Je li moguće da Rimini, talijanski susjed s druge strane Jadrana, sa svojih sedamdesetak kilometara obale ima veći prihod od turizma nego cijela Hrvatska?
Iako je ovaj podatak, koji je iznio vlasnik grupe Orbico Branko Roglić, izazvao ÄuÄ‘enje i nevjericu, turistiÄki radnici s kojima smo razgovarali kažu kako je to ne samo moguće, već i vrlo vjerojatno.
S brojkom od Äak 600 hotela i 150 tisuća hotelskih ležajeva provincija Rimini prva je po ovakvoj vrsti smještaja u Italiji (više od Rima, Venecije ili Firence) i samo na tome ostvaruju više od 15,5 milijuna noćenja.
Dodaju li se tome masovni, ali kvalitetni kamping turizam i kuće za odmor, Rimini je samo po broju smještajnih kapaciteta miljama daleko od onoga što nudi Hrvatska.
– Ako ćemo govoriti samo o broju hotela, u ovom je sluÄaju Hrvatsku teško uopće staviti u istu reÄenicu, a kamoli usporeÄ‘ivati s talijanskom pokrajinom. Od petstotinjak hotela koje mi imamo, svega desetak ih ima pet zvjezdica, dok je ostalo na dvije ili tri. Pola od toga je u društvenom vlasništvu, nije privatizirano, što automatski znaÄi kratku sezonu i manju potrošnju. Pogledate samo kako to rade Turci. Samo Antalya ima više od 250 hotela s pet zvjezdica – kaže Zdenko MiÄić, bivši državni tajnik za turizam i direktor tvrtke “Vir turizam”.
Broj ležajeva samo je jedna strana medalje. Drugu Äini ponuda, a u Riminiju su i na tom podruÄju u zadnjih dvadesetak godina napravili Äudo. Investiralo se u izgradnju brojnih tematskih i aqua parkova, sportske sadržaje i wellness, dok su paralelno s tim razvijali konferencijski, sajamski i poslovni turizam kako bi goste privukli i izvan glavne sezone.
Samo u toj pokrajini ima šezdesetak turistiÄkih naselja sa svim sadržajima, kakav je primjerice naš Zaton.
Bez politiÄke podrške
– Talijani imaju ono što smo mi propustili: turistiÄku strategiju i investicije. Za razliku od njih, nama je turizam zadnja rupa na svirali i nikad mu nismo pristupili ozbiljno jer raÄunamo da će turisti ionako doći sami od sebe.
Nakon iskoraka koji se dogodio od 2000. do 2008., kada smo uspjeli kapitalizirati imidž nove destinacije, trebao se dogoditi investicijski ciklus, a u sklopu njega i sto tisuća novih ležajeva.
MeÄ‘utim, nije se dogodilo ništa niti je bilo politiÄke podrške da se dogodi. Svi veliki projekti, od Brijuna i Obonjana do Kupara, mrtvo su slovo na papiru, a kako sad nije dobro vrijeme za investiranje, na novi ciklus morat ćemo Äekati još najmanje Äetiri do pet godina koje smo nepovratno izgubili – zakljuÄuje MiÄić.
Temperature ispod nule i jaka bura zaledili su more u plićaku u predjelu Makirina kod Tisnog.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020