Sastanak predstavnika Županijske lučke uprave Krk i Grada
Krka s predstavnicima Primorsko-goranske županije, Policijske uprave PG, Područnog ureda Carinske uprave te Lučke kapetanije
Rijeka, koji je ovog tjedan održan u Krku, pridonijet će pokušaju rješavanja nekih lučkih problema te pomoći koordiniranijem djelovanju institucija koje ih zajedničkim djelovanjem mogu brže i lakše riješiti i tako doprinijeti razvoju krčke luke.
Tako bi se mogao sažeti zaključak radnog susreta ravnatelja i predsjednika Upravnog vijeća ŽLU-a Krk, Anđelka Petrinića i Lorisa Raka, s dožupanicom Marinom Medarić, krčkim gradonačelnikom Darijom Vasilićem, načelnicom PU-a Senkom Šubat, pročelnikom Carinskog ureda Rijeka Ivanom Kraljićem i lučkim kapetanom Darkom Glažarom.
Petrinić je tom prigodom goste upoznao s projektom rekonstrukcije
luke Krk koji će, naglasio je, u doglednoj budućnosti značajno promijeniti obalnu sliku grada Krka i donijeti čak 200 novih vezova. Projekt vrijednosti 50 milijuna kuna trebao bi se realizirati kroz šest »uporabnih cjelina« koje se mogu pripremati i izvoditi u fazama, objasnio je ravnatelj ŽLU-a Krk, dodavši da bi prva faza, nakon što se steknu financijski preduvjeti, trebala obuhvatiti izgradnju novog lukobrana koji će, uz povećanje i dodatnu maritimnu zaštitu akvatorija luke, Krčanima otvoriti i mogućnost prihvata manjih
kruzera.
Planove lučkih vlasti podržao je i gradonačelnik Vasilić naglasivši da Krku treba sigurna luka budući da je ona, uz riječku, jedna od najvažnijih u akvatoriju sjevernog
Jadrana. Uz raspravu o planovima povećanja luke okupljeni su tijekom sastanka »pretresli« i s tom temom povezane planove razvrstaja luke Krk u luku otvorenu za međunarodni javni promet, odnosno mogućnosti ispunjavanja uvjeta nužnih za provedbu efikasnog graničnog i carinskog nadzora.
Read More
Ribari koji prihvate EU-ov program “
scraping”, odnosno pristanu uništiti svoj ribarski
brod te za to dobiti nadoknadu fonda EU-a, neće na taj novac platiti porez, a prijedlog zakonskog akta o tome je pripremljen i uskoro ide u saborsku proceduru.
To je dobra vijest koju je na 19. susretu ribara HOK-a, koji se u četvrtak i petak održavao u Zadru, donio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Jakovina i sami ribari istaknuli su kako od ulaska Hrvatske u EU ne određujemo sami zakonsku regulativu u ribarstvu, nego provodimo europsku, a uz ostalo, Europa inzistira na smanjenju broja ribarskih brodova te potiče ribare koji žele izići iz posla i uništiti brod. Za to je iz blagajne EU-a moguće povući 4,7 milijuna eura, dosta je ribara zainteresirano, iako neki i ne ispunjavaju uvjete za to, međutim, “scraping” još nije zaživio. Oslobađanje od plaćanja poreza na dobiveni novac zasigurno će mnogima biti dodatni motiv za napuštanje ribarstva.
Što su zaključili?
Na skupu na Boriku okupilo se oko 250 ribara iz svih dijelova hrvatskog Jadrana. Oni su obradili ili načeli čitav niz za ribarstvo aktualnih tema – od izmjena u zakonskoj regulativi koja se odnosi na tzv. mali ribolov, koji profesionalni ribari smatraju ozbiljnom i nelojalnom konkurencijom, do načina povlačenja sredstava EU-a namijenjenih ribarstvu. A ta sredstva nisu mala: Europska unija predvidjela je oko 300 milijuna eura za razvoj ribarstva u Hrvatskoj.
Komorski udruženi ribari, rečeno je na skupu, dobro surađuju s Upravom za ribarstvo i Ministarstvom poljoprivrede. Predsjednik Ceha ribara HOK-a Mato Oberan istaknuo je da državna tijela slušaju ribare i uvažavaju njihove zahtjeve, ali je i sam ministar Jakovina kazao da je sustav koji vodi – a to su Ministarstvo i šest pridruženih agencija – još uvijek spor te je njegovo funkcioniranje ocijenio s minus tri. Na mnoga pitanja ribara i na susretu su odgovarali ili ministar Jakovina ili njegov pomoćnik Ante Mišura.
Na kraju svojeg 19. susreta ribari su donijeli i zaključke koje će uputiti nadležnim tijelima. Od Uprave ribarstva traže da se na osnovi monitoringa resursa u koćarskom ribolovu u ribolovnoj zoni C (srednji Jadran) donese odluka o privremenoj obustavi ribolovnih aktivnosti, te isto tako traže otvaranje svih kanala u isto vrijeme za obavljanje koćarskog ribolova.
Traže da se najavljena izmjena zakonske regulative, vezana uz obalni ribolov i mali obalni ribolov, uredi tako da se prvenstveno vodi računa o interesima profesionalnih ribara. Zatim da se profesionalnim ribarima koji koriste benzin za pogon ribarskih plovila omogući povrat trošarine onako kako je to omogućeno i onima koji koriste tzv. plavu naftu. Zatim, da se u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama bolje pozicionira sektor ribarstva te da se uzmu u obzir specifičnosti ovog sektora.
Dalje, da se do okončanja rada na planovima upravljanja nađe prihvatljivo rješenje za rad tradicionalnim alatima, potegačama i malim plivaricama. Traže i smanjenje PDV-a na 13 posto za sve proizvode ribarstva, posebice za ribu iz ulova, uzgoja i školjke. I na kraju, da se ribarima omogući naknada štete na ribolovnim alatima koju počine zaštićene vrste i predatori.
Read More
