Nautical News (Croatian)

Stigli smo do polovice regate Europskog kupa u Palma de Mallorci, tri dana su prošla, tri su još preostala. Ivan Kljaković Gašpić četvrti je u Finnu, Tina Mihelić 11. u Laser Radialu.

Napokon jedan „normalan" dan u Palma de Mallorci, bez zastoja, čekanja, odgoda. Program je odrađen brzinski, ženski 49er je oko 18 sati još bio na moru, međutim ostali su svi završili značajno ranije nego prošla dva dana kada su se s mora vraćali debelo iza 19 sati. Malo odmora za flotu nakon prva dva prilično zahtijevna dana.

Ivan Kljaković Gašpić jedri upravo onako kako znamo da će on to napraviti. Kako se približava završnica regate Ivan je sve bolji, smiren je, zna da dobro jedri, a onda je „ubojit". Nakon tri dana je četvrti, danas je pobijedio šesti plov regate. - Volio bi biti na podiju u Palmi, ali ishod ovakvog natjecanja je teško kontrolirati s obzirom na nestabilne uvjete na moru – komentirao je Ivan.

Nenad Bugarin i dalje također odličan, 13., na 15. mjestu je Milan Vujasinović, na 25. Josip Olujić. Imati tri kormilara među najboljih 15, odnosno četiri u 25, na regati ovako visoke razine u predolimpijskoj godini kad je cijela flota već nabrijana i spremna za velike rezultate...više nego dobro! Na prvom mjestu je i dalje Novozelanđanin Josh Junior.

U Laser Radialu Tina Mihelić će vjerojatno htjeti zaboraviti današnji dan. Nije išlo, dva plasmana oko 20. mjesta. U ukupnom poretku nakon šest jedrenja je 11. - Danas smo napokon ranije završili. Puhalo je 15ak čvorova s kratkim valom. U prvom plovu imala sam odličan start na regatnom brodu, i vozila s grupom lijevo. U jednom trenutku našla sam se u sredini, ni u lijevom vjetru ni u desnom, tako da su me prošle s obje strane...U drugom plovu opet super start, držala sam desnu stranu, odmah do Bjeloruskinje koja je prva obišla prvu oznaku, ali nedostajalo mi je brzine, nisam baš najbolje vozila po ovom kratkom valu....Sve je škola, kao i uvijek – zaključila je Tina.

Ana Zelić se nalazi na 81. mjestu, vodi Britanka Alison Young.

Među laserašima naš najbolji predstavnik je Filip Jurišić na 30. mjestu, 33. je Daniel Mihelić, 83. Toma Višić, 99. Bogoslav Bugarin. Na broju jedan je Nijemac Phillip Buhl.

Luka Mratović je među daskašima na 42. mjestu, vodi Francuz Juline Bontemps. Za daskaše sa zmajem natjecanje je završilo, Martin Dolenc je zauzeo šesto mjesto u konkurenciji 15. natjecatelja. Pobjednik regate u ovoj neolimpijskoj disciplini je Španjolac Florian Trittel.

U muškom 470 vode Britanci Patience/Bithell, u ženskom Novozelanđanke Aleh Powrie, u 49eru Novozelanđani Burling/Tuke, u ženskom 49eru Dankinje Hansen/Iversen, u katamaranu Nacra 17 Francuzi Besson/Riou.

Tehnomontova marina u Puli već godinama plaća 14 puta veću naknadu od bilo koje druge marine u Hrvatskoj, a Uprava marine na čelu s predsjednicom Gordanom Deranjom bezuspješno pokušava dobiti obrazloženje zbog čega je ta marina diskriminirana u odnosu na ostale.

Ta se tema našla i na dnevnom redu sjednice hrvatskog Sabora kada je lani u ime Kluba IDS-a zastupnik Furio Radin upozorio na neravnopravan položaj Tehnomont marine te javno od premijera Zorana Milanovića zatražio pojašnjenje i odgovore zbog čega ova pulska marina plaća veću naknadu od bilo koje druge u Hrvatskoj.

Odgovor koji je ubrzo stigao od premijera, a koji nikada nije dostavljen Tehnomontu, zapravo negira tvrdnje vodstva pulske marine da su na bilo koji način u neravnopravnom položaju. Štoviše, premijer Milanović u podužem odgovoru opisuje i cijelu kronologiju događaja vezano uz koncesijske naknade te na kraju zaključuje kakao su u cijelosti netočni navodi da društvo Tehnomont plaća najviši iznos u odnosu na ostale luke posebne namjene-luke nautičkog turizma na Jadranu.

Nadalje, ističe "da trgovačko društvo ACI d.d. za luke posebne namjene-luke nautičkog turizma Piškera i Vrbovska plaća istu naknadu za koncesiju kao i Tehnomont d.d. za luku posebne namjene-luku nautičkog turizma Veruda, a radi se o lukama koje su na manje atraktivnim lokacijama".

Nema diskriminacije?

Premijer na kraju zaključuje da povećanjem naknade za koncesiju, društvo Tehnomont d.d. nije diskriminirano niti stavljeno u nepovoljniji položaj na tržištu, već za gospodarsko korištenje izgrađene luke nautičkog turizma, za koju je Vlada Republike Hrvatske svojom odlukom produžila rok trajanja koncesije za narednih trideset godina, te da plaća najnižu naknadu za koncesiju za gospodarsko korištenje luke posebne namjene.

Ovakvim obrazloženjima premijera razočarana je predsjednica Uprave Tehnomonta Gordana Deranja koja veli da je u dopisu kojeg potpisuje sam premijer navedeno nekoliko oprečnih tumačenja resornog ministarstva kao i Agencije za tržišno natjecanje. Veli da su o svom nepovoljnijem položaju u nekoliko navrata kontaktirali sve nadležne institucije no odgovore nikada nisu dobili. Tako je i zadnje očitovanje premijera dobila na uvid tek od novinara.

- Razočarana sam s odgovorima jer sadržavaju dosta neistinitosti, a nevjerojatno je da za isto činjenično stanje imamo tri različita mišljenja Agencije za tržišno natjecanje, dok s druge strane Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture za istu stvar opet daje drugačije mišljenje. Premijer je dobio odgovor kojim se netko iz ministarstva očito trebao "pokriti". Smatram da je doveden u zabludu, a najviše boli to što nitko za to neće snositi nikakvu odgovornost niti će ostati bez posla za ovakav šlamperaj. Isto tako nitko nije ostao bez posla i neće snositi odgovornost što mi već godinama plaćamo veću koncesiju. Činjenica je da se administracija lako može iživljavati i bez posljedica raditi što hoće u ovoj državi. Mi smo od starta tražili samo ravnopravan odnos kao što imaju sve ostakle marine, rekla je Deranja.

- Sa žaljenjem konstatiramo koliko truda se ulaže kako bi se opravdali postupci Ministarstva pomorstva, umjesto da se prizna nepravda koja je društvu učinjena. U obrazloženju stoji činjenica da smo dobili koncesiju samo do 2007. godine dok su naši konkurenti u startu dobili koncesiju na trideset godina, a mi samo na osam. Usporedbe radi, pojašnjava, Tehnomont državi godišnje plaća 1,7 milijuna kuna no tome treba još pridodati i varijabilni dio u iznosu od milijun kuna.

- To je skoro 3 milijuna kuna koje godišnje plaćamo, a cijeli ACI plaća 4 milijuna kuna za svoje 22 marine. Zaboravlja se činjenica da je bila pretvorba i da je marina procijenjena 1992. godine i da nije bilo moguće u osam godina amortizirati novu procijenjenu vrijednost. To je potvrđeno i u elaboratu kojim smo 2006. godine tražili produljenje koncesije. Znači ne radi se o izgrađenoj i amortiziranoj marini za koju treba raspisati natječaj. Druga poanta je da Uredba iz 2004. godine jasno kaže da za izgrađene marine ide javni natječaj i ne može se plaćati niže od 10 kuna i 4 posto. Uredba iz 2004. godine nije se primijenila niti na jedno produženje koncesije do 2014. godine. Primjerice, Marina Frapa 2000. godine dobiva koncesiju do 2032. godine i treba plaćati 0,50 kuna fiksni i 2 posto varijabilni dio. Potom 2011. godine dobiva produženje koncesije (12 godina prije isteka koncesije) do 2054. godine, s time da do 2033. godine plaća isto, a nakon toga 3,80 kuna fiksni dio i tri posto varijabilni dio. Po kojim je to kriterijima, pita se Deranja i ističe da Tehnomont plaća 10 kuna fiksni dio i čak četiri posto varijabilni dio, kaže Deranja.