Djelatnici splitske kapetanije neozlijeđenoga njemačkog brodolomca prekrcali su na službeno plovilo. Osim matrijalne štete na plovilu nije uočeno zagađenje mora, a vlasniku jedrilice naloženo je komercijalno odsukavanje čim to dopuste vremenski uvjeti.

Treća akcija traganja i spašavanja uslijedila je nakon što je Središnjica zaprimila poziv pogibelji sa jedrilice koja se nasukala kod otoka Brača, kamo su isplovili djelatnici splitske Kapetanije te na poziciji u uvali Lozna, kod mjesta Sutivan pronašli jedrilicu naziva „Moon Shadow“, u vlasništvu hrvatske charter tvrtke. Na nasukanoj jedrilici koja je uslijed jakoga nevremena bačena na hridi pronađen je jedan neozlijeđeni član posade. Kako zbog jakoga nevremena nije bilo moguće pristati bliže, a djelatnici Kapetanije procjenili su položaj plovila sigurnim od daljnjega oštećivanja, jedinome članu posade naloženo je pričekati smirivanje nevremena. Komercijalno odsukavanje uslijedilo je jučer u prijepodnevnim satima. Nije zabilježeno onečišćenje mora.

U viškoj luci tijekom iste noći uslijed jakoga nevremena došlo je do zapetljaja sidrenih lanaca nekoliko plovila, te su u pomoć pristigli službenici Pomorske policije koji su službenim plovilom pomogli razmrsiti sidra i osigurati plovila na vezovima. Nije bilo ozljeđenih, no zabilježena je materijalna šteta na nekoliko plovila, ali bez onečišćenja mora.

Slijedeća TiS akcija uslijedila je nakon poziva u Središnjicu o nasukanju motorne jahte južno od otoka Hvara kamo su odmah po dojavi isplovili djelatnici splitske Kapetanije. Dolaskom na poziciju nasukanja kod otočića Šćerdo ustanovili su da se nasukala motorna jahta naziva „Saphiso II“, dužine 12 metara u vlasništvu hrvatske charter tvrtke. Na jahti se nalazilo šest članova posade, od toga četvero čeških i dvoje slovačkih državljana od kojih srećom nitko nije ozlijeđen. Djelatnici Kapetanije prekrcali su brodolomce na službeno plovilo i prevezli ih na sigurno. Nije zabilježeno onečišćnje mora na poziciji nasukanja, a vlasniku jahte izdan je nalog za komercijlano odsukavanje.

Posljednju akciju na području splitskoga nadzora plovidbe Središnjica je koordinirala sa nadležnom Lučkom Kapetanijom Split slijedom dojave o nasukanju velikoga broja plovila na otoku Hvaru, u valama Paklenih otoka gdje se nasukalo 20 plovila različitoga tipa (brodica i motorne jahte), te su dojavljena i dva sudara plovila. Djelatnici splitske Kapetanije uz pomoć kolega iz lučkih ispostava Hvar i Milna na poziciji nasukanja uspješno su spasili ukupno 100 brodolomaca, a u pomoć su priskočili i mještani vlastitim plovilima. Među svim nasukanim plovilima tri su u stranome vlasništvu, dok su ostala nasukana plovila u vlasništvu hrvatskih charter tvrtki. Unatoč velikome broju gotovo istovremeno nasukanih plovila, kao i sudarima koji su se dogodili zbog iznimno jakoga nevremena na moru, nitko od brodolomaca nije ozlijeđen, a nije zabilježeno niti onečišćenje mora.

Nakon smirivanja nevremena sve brodice i jahte su jučer tijekom dana odsukane i osigurane na vezovima, osim jedne jedrilice koja je ostala nasukana na ulazu u Palmižanu. Kapetanija u koordinaciji sa ispostavama obavlja očevidne radnje povodom masovnih nasukanja koja su se događala u vremenu od 2.00 do 6.00 sati ujutro, jučer 22. srpnja.

Na području nadzora plovidbe Lučke kapetanije Dubrovnik tijekom jučerašnjega dana obavljena je jedna akcija traganja i spašavanja. Djelatnici dubrovačke Kapetanije po dojavi Središnjice isplovili su brodom „Danče“ na poziciju nasukanja u uvalu Marčuleti, jugoistočna strana Pelješca, gdje se nasukala privatna brodica naziva „Velebit“, dužine devet metara sa dvije neozlijeđene članice posade, jedna hrvatska državljanka ujedno i vlasnica plovila i jedna španjolska državljanka. Djelatnici dubrovačke Kapetanije ustanovili su da je brodica u plovnome stanju uz manja oštećenja trupa, a članice posade odbile su prekrcati se na službeno plovilo, te su djelatnici Kapetanije vlasnici plovila naložili komercijalno odsukavanje čim to dopuste vremenski uvjeti. Onečišćenje mora na poziciji nasukanja nije uočeno.

http://www.mppi.hr/

Read More




Odluka o donošenju Strategije pomorskog razvitka i integralne pomorske politike RH


Vlada Republike Hrvatske je na današnjoj sjednici donijela Strategiju pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine za čiju je provedbu zaduženo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u suradnji s drugim tijelima državne i javne vlasti s nadležnostima u području pomorstva.

Ciljevi Strategije su osnaživanje uloge pomorstva u razvoju i konkurentnosti Republike Hrvatske kroz politike i inicijative održivog rasta gospodarske aktivnosti na moru i u priobalju. Cilj je i jačanje utjecaja hrvatskog pomorskog sektora na europskom i svjetskom tržištu, vrednovanje iznimnog geografskog položaja Jadranskog mora i njegovih ekoloških značajki, kao i razvoja visokih tehnologija i usluga u pomorstvu na temeljima tradicionalnih znanja i usvojenih sposobnosti, vodeći osobitu brigu o visokoj dostupnosti učinkovitih i modernih javnih usluga u pomorstvu, zaštiti morskog okoliša i sigurnosti plovidbe.

Danas se u hrvatskim lukama godišnje pretovari 19 milijuna tona tereta, te se preveze više od 12 milijuna putnika. Hrvatske luke integrirane su u sveobuhvatnu mrežu europskih prometnih koridora. Obalni linijski pomorski promet kojim se osigurava život na otocima odvija se na ukupno 56 javnih linija od državnog značaja na kojima je u 2012. godini prevezeno 11,1 milijuna putnika i 2,76 milijuna vozila. Hrvatsku flotu čine 1.245 broda (1.274.833,36 GT) od čega 121 brod u međunarodnoj plovidbi, kao i više od 1.900 jahti, te 118.000 brodica. Pored toga u Hrvatsku prosječno godišnje uplovi oko 60.000 stranih rekreacijskih plovila i Hrvatska bilježi stalni rast uplovljavanja. Hrvatska ima oko 22.000 pomoraca, od čega oko 14.500 pomoraca plove u međunarodnoj plovidbi na brodovima hrvatskih i stranih zastava. Hrvatski pomorci, koji su jedni su od najtraženijih na svjetskom tržištu, obrazuju se na osam srednjih pomorskih škola, četiri pomorska visoka učilišta i 22 specijalizirana pomorska učilišta u Republici Hrvatskoj.

Temeljem navedenih potencijala, a s vizijom Hrvatske kao razvijene i prepoznatljive pomorske države Strategijom se utvrđuju dva temeljna strateška cilja; održivi rast i konkurentnost pomorskog gospodarstva i siguran i ekološki održiv pomorski promet, pomorska infrastruktura i pomorski prostor Republike Hrvatske.

Strategija utvrđuje niz konkretnih ciljeva čija je realizacija predviđena do 2020. godine pri čemu su neki od značajnijih:
 - povećanje bruto tonaže hrvatske flote za 60 posto kroz porezne i fiskalne mjere,
 - povećanje udjela pomorskog prometa u odnosu na druge vidove prometa (sa sadašnjih 22 na 24 posto, a sve kroz mjere daljnjeg razvoja brodarstva
 - unaprjeđenje kvalitete sustava pružanja javnih usluga povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno, uz istovremeno smanjenje potreba za subvencioniranje obalnog linijskog pomorskog prometa po prevezenom putniku
 - povećanje udjela časnika u ukupnom broju pomoraca sa 64 na 70 posto uz razvoj i promicanje Hrvatske kao međunarodnog centara izvrsnosti za školovanje pomoraca

Nadalje, lučki sustav kroz Strategiju pomorstva proživljava korjenitu promjenu jer se po prvi puta nastoji specijalizirati luke za pojedine djelatnosti:
 - luku Rijeka za promet kontejnerskog i tekućeg tereta,
 - luku Ploče  za promet kontejnerskog i rasutog tereta dok se
 - luke Zadar, Šibenik i Split orijentiraju se ka ro-ro /putničkom prometu,te kao luke za prihvat brodova na kružnim putovanjima
 - Dubrovnik kao luku za prihvat brodova na kružnim putovanjima.

Rezultat specijalizacije i daljnjeg razvoja luka mjeriti će se kroz povećanje tereta u lukama pri čemu se do 2020. godine očekuje dostizanje prometa u lukama od 30 milijuna tona (u odnosu na današnjih 19 milijuna tona). Kroz povećanje teretnog prometa, te privlačenje visokotarifnih tereta u lukama želi se stvoriti okvir kako bi se postigla samoodrživost lučkog sustava i smanjenje udjela sredstava Državnog proračuna RH za sufinanciranje podgradnje u lukama od osobitoga  gospodarskog interesa za Republiku Hrvatska.

Republika Hrvatska se razvojem nautičkog turizma sve više promovira kao snažno i važno turističko odredište. S tim u vezi, kao posebni cilj razvoja „Nautičkog sektora“ želi se pozicionirati Hrvatsku kao najznačajnije nautičko odredište u Europi i na Mediteranu.

U području sigurnosti plovidbe, sigurnosti ljudskih života i imovine proteklih godina učinjeni su značajni iskoraci kako u pogledu regulatornih mehanizama, tako i u pogledu javnih usluga sigurne plovidbe. Međutim, strateška nastojanja nužno je usmjeriti na podizanju razine učinkovitosti nadzora sigurnosti i sigurnosne zaštite hrvatskih pomorskih objekata, podizanja razine sigurnosti i sigurnosne zaštite luka, te se utvrđuju slijedeći ciljevi:
 - ukloniti brodove iz unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske koji su ispod propisanih standarda
 - smanjiti učestalost pomorskih nezgoda za 10 posto
 - podići razinu javnih usluga kod ugroze ljudskih života i imovine na moru i time smanjiti učestalost ljudskih gubitaka za 45 posto

U prostoru suvereniteta i suverenih prava Republike Hrvatske nalazi se najvredniji, ali i najosjetljiviji prirodni sustav kojeg čine Jadransko more, njegova obala i otoci. U segmentu zaštite morskog okoliša Strategija predviđa:
 - smanjenje učestalosti onečišćenja mora s pomorskih objekata za 32 posto;
 - uspostavu Jadranske konvencije za zaštitu mora od onečišćenja na temeljima Sporazuma o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora i obalnih područja od zagađivanja od 14. veljače 1974. godine, između bivše Jugoslavije i Talijanske Republike.

Osnovicu za postizanje pozitivnih efekata ove Strategije čini ekonomično i učinkovito pružanje javnih usluga građanima i gospodarskim subjektima, kao i kontinuirani razvoj znanja o moru i pomorstvu, te vrijednostima pomorske baštine. U tom segmentu ciljevi Strategije postavljeni su vrlo ambiciozno, te predviđaju:
 - povećanja prihoda s osnova koncesija na pomorskom dobru sa sadašnjih 80 milijuna na 160 milijuna kroz uspostavu sustava integralnog upravljanja pomorskim dobrom,
 - povećanje broja pruženih pojedinačnih javnih usluga po djelatniku za 10 posto
 - povećanje broja javnih elektroničkih servisa pomorske administracije za 100 posto
 - višestruko povećanje angažmana RH u radu međunarodnih pomorskih institucija i organizacija, te
 - značajne pomake u znanstvenoj djelatnosti na području pomorstva.

Radi učinkovite provedbe Strategije, Vlada Republike Hrvatske će do travnja 2015. godine donijeti Akcijski plan kojim će se utvrditi aktivnosti, njihovi nositelji i sudionici u provedbi, rokovi provedbe i izvori financiranja pojedinih strateških mjera, te osnovati Odbor za praćenje provedbe Akcijskog plana i Strategije.

PRILOG:

STRATEGIJA POMORSKOG RAZVITKA I INTEGRALNE POMORSKE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2020. GODINE
 (.pdf)



Read More




Recent Nautical News Entries

Uskoro počinje 22. Croatia Boat Show

Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.

February.24.2020

Pristajanje bez muke i stresa uz pomoć virtualnog odbojnika

Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama

February.10.2020

29. zagrebački sajam nautike

Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte

January.21.2020

Taiga na struju juri čak 104 km/h

Taiga na struju juri čak 104km/h.

December.16.2019